Izvršni direktor Nacionalnog centra uzbunjivača Stephen Kohn iz Vašingtona, podijelio je iskustva pedesetogodišnje borbe zviždača protiv korupcije u SAD-u sa predstavnicima institucija i agencija za borbu protiv korupcije u BiH.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa Kohn govori, prije svega, o važnosti zakonske zaštite ljudi koji su spremni da otkriju i prijave korupciju.
RSE: U Bosni i Hercegovini ste u prethodnih nekoliko dana imali brojne sastanke sa predstavnicima institucija zaduženih za prevenciju korupcije, ali i nevladinih organizacija koje se bave ovom oblašću. Koliko veliki problem je korupcija u BiH?
Kohn: Imao sam priliku da saznam da je to zaista ogroman problem. Bilo da su mi to govorili parlamentarci, predstavnici tužilaštva, bilo da su to bili uzbunjivači, ljudi koji su sami prijavili korupciju, ili ljudi iz nevladinog sektora.
RSE: Kažete da ste stekli utisak, odnosno da su vam rekli da je korupcija u BiH zaista veliki problem. Da li ste stekli utisak da su vlasti u BiH zaista spremne da se suoče s ovim problemom?
Mislim da se po pitanju uzbunjivača, prije svega, moraju preduzeti hitne mjere, odnosno zakon koji će ovu oblast precizno regulisati.
Kohn: Neki koje sam imao priliku da sretnem u vlasti zaista razumiju problem, shvataju o čemu se radi i imaju volju da se krene s nečim. Prije svega ljudi moraju sami da potaknu ovo pitanje, sami da iskažu koliki je to problem. Zaista mislim da se mora govoriti o tome - o ulozi nevladinog sektora, o tome ko su uzbunjivači, šta oni rade. Isto tako se političari moraju smatrati odgovornima. Vidjeli smo da se to dešava u SAD-u i drugim zemljama svijeta, da je na građanima da potaknu ovo pitanje i počnu govoriti o njemu.
RSE: Kazali ste u susretu sa novinarima da ste u ovoj zemlji upoznali više uzbunjivača, hrabrih ljudi spremnih da prijave korupciju, nego u ostalim zemljama u Istočnoj Evropi koje ste posjetili. Kako to objašnajvate i kakvi su vaši utisci o tim ljudima?
Kohn: Nemam objašnjenje, osim da kažem da su ljudi u BiH zaista hrabri. Svi ovi uzubinjivači su hrabre osobe i ja sam impresioniran njihovim moralnim intergitetom. To je za mene bilo jedno ogromno iznenađenje. Mislim da se po ovom pitanju, prije svega, moraju preduzeti hitne mjere, odnosno zakon koji će ovu oblast precizno regulisati.
BiH može mnogo naučiti iz naših lekcija
RSE: Uzbunjivači u BiH ipak žive u zemlji gdje ne postoji dobar zakonski okvir, niti mehanizmi koji ih štite. Šta je potrebno uraditi da bi oni bili zaštićeni i samim tim da bi ispunili svoj cilj - suzbijanje korupcije?
Ilustracija
Kohn: Pripremio sam 10 principa i tih 10 osnovnih principa bi se mogli usvojiti u nekom budućem zakonu. Želim da kažem da je uzbunjivač prije svega radnik, uposlenik, osoba koja je glavni svjedok koruptivnih djelatnosti. Znamo da se na radnike, na uzbunjivače vrši strašan pritisak, da oni žive u strahu da mogu izgubiti posao, karijere, da nemaju mogućnost da zarađuju za život. Taj zakon koji bi se donio trebao bi da pruži punu zaštitu ljudima koji zaista preuzimaju veliki rizik prijavljujući korupciju.
RSE: Pretpostavljam da ste upoznati sa zakonima u BiH koji regulišu oblast borbe protiv korupcije, sa radom agencija i sa strategijom za borbu protiv korupcije. Da li je sve to dovoljno kada svi izvještaji govore da je korupcija jedan od gorućih problema u ovoj zemlji?
Kohn: Najlakši odgovor na to pitanje jeste da je sto puta nula jednako nula. Odnosno, da nemate nikakav rezultat. Prije svega potrebno je donijeti djelotvoran i efikasan zakon. Kada to kažem mislim da trebaju nova pravila i odredbe da se uvrste u taj zakon, zatim da se izvrše određene izmjene i dopune nekih odredbi. Kada govorimo o antikorupciji i jednom takvom zakonu, treba se izuzetno detaljno definisati šta se smatra zaštitom i kako se zaštita pruža.
RSE: Možemo li očekivati da se te izmjene u zakonu u situaciji kada svi izvještaji govore da su najkorumpiraniji u BiH upravo političari koji donose takve zakone?
Kohn: Mislim da je to moguće. Moguće je pronaći jednog dva ili tri hrabra političara, nekog ko će to pitanje potaknuti i omogućiti da se takav zakon izglasa. Biće naravno onih koji su za ili protiv. Prije svega, ovdje se mora govoriti o dvije stvari - o pritisku i o odgovornosti. Mora se izvršiti pritisak, a građani su ustvari ti koji sami moraju da traže da se to uradi. Bez toga taj proces će biti jako težak.
RSE: Vi već 30 godina na različite načine zastupate uzbunjivače. SAD sada već imaju 50 godina iskustva u ovom procesu. Koliko ostale zemlje, pa i BiH, mogu naučiti ili prekopirati iz tog iskustva?
Kohn: Zadnjih 30 godina upravo se bavim samo time - izradi zakona koji pruža zaštitu uzbunjivačima. Evropa predstavlja jednu rupu, i ona je zaista mnogo iza SAD kada govorimo o ovom aspektu. Ali, recimo, kada pogledamo 30 godina unazad, sama Amerika bila je mnogo, mnogo iza kada govorimo o zaštiti uzbunjivača. BiH i druge zemlje mogu mnogo da nauče iz naših lekcija, jer i nama je trebalo vremena. Donosili smo zakone, neki nisu bili uspješni, pa smo ih preuređivali. Sada mogu da kažem da imamo dobre mehanizme. Ja sam došao ovdje sa tih 10 principa koji proizilaze iz naših zakona i oni bi se mogli prilagoditi vašim zakonima.
