U Minsku je okončan sastanak Kontakt grupe o ukrajinskoj krizi bez iznošenja detalja o ishodu razgovora, dok je sljedeći sastanak zakazan za 5. septembar.
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen najavio je da će saveznici formirati udarne jedinice za brzo reagovanje i graditi privremene baze na istočnim obodima Alijanse.
Britanski premijer Dejvid Kameron izjavio je da prisustvo ruskih trupa na ukrajinskoj teritoriji “nelegitimno i neprihvatljivo”, dok je švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt upozorio da „ruske snage u Ukrajini nastavljaju ofanzivu protiv ukrajinskih trupa“.
“Očigledno je da su ruske trupe angažovane na istoku Ukrajine, napisao je vrhovni komandant NATO-a za Evropu, američki general Filip Bridlav na svom Twitter nalogu.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov prethodno je izjavio kako ruska vojska neće intervenirati u Ukrajini, dok službeni Kijev i Zapad smatraju da je Moskva to već učinila. NATO je prošlog tjedna saopćio kako vjeruje više od tisuću ruskih vojnika ušlo u Ukrajinu, dok je američki predsjednik Barack Obama Moskvu prozvao zbog upada u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao je da događaji proteklih nekoliko dana pokazuju da je Rusija pokrenula "izravnu i otvorenu agresiju" protiv Ukrajine.
A riječi o vojnom neuplitanju koje je Lavrov izgovorio pred studentima međunarodnih odnosa u Moskvi najvjerojatnije su u funkciji snižavanja potencijalne zabrinutosti Zapada nakon što je ruski predsjednik izjavio da bi Moskva mogla poduprijeti nezavisnost dijelova istočne Ukrajine, te da želi kontrolirati šire područje južne Ukrajine.
“Neće bit vojne intervencije. Tražimo mirni dogovor kako bi se okončala ova užasna kriza, ova tragedija. Sve što radimo usmjereno je na postizanje političkog dogovora“, rekao je Lavrov.
U Minsku je održan sastanak Kontaktne grupe na kojem bi se trebalo dogovoriti o bezuvjetnom prekidu vatre, ali nisu objavljeni detalji. Itar-Tass je izvijestio da su tom sastanku, pored predstavnika Ukrajine, Rusije i OESS-a - prisustvovali i separatisti.
Vladimir Putin ocjenjuje da je važno da su izravni pregovori počeli, ali i dalje krivi Kijev za eskalaciju nasilja, a Zapad da ignorira akcije ukrajinske vojske .
“Ukrajinska vojska je opkolila velike gradske centre i gađa po stambenim područjima. Cilj djelovanja milicije je odbaciti ukrajinske snage i artiljeriju kako bi ih onemogućili u granatiranju stambenih djelova. Nažalost mnoge zemlje, uključujući i one u Evropi, prave se da to ne vide”, rekao je Putin.
Rusija negira da je poslala snage i osigurala vojnu pomoć separatistima, koji su u posljednjih nekoliko dana nanjeli gubitke ukrajinskim snagama.
Sukob se proširio na Azovsko more gdje je artiljerijskom vatrom u nedjelju potopljen patrolni brod ukrajinske mornarice. Osam mornara je spašeno, dvojica se smatraju nestalima.
Borbe se vode na istoku Ukrajine, a ukrajinska vojska se povukla s aerodroma u Luganjsku, nakon što je dobila takvo naredjenje. Ukrajinski ministar obrane Valerij Geletej izjavio je da ruskih vojnika ima u Donjecku i Lugansku i da je "Ukrajina u ratu sa Rusijom".
Na posljednjem samitu lidera Evropke unije ponovljeno je da će Rusiji biti proširene sankcije ukoliko u roku od sedam dana Moskva ne promijeni ponašanje prema Ukrajini.
Njemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da bi „nove sankcije mogle pogoditi i njemačku ekonomiju, ali šutnja na rusku agresiju na Ukrajinu nije opcija“.
S druge strane, Putin je izjavio kako bi rado vidio ukidanje sankcija, te poručio da se nada da će "zdrav razum prevladati".
