Izgradnja prijateljstva, razbijanje stereotipa i saradnja među mladim ljudima, ključne su teme Međunarodne muslimansko-jevrejske konferencije koja se održava u Sarajevu. Oko 100 mladih lidera iz 40 zemalja raspravlja o temama koje mogu dovesti do poboljšanja odnosa i zajedničkog napretka. Ponajprije, kako su istakli, o razbijanju predrasuda i etiketiranju koje je prisutno u svakodnevnom životu.
Na primjeru Sarajeva, kako ističu učesnici konferencije, može učiti svijet.
Hana, porijeklom Etiopljanka, živi u Danskoj i jevrejka je. Kao osamnaestogodišnja djevojka, kaže suočila se s mnogo predrasuda, jer nije sve kako izgleda, naročito nakon terorističkih napada širom Evrope. Antisemitizam i islamofobija su strahovi koji potiču iz neznanja, ističe ona.
"Očito je da nisam Dankinja, koža mi je crna, a tamo su svi jako svijetle puti. Često mi se to dešavalo, ali jednom sam upoznala momka koji mi je rekao: 'Ti si muslimanka. Idi odakle si došla'. Onda sam rekla: 'Nisam, ja sam Jevrejka', na šta mi je rekao: 'Nije ni to ništa bolje'. Tužno je to kako muslimane i Jevreje gledaju negativno. Trebali bismo naučiti ljude da se može živjeti u miru i zaista je nevjerovatno biti ovde, iskusiti Sarajevo i sve ove razlike kako koegzistiraju", riječi su Hane.
Dok se svijet bori s globalnim političkim problemima u kojima preovladavaju sukobi, ali i nerazumijevanje, u Sarajevu na Međunarodnoj muslimansko-jevrejskoj konferenciji razbijaju se predrasude. Tu ljudi, kako kaže generalni sekretar Konferencije Ilja Šišlovski, razgovaraju jedni s drugima, a ne jedni o drugima i to o temema koje su tabu, poput terorizma, ili izraelsko-palestinskog sukoba.
Sarajevo su, navodi Šišlovski, izabrali već drugi put za domaćina jer priča tokom opsade grada, kada su svi jedni s drugima pomagali, zajedno živjeli i dijelili, velika je i u svjetskim razmjerama.
"I sa teškom istorijom Sarajevo je pokazalo da svakodnevno ljudi rade najbolje što je u njihovoj moći – da rade i žive zajedno. Kada pogledamo mnoge zemlje Zapadne Evrope u kojima nismo uspjeli da uspostavimo multikulturalno društvo trebali bismo se ugledati na Bosnu i Hercegovinu koja je imala teške trenutke i istoriju koja sada radi najbolje što može. Ako Francuska ili Austrija nemaju takav senzibinitet i snagu da poprave situaciju, možda bi se trebali okrenuti Istoku i pogledaju kako su to radili drugi, kao BiH", navodi Ilja Šišlovski.
U Sarajevu se otvaraju i druga pitanja, koja dotiču isključivo muslimansku zajednicu. Unutar muslimanski problemi, neravnopravnost žena i neka druga pitanja na koja mladi lideri iz cijelog svijeta pokušavaju naći odgovore.
Amira je iz Singapura i odrasla je multikulturalnoj sredini. Iako muslimanka, kaže da se suočila s različitim pogledima i unutar svoje etničke grupe.
"Ja sam iz jugoistočne Azije i to je jedna od najvećih muslimanskih zajednica. Ipak, jako mi je teško da se čuje moj glas i moje iskustvo jer nisam arapskog porijekla i ko ne govori arapski. I to je borba s predrasudama", ističe Amira.
Lideri idu i u posjetu Srebrenici, gdje će se pokloniti žrtvama genocida, za koji je Evropa rekla da se nikada više neće ponoviti na njenom tlu.
U Srebrenici će se naći i potomci žrtava holokausta za koje je, kako kažu, to mjesto na kome se osjeti zajednička patnja, ali i da se pokaže da se mora dalje.
Facebook Forum