Autor: Charles Recknagel (Prevela: Ena Stevanović)
Stotine hiljada ljudi, od kojih su mnogi izgubili svoje živote, je prošlo mukotrpan put u potrazi za boljim sutra u bogatoj Europskoj uniji. Međutim stavovi unutar Unije o prihvaćanju migranata i izbjeglica uveliko variraju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je ove sedmice nazvala izbjegličku krizu velikim testom predanosti Europe „univerzalnim građanskim pravima“ i velikim „nacionalnim izazovom“.
Val migranata i dalje pristiže u Njemačku, a predviđa se da će ih oko 800.000 ove godine zatražiti azil. Navodimo pet stvari koje morate znati o njihovim izgledima za dobivanje azila.
Ko će dobiti azil?
Najveći broj migranata koji pristižu u Njemačku su Sirijci, Afganistanci, Iračani, Eritrejci i državljani zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, neki imaju veće šanse za dobivanje azila od drugih.
Sirijci imaju daleko najbolje šanse. 2014. godine je odbijeno samo jedan posto od 26.000 Sirijaca koji su podnijeli zahtjev za azil u Njemačkoj.
Njemačka je od cijele EU odlučila primiti najviše izbjeglica iz Sirije u kojoj je građanski rat do sada usmrtio najmanje 240.000 osoba i natjerao oko 4 milijuna da napuste svoje domove. Berlin je ove sedmice poduzeo naredni korak. Njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice je 31.augusta proglasio da u slučaju Sirijaca više neće poduzimati korake koji su u skladu sa sporazumom EU koji omogućava odredišnim državama poput Njemačke da pošalju izbjeglice natrag u državu u kojoj su prvi put ušli na teritorij EU.
„Njemačka će od sada biti država odgovorna za obradu njihovih zahtjeva za azil,“ stoji u izjavi.
Državljani zemalja Zapadnog Balkana koji se nadaju da će dobili azil ili status izbjeglice imaju daleko manje šanse jer Berlin smatra da sve su države Zapadnog Balkana sada stabilne.
Srbi su 2014.godine bili drugi po broju tražitelja azila nakon Sirijaca, ali 63 posto njihovih zahtjeva je odbijeno. Treća po veličini skupina podnositelja zahtjeva za azil su Makedonci, ali i oni su odbijeni u 65 posto slučajeva. Gotovo 50 posto podnositelja zahtjeva sa Kosova je također odbijeno prošle godine, skupa sa 60 posto podnositelja zahtjeva za azil iz Bosne i Hercegovine i 82 posto iz Albanije.
Stopa prihvaćanja ljudi iz drugih dijelova svijeta varira u zavisnosti od toga da li su te zemlje u ratu ili ne.
Četvrta po veličini skupina podnositelja zahtjeva prošle godine su bili Afganistanci, koji su odbijeni u 21 posto slučajeva. I Iračani, koji čine šestu po veličini skupinu, su odbijeni u9 posto slučajeva.Obje navedene države imaju vrlo nestabilne, ali i one mirnije regije.
Koliko vremena je potrebno da biste dobili azil?
Obično je potrebno oko sedam mjeseci da dužnosnici odluče hoće li nekome dati azil. Međutim, ne tretira se svaka skupina podnositelja zahtjeva na isti način.
Njemačka favorizira brzi sistem za obradu zahtjeva za azil državljana stabilnih zemalja. Berlin je u februaru najavio da će svaki zahtjev za azil koji podnese državljanin Kosova biti obrađen za dva tjedna. Sličan postupak će biti uveden i za državljane BiH, Srbije i Makedonije.
„Raspravlja se o tome da proces bude brži za one koji imaju male šanse da će dobiti azil jer oni do donošenja odluke moraju biti smješteni u prihvatne centre“, kaže Reiner Ohliger, istraživač za migracije pri organizaciji Network Migration sa sjedištem u Berlinu.
On napominje da svaki pojedinac iz bilo koje zemlje podrijetla ima pravo podnijeti zahtjev i biti uzet u obzir. No, brzi postupak ima za cilj osloboditi migracijski sustav tako da se mogu brže rješavati potrebe onih koji dolaze iz zemalja zahvaćenih ratom.
Šta se događa dok čekate na odluku?
Svi podnositelji zahtjeva provode prva tri mjeseca u kolektivnom smještaju, što su obično barake ograđene žicom i udaljene od gradova.
Smještaj je besplatan, a podnositelji zahtjeva dobivaju džeparac od140 eura po osobi mjesečno, a može im biti pružena i hitna medicinska pomoć. Tijekom ta tri mjeseca, oni ne smiju raditi.
Iznos tog džeparca je pitanje o kojem se u Njemačkoj stalno raspravlja.
„Postoji politička tvrdnja da bi se to moglo shvatiti kao poticaj za tražitelje azila iz Jugoistočne Europe, gdje su prosječna primanja obitelji, recimo u Albaniji 300 do 500 eura mjesečno“, kaže Ohliger. Neki su predložili obustavljanje izravne novčane pomoći i uvođenje sustava vaučera.
Nakon tri mjeseca podnositelji zahtjeva se premiještaju u gradove i smiještaju se u stanove. Tada mogu tražiti posao, ali kompanija koja ih zaposli mora dokazati da na to radno mjesto nije mogla naći kvalificiranog njemačkog državljanina ili državljanina neke druge članice EU.
Šta se događa kada vam odobre azil?
Nakon što je azil odobren, izbjeglice dobivaju isti status i pristup uslugama socijalne skrbi kao i njemački državljani.
Oni se mogu natjecati za radna mjesta na ravnopravnoj osnovi i primati iste naknade za nezaposlene koje primaju nezaposleni Nijemci. Također im je omogućem pristup njemačkom zdravstvenom sistemu. Međutim, njihovih novi životi još uvijek nisu u potpunosti riješeni. Svaki slučaj će biti ponovno pregledan nakon tri godine kako bi se ispitalo je li njihov status azilanta i dalje opravdan situacijom u njihovoj domovini. Ako nije, može se opozvati.
Oni kojima prvobitni zahtjev za azil nije odobren se mogu žaliti sudu i pokrenuti postupak koji može trajati nekoliko mjeseci. Ako izgube na sudu, biti će deportirani.
Je li Njemačka ikada doživjela ovakav val izbjeglica?
Ukoliko 800.000 ljudi, kao što se predviđa, zatraži azil u Njemačkoj ove godine, taj broj će uveliko nadmašiti posljednji rekord od 438.000 izbjeglica koje su došle u Njemačku 1992.godine nakon raspada Jugoslavije.
