Dostupni linkovi

'Kada bih bar mogla da zakopam sina'


Na Korićanskim stijenama na Vlašiću obilježena je 25. godišnjica ubistva više od 200 Bošnjaka, koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima. Njih su 21. augusta 1992. godine iz konvoja, koji je krenuo na razmjenu iz Prijedora prema Travniku, strijeljali pripadnici interventnog voda prijedorske policije, a njihova tijela pala su u provaliju duboku 300 metara.

S buketom cvijeća u rukama, na Korićanske stijene i ove godine je došla Zumra Zaimović (81). Ona sve ove godine bezuspješno traga za tijelom sina koji je imao 32 godine kada je ubijen.

"Sina jedinca sam izgubila i do danas nisam pronašla nijednu njegovu kost. Da pronađem bar jednu, ja bih ga zakopala da znam gdje je. Već imam 81 godinu i pitanje je hoću li doživjeti da ga pronađem. Možda je ovo zadnji put da sam ovdje došla", kaže Zaimović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Zaimović: Hoću li doživjeti da ga pronađem?
Zaimović: Hoću li doživjeti da ga pronađem?

Ružu u ponor na mjestu stradanja, danas je bacio i Fikret Alić čija je fotografija, na kojoj se nalazi iza logorske žice, obišla svijet.

Alić je preživio prijedorske logore Keraterm i Trnopolje nakon čega je uspio ući u konvoj sa ženama i djecom koji ih je, preko Vlašića, vozio na razmjenu. Kako kaže, i sam je za dlaku izbjegao smrt na Korićanskim stijenama.

"Ovim putem sam prošao sedam dana prije ljudi koji su tu ubijeni. Izvodili su me, tukli, trebali su me ubiti i silovati jer sam bio u ženskoj uniformi koju sam obukao usput, kod jedne vode. Sreća nisam ostao tu i nisam završio ovdje kao ostali", kazao je Alić.

Fikret Alić na naslovnici lista "Time", logor Trnopolje
Fikret Alić na naslovnici lista "Time", logor Trnopolje

Na Korićanskim stijenama i danas je upozoreno da posmrtni ostaci svih ubijenih nikada nisu pronađeni, a bivši logoraš i predsjednik Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović ističe da je to odgovornost nadležnih institucija, kao i procesuiranje svih odgovornih za ovaj zločin.

"Na Korićanskim stijenama strijeljana su 224 bivša logoraša i civili koji su, u akciji etničkog čišćenja u okolini Prijedora, ugurani u isti konvoj. Za ovaj zločin je osuđeno 11 osoba, među njima i Darko Mrđa koji je osuđen u Haagu. Međutim, za nas je ovaj proces daleko od završenog i očekujemo od Tužilaštva BiH da ponovno otvori ovaj predmet, jer postoji još odgovornih koji su slobodni građani i žive u BiH ili drugim zemljama", ističe Duratović.

"Najveći krivci su organizatori, odnosno članovi kriznog štaba općine Prijedor iz tog perioda i na to smo spremni još jednom upozoriti na protestu ispred Tužilaštva BiH", dodaje Duratović.

Strijeljanje na Korićanskim stijenama preživjelo je 12 osoba koje su svjedočile u sudskim procesima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG