Opstanak Fudbalskog kluba Velež i Mostara, njegovo funkcionisanje i odigravanje proljetnog dijela prvenstva u Premijer ligi BiH pod velikim su upitnikom, nakon što su u štrajk stupili igrači, te zaposleni u klubu, koji nisu primili već sedam plata.
Na vanrednoj press-konferenciji u prostorijama kluba, ostavku je podnio i vršilac dužnosti direktora kluba, Arman Zalihić, koji je saopštio da je prethodno uputio otvoreno pismo za preko 80 visoko rangiranih zvaničnika u kojem ih se poziva na sastanak s ciljem pronalaska rješenja za opstanak tog prije rata uspješnog sportskog kolektiva. Kako je ovaj popularni klub u kome su nastupale brojne zvijezde i reprezentativci ostao bez stadiona,para i igraca?
“Voda je došla do grla i nema dalje”, saopštio je na vanrednoj press-konferenciji v.d. direktora FK Velež, Arman Zalihić, rekavši i da su klubu telefoni već isključeni, a bilo je i prekida u napajanju strujom.
Za sredu zakazana prijateljska utakmica sa ekipom Budućnosti iz Podgorice odgođena je zbog toga što su igrači i zaposleni u klubu stupili u štrajk, jer nisu primili već sedam plata.
“Cifra koja se barata, na plate prema bivšim igračima, sadašnjim uposlenicima i na porez i kredite je, po mojoj računici, nekih 360 hiljada maraka bez dobavljača”, rekao je Zalihić o iznosu dugovanja.
Podnijevši javno ostavku, Zalihić je rekao kako je ostao samo jedan od pet kredita koje je zatekao kad je došao u klub 1. oktobra prošle godine.
“Ne želim više da sudjelujem u ‘dvorskim borbama’, koje se igraju oko Veleža, ko će koliki utjecaj imati u Veležu; ne želim više ni učestvovati u borbama političkih stranaka u Gradu Mostaru i Federaciji Bosne i Hercegovine, čija je kolektivna žrtva tih odnosa Fudbalski klub Velež i lično mislim da je na sceni plan da se u miru ‘proda’ ono što nije uspjelo u ratu”, izjavio je Zalihić o razlozima ostavke.
Podsjetimo, klub koji je prije rata bio dvostruki osvajač Kupa maršala Tita i jedna od naojmiljenijih ekipa širom bivše države, nakon rata se gotovo svake sezone borio za opstanak, a ove godine jesenji dio prvenstva završio je “zakucan” na dno tabele, pa će sigurno ispasti u niži rang takmičenja.
Da je politika “kumovala” sudbini Veleža, slaže se i Dževad Pašić, navijač koji se sjeća i predratnih Veležovih uspjeha na evropskoj sceni, a nakon rata smatra da je jedini pozitivni period bio prije nekih desetak godina, kada je na čelu kluba bio prof. dr. Ahmed Džubur, dekan uspješnog Agromediteranskog fakulteta.
“Od tad se počelo raditi protiv profesora Džubura, da se izmakne, koji se izmakao, i onda su došli ovi ljudi, kojima - po meni - klub ništa ne znači u životu. Oni samo tu vide svoje lične interese, svoje političke interese”, kazao je Pašić.
Pašić kaže i da je jedan od ključnih problema transparentnost u radu kluba. Podsjetimo, na društvenim mrežama su se u više navrata mogle pročitati kritike navijača Veleža, razasutih po svijetu, kako ni bivši velikani Veleža više ne žele davati novac za klub.
“Svi mi znamo kako, kad dođu pare u Velež, kako te pare završe na tri-četiri ‘kanala’. Ne idu tamo gdje su poslate”, ustvrdio je Dževad Pašić.
Izjavu za naš radio dao je i profesor Ahmed Džubur, koji kaže da je moguće gašenje kluba očekivano i posljedica svega što se dešava u poslijeratnom periodu.
Džubur smatra da je prvi problem u činjenici da je Veležu tokom rata i nakon njega oduzet gradski stadion, na kojem sada - podsjetimo - igra Hrvatski športski klub “Zrinjski”, a Velež igra na terenu u prigradskom naselju Vrapčići.
“Budući da je Velež bio desetljećima, od 1922. godine, urbani, gradski klub, nakon rata je preseljen na seoski stadion. Nije mu dozvoljeno, nažalost, iz svima poznatih razloga da igra na svome stadionu”, izjavio je Džubur za RSE.
Drugi ključni problem je, tvrdi Ahmed Džubur, što je Veležu od strane gradskih vlasti uzeto i redovno finansiranje. “Jednim vrlo suptilnim i perfidnim činom, po kome su svi klubovi u Gradu Mostaru stavljeni u isti koš”, dodao je Džubur.
Iz kluba je u srijedu ujutro upućen poziv za preko 80 utjecajnih ljudi iz Mostara, BiH i inostranstva, kako bi se na sastanku u četvrtak vidjelo ima li rješenja za Velež.
Već tada bi se moglo znati je li i Velež još jedna od predratnih činjenica Mostara koja više ne postoji.
