Dostupni linkovi

Ko je sabotirao iransko nuklearno postrojenje


Iranski vojnik čuva stražu u postrojenju Natanz
Iranski vojnik čuva stražu u postrojenju Natanz

Iranska organizacija za atomsku energiju saopćila je da je eksplozija u glavnom nuklearnom postrojenju Natanz 2. jula 2020. bila rezultat sabotaže.

“Eksplozija u nuklearnom postrojenju Natanz rezultat je sabotaže. Sigurnosne vlasti pravodobno će otkriti razlog eksplozije”, izjavio je 23. avgusta glasnogovornik te organizacije Behruz Kamalvandi na državnom TV kanalu Al-Alam, prenio je engleski servis Radio Slobodna Evropa pozivajući se na izvještaje novinskih agencija France Presse i Reuters.

Kamalvandi nije precizirao je li sabotaža izvedena iznutra ili izvana, odnosno ko stoji iza nje.

Sigurnosni proboj

Na fotografijama objavljenim u iranskim medijima nakon eksplozije u Natanzu i satelitskim snimkama objavljenim u inozemstvu vidi se značajna šteta - uključujući izvaljena vrata, tragove vatre i srušeni krov na zgradi u kojoj su se sastavljale centrifuge koje se koriste za obogaćivanje urana.

Iranske sigurnosne snage su u julu saopćile da je riješen uzrok eksplozije, ali da će rezultate istrage objaviti kasnije. Iranski dužnosnici su u početku saopćili da je vatra u postrojenju prouzročila značajnu štetu koja bi mogla usporiti napredak u radu centrifuga koje se koriste za obogaćenje urana, navodeći kasnije da iranski nuklearni program neće zbog toga biti usporen niti obustavljen. Neki iranski dužnosnici rekli su da je požar posljedica cyber-napada i zaprijetili su odmazdom bilo kojoj zemlji koja izvrši takve napade.

Krajem jula, Džavad Karimi Kodusi, član Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta, rekao je da je uzrok eksplozije u nuklearnom kompleksu “sigurnosni proboj”.

U člansku iranske državne novinske agencije IRNA objavljenom u julu se spominje “'mogućnost' sabotaže koju su napravili neprijatelji poput cionističkog režima (Izraela) i Sjedinjenih Država”, ne optužujući ih izravno i bez šireg obrazloženja.

Izraelski dužnosnici odbili su komentirati optužbe, dok SAD u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija traži uvođenje novih sankcija Teheranu.

Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi najavio je u subotu, 22. avgusta da će otputovati u Teheran kako bi izvršio pritisak na Iran da dopusti inspektorima da obiđu dvije lokacije na kojima se vrše nuklearni pokusi. IAEA sumnja da su na tim lokacijama početkom 2000-ih godina vršene aktivnosti povezane s razvojem nuklearnog naoružanja. Međutim, Iran inzistira da njegov nuklearni program nema vojne, već samo civilne svrhe.

“Iran se ne protivi pristupu nuklearnim postrojenjima, ali pitanja i optužbe IAEA-e trebaju biti zasnovane na ozbiljnim dokazima i dokumentima”, kazao je glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju Behruz Kamalvandi.

Niz eksplozija i požara u Iranu

Natanz, koji se uglavnom nalazi pod zemljom, jedno je od nekoliko iranskih postrojenja koja nadgledaju inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nadležnog tijela Ujedinjenih nacija. IAEA kaže kako Iran obogaćuje uran do čistoće od oko 4,5 posto, iznad odredaba tog međunarodnoga nuklearnog sporazuma, ali daleko ispod razine od 90 posto koja se koristi u razvoju naoružanja.

Incident u Natanzu bio je jedan od nekoliko požara i eksplozija koje su pogodile iransku infrastrukturu posljednjih mjeseci, uključujući eksploziju 25. juna u skladištu plina u blizini vojne baze Parčin istočno od Teherana, kako je izvijestio Reuters.

Dana 26. juna, velika eksplozija potresla je kompleks za proizvodnju raketa Khojir, mjesto koje se smatra vitalnim za iranske raketne sposobnosti, kako je izvijestio The New York Times.

Četiri dana kasnije, još jedna eksplozija - ovaj put na medicinskoj klinici sjeverno od glavnog grada Teherana - ubila je 19 osoba.

Ove sedmice izbili su požari u tvornici aluminija u Lamerdu i morskoj luci u Bušehru, zahvativši najmanje sedam brodova. Eksplozija i požar koji je uslijedio ozlijedili su najmanje četiri osobe u okrugu u glavnom gradu Teheranu gdje se nalaze mnogi izdavači i knjižare. Moguće je da je sve ovo slučajnost. Nitko službeno ne govori što se događa ili tko je odgovoran, no neki, poput analitičara Stratfora, vjeruju da Izrael, uz američku prešutnu ili čak izravnu podršku, stoji iza svega.

Prijetnja postojanju Izraela

Izrael već dugo cilja nuklearne i vojne programe na Bliskom Istoku, nekad tajno nekad potpuno otvoreno.

Izraelski avioni su 1981. bombardirali irački nuklearni reaktor Osirak.

Raketirali su i 2007. godine reaktor u Siriji koji je mogao proizvesti nuklearno gorivo.

Međutim, Izrael je čuvao svoje najjače protuklearne napore za napade na Iran.

Početkom 2000-ih izraelski obavještajci skrojili su navodno plan za atentat na iranske nuklearne naučnike, što Jeruzalem nikad nije službeno priznao.

Godine 2012. u misterioznoj eksploziji ubijen je Mostafa Ahmadi Roshan, najviši dužnosnik Natanza.

Njegova smrt uslijedila je nakon još dva ubistva u prethodne dvije godine.

Izrael se 2009. godine navodno pridružio SAD-u i nekim drugim zapadnim zemljama kako bi u cyber-napadu virusom poznatim kao Stuxnet uništili oko 1.000 od oko 6.000 iranskih nuklearnih centrifuga koje se koriste za obogaćenje urana.

Dužnosnici u Jeruzalemu brinu da bi Iran mogao vjerodostojnije prijetiti postojanju Izraela da ima nuklearno oružje. Prošle godine, na primjer, jedan visoki iranski general rekao je lokalnim novinarima kako je “naša strategija izbrisati Izrael s globalne političke karte”.

Treba imati na umu da su Izrael i Iran desetljećima bili u tzv. posrednim ratovima.

Tako se 2006. godine Hezbolah borio se u višemjesečnom ratu protiv Izraela tokom kojeg je militantna skupina u Izrael ispalila više od 4.000 raketa, a izraelske snage u Libanon oko 7.000 bombi i raketa, prema procjenama koje su objavili The Washington Post i Human Rights Watch.

Nakon tog rata, Izrael je postao oprezniji zbog iranskog smještanja oružja u blizinu svog teritorija. Zbog toga su izraelski ratni avioni posljednjih godina kontinuirano bombardirali lokacije u Siriji, na primjer, kako bi uništili pošiljke oružja i spriječili daljnje kretanje iranskih vojnika i dužnosnika.

Washington i Jeruzalem žele da se Teheran u potpunosti odrekne svog nuklearnog programa, kao i da obuzda ostale aktivnosti poput razvoja raketa i podrške militantnim skupinama u regiji, dok Teheran traži bezuvjetno ukidanje sankcija. U međuvremenu, militantne skupine koje uživaju potporu Irana napadale su naftne tankere u regiji, naftna polja u Saudijskoj Arabiji kao i američke trupe u Iraku. SAD je, na primjer, odgovorio likvidacijom Kasema Sulejmanija, vođe elitne Iranske revolucionarne garde i jedinice Kuds, kako na arapskom i perzijskom jeziku nazivaju Jeruzalem.

Nove, naprednije centrifuge

Natanz se nalazi oko 250 kilometara južno od glavnog grada Teherana i najveće je iransko postrojenje za obogaćivanje urana koje se prostire na stotinjak hiljada kvadratnih metara, uglavnom duboko pod zemljom i metrima debelom betonskom pločom. Ranije ovog mjeseca, Bloomberg je objavio detalje izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), UN-ovog tijela za nadzor nad nuklearnom energijom, koja je zaključila da Iran pokušava povećati obogaćivanje urana u postrojenju.

Ako je istina, taj potez bio bi kršenje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine koji je Iran potpisao s nekoliko svjetskih sila, iz kojeg se SAD povukao 2019. godine i nametnuo sankcije Teheranu.

Kao dio dogovora, Iran se složio samo da će proizvoditi samo nisko obogaćeni urana, koji ima tri do četiri posto koncentracije izotopa U-235, i koji se može koristiti za proizvodnju goriva za nuklearne elektrane. Iran se također obvezao da će u Natanzu instalirati do 5.060 najstarijih i najmanje učinkovitih centrifuga za obogaćivanje urana do 2026. godine, te da neće provoditi nikakvo obogaćivanje u svom drugom podzemnom postrojenju Fordu do 2031. godine.

U zamjenu za ustupke, Iranu su olakšane međunarodne sankcije.

Međutim, prošle godine Iran je počeo kršiti svoje obveze nakon što je američki predsjednik Donald Trump odustao od nuklearnog sporazuma i ponovno uspostavio oštre ekonomske sankcije prema Iranu. U novembru 2019. Iran je saopćio da je udvostručio broj naprednih centrifuga koje se rade u Natanzu i da je počeo ubrizgavati uranij-heksafluoridni plin u centrifuge u postrojenju Fordo.

Bloomberg tvrdi da je imao uvid u dokumente IAEA-e iz kojih se vidi da Iran prevozi nove generacije naprednih centrifuga koje se koriste za obogaćivanje urana - teškog metala potrebnog za nuklearnu energiju i oružje - iz pilot-postrojenja u novu halu u njenoj primarnoj tvornici goriva u Natanzu.

Izraelski dužnosnici vjeruju da, ako te napredne centrifuge budu ikada instalirane i rade u punom kapacitetu, bi to moglo omogućiti Iranu da napravi ne samo jednu nuklearnu bombu, nego arsenal nuklearnog oružja. No, izraelski list The Jerusalem Post tvrdi, pozivajući se na nuklearne stručnjake, da su u eksploziji 2. jula uništene tri četvrtine postrojenja za proizvodnju centrifuga te da će se cijela zgrada morati srušiti i ponovno izgraditi iz temelja.

Iran tvrdi da ta eksplozija neće zaustaviti niti usporiti proces obogaćivanja urana.

Što se tiče Sjedinjenih Država, one inzistiraju na produženju postojećih i uvođenju novih sankcija Teheranu.

“Iran predstavlja stvarnu prijetnju Evropi. Nema smisla da ijedna evropska država podržava Irance da mogu imati oružje”, izjavio je Mike Pompeo, američki državni sekretar u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Kakav će biti odgovor Teherana na posljednje eksplozije, od kojih onu u Natanzu nazivaju sabotažom, još uvijek se ne zna. Iranski režim trpi zbog stalnih ekonomskih pritisaka Sjedinjenih Država, suočava se s jednim od najgorih epidemija korona virusa SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19 koju on izaziva, ali i političkim protestima pa neki procjenjuju da možda nema vremena ili želje da se upusti u veliku borbu s Izraelom.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Musavi izjavio je tokom sedmice da će “Iran odlučno reagirati ako se ispostavi da su neki režim ili vlada uključeni u incident u Natanzu”.

Na pitanje je li izraelska vlada zabrinuta zbog moguće odmazde s obzirom na glasine da je Izrael umiješan u incident u Natanzu, ministar za obavještajne službe Eli Cohen “savjetovao je Iran da ne podcjenjuje izraelsku odlučnost jer oni znaju za što smo sposobni”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG