Dostupni linkovi

Dok Rusija ratuje s njihovom kulturom, Ukrajinci sve više čitaju


Vatrogasac na mjestu gdje je štamparija pogođena ruskim udarom na Harkiv.
Vatrogasac na mjestu gdje je štamparija pogođena ruskim udarom na Harkiv.

Piše: Aleksandar Palikot

S procvatom novih knjižara i promjenama trendova čitalačke publike, čitatelji i upućeni u izdavačku industriju govore o porastu potražnje za ukrajinskim knjigama. Neki autori kažu da je bum knjiga odgovor na ruski rat protiv Ukrajine i njene kulture, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Na pola godišnjeg Festivala knjige Arsenal, najvećeg izdavačkog događaja u Ukrajini, Anastasia Jehorova već je kupila 11 knjiga. Među njima: Nulta tačka, roman vojnika Artema Čeha; Obrazovani Tare Westover, nagrađivani memoari o odrastanju u mormonskoj porodici; i Četvrto krilo Rebecce Yarros, romantični bestseler.

Jehorova, 31-godišnja voditeljica IT projekata čiji suprug služi u vojsci, kupuje pet puta više knjiga nego prije ruske invazije. Izbor je posljednjih godina mnogo širi i bolji, objašnjava ona.

"Ali pravi razlog zašto kupujem više nego što mogu pročitati je taj što se bojim da će nas Rusi ponovno natjerati u bijeg... i da nas više neće biti tamo, kao ni ukrajinskih knjiga", rekla je, egzistencijalna briga usred rata, koji je za Ukrajinu egzistencijalan.

Uz modernu novu knjižaru koja se otvara u Kijevu svaki drugi mjesec i neočekivane bestselere koji potresaju tržište, čitatelji i poznavatelji izdavačke industrije podjednako govore o skoku potražnje za knjigama.

Poput šireg procvata umjetnosti u Ukrajini, bum knjiga vezan je za rat i predstavlja odgovor na rusku agresiju koja nastavlja ciljati na ukrajinsku kulturu.

Ova slika sadrži osjetljivi sadržaj koji neki ljudi mogu smatrati uvredljivim ili uznemiravajućim.
Vatrogasci rade na gašenju požara dok beživotno tijelo leži pod ruševinama nakon što je ruski projektil pogodio veliku štampariju u Harkivu, u Ukrajini, 23. maja.
Vatrogasci rade na gašenju požara dok beživotno tijelo leži pod ruševinama nakon što je ruski projektil pogodio veliku štampariju u Harkivu, u Ukrajini, 23. maja.
Upozorenje na grafički sadržaj - Kliknite za otkrivanje
Vatrogasci rade na gašenju požara dok beživotno tijelo leži pod ruševinama nakon što je ruski projektil pogodio veliku štampariju u Harkivu, u Ukrajini, 23. maja.

Sedmicu dana prije festivala, 23. maja, ruski projektil S-300 pogodio je štampariju Factor Druk u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini i meti nemilosrdne kampanje raketnih i bombaških napada već nekoliko sedmica. U napadu je ubijeno sedam zaposlenika, ranjeno 17 ljudi i uništeno 50.000 knjiga kao i štamparska oprema u fabrici.

"Dobili smo veliku podršku, ali šteta se ne može popraviti", rekla je za RSE Olena Riba, glavna urednica Vivata, treće najveće ukrajinske izdavačke kuće u vlasništvu Factor Druka.

Gubici Vivata iznose pet miliona eura, a ukupni kapacitet ukrajinske knjižarske industrije bit će smanjen za 30-40 posto kao rezultat napada, rekla je.

Od prvog dana invazije, 24. februara 2022., ruske snage uništavaju ukrajinska kulturna mjesta, pljačkaju galerije i muzeje na okupiranom području te ubijaju umjetnike u napadima na frontu i širom zemlje.

Tijelo Volodimira Vakulenka (49), autora dječjih knjiga, pjesnika i prevoditelja, pronađeno je u masovnoj grobnici u regiji Harkiv nakon što je Ukrajina povratila to područje od ruskih snaga u septembru 2022. Viktoria Amelina (37), autorica romana i istraživačica ratnih zločina, ubijena je ruskom raketom u julu 2023. Maksim Krivtsov (33), pjesnik i vojnik, ubijen je u artiljerijskom napadu u januaru 2024.

Prema državnom Ukrajinskom institutu za knjigu, Rusija je uništila 154 biblioteke u Ukrajini, oštetila više od 750 i uništila više od 1,8 miliona knjiga.

Na okupiranim područjima, kako se navodi, ruske vlasti su oduzimale ukrajinske knjige, u nekim slučajevima ih spaljivale i donijele oko 2,5 miliona primjeraka ruskih knjiga u biblioteke i škole.

Spaljene knjige iz Harkiva na Festivalu knjige Arsenal u Kijevu.
Spaljene knjige iz Harkiva na Festivalu knjige Arsenal u Kijevu.

Knjige koje su spaljene ruskim bombardovanjem Harkiva bile su raspoređene među štandovima oko 100 izdavača koji su na četverodnevnom festivalu postavili radnju u Mistetskij Arsenalu u Kijevu, ogromnom neoklasičnom kompleksu s kraja 18. vijeka koji je služio kao skladište municije a sada je domaćin kulturnih događanja.

Ljudi stoje u redu na ulazu na Festival knjige Arsenal u Kijevu 1. juna.
Ljudi stoje u redu na ulazu na Festival knjige Arsenal u Kijevu 1. juna.

Tema festivala bila je "Živjeti na rubu". Uprkos napetoj situaciji na frontu i opasnosti od ruskih napada širom Ukrajine, prkosno raspoloženje i osjećaj ranoljetnog entuzijazma prevladavali su među posjetiteljima koji su čekali u dugom redu da uđu na sajam knjiga i prate prepune javne diskusije i umjetnička događanja.

"Rat punih razmjera, a prije toga pandemija, stvorili su bujanje potražnju za kulturnim događajima, posebno mimo interneta", rekla je za RSE Julia Kozlovets, direktorica Festivala knjige Arsenal. Kazala je da ga je posjetilo oko 35.000 ljudi.

Prema njenim riječima, ukrajinska čitalačka publika promijenila se u posljednje dvije godine, s više mladih ljudi koji traže knjige na ukrajinskom jeziku, a više čitatelja koji traže intelektualnu literaturu.

"Rat je konačno oslobodio ukrajinsku kulturu od kompleksa inferiornosti", rekla je.

Do ovog pomaka možda ne bi došlo bez "političke odluke" da se u junu 2023. donese zakon o zabrani uvoza i distribucije knjiga iz Rusije i Bjelorusije, rekao je za RSE Rostislav Karandeijev, vršilac dužnosti ministra kulture. Decenijama je golema ruska izdavačka industrija potkopavala ukrajinske konkurente, a knjige na ruskom jeziku dominirale su scenom, kaže on.

Rat je izazvao period dušebrižništva i natjerao mnoge u Ukrajini da preispitaju svoj identitet, kaže Oleksij Erinčak, IT poduzetnik koji je u februaru osnovao prostranu trospratnu knjižaru pod nazivom Sens (Smisao) na glavnoj kijevskoj saobraćajnici, ulici Hreščatik. Mnogi prelaze s ruskog na ukrajinski i trebaju im knjige da se užive u taj jezik, dodaje.

Ruska invazija podstakla je sve veću potražnju za knjigama koje su napisali vojnici i veterani, historijskim knjigama i ukrajinskim klasicima. Međutim, s vremenom se vratio interes za psihološku literaturu, opštu publicistiku i lakšu beletristiku, prema Iloni Zamotsnoj, suosnivačici izdavačke kuće Vihola sa sjedištem u Kijevu.

Istovremeno, neke kategorije su u krizi, ponajprije dječije knjige, koje trpe zbog masovnog odlaska obrazovanih majki i djece.

Zapravo, upućeni kažu da situacija u izdavačkoj industriji nije tako ružičasta kao što se može činiti Ukrajincima koji se dive sve većoj raznolikosti i kvaliteti knjiga i novim trendovima u prijelomu, dizajnu i štampi.

Izdavači se susreću s "velikim izazovima" i "jedva da postoji procvat u kvantitativnom smislu", rekla je za RSE Oleksandra Koval, voditeljica Ukrajinskog instituta za knjigu.

Prošle godine su ukrajinski izdavači udvostručili svoje prihode u poređenju s 2022. i premašili cifre iz 2021. za više od jedne trećine, no broj štampanih knjiga bio je samo 55 posto proizvodnje iz 2021.

"Povećanje prihoda uveliko se može objasniti rastom cijena knjiga", rekla je, dodajući da je oko 30 knjižarskih firmi pretrpjelo ratnu štetu uz harkivski Factor Druk, jednu od najvećih štamparija u Evropi.

Od početka potpune invazije, prosječna cijena knjige u Ukrajini porasla je za 37,5 posto, prema podacima pet vrhunskih izdavača koje je prikupila medijska kuća Liga.net.

Spaljene knjige iz Harkiva na Festivalu knjige Arsenal
Spaljene knjige iz Harkiva na Festivalu knjige Arsenal

Izdavaštvo također pati od nedostatka kvalifikovanog osoblja jer su mnogi napustili zemlju ili se bore protiv invazije, kaže Erinčak, a industrija u početku nije imala dovoljno ljudi.

"Godine dominacije ruskih izdavača ostavile su ukrajinsko tržište nerazvijenim; to je bio posao izgrađen na entuzijazmu, a sada moramo uvesti inovacije kako bismo preživjeli", rekao je.

Ukrajinska država je decenijama činila premalo za podršku kulturi i izdavaštvu, kaže Karandejev, a ratne ekonomske nevolje otežavaju da se to to sada promijeni.

Bez obzira na to, prema Karandejevu, predsjednik Volodimir Zelenski uskoro će potpisati projekat Ministarstva kulture kojim bi se svakom Ukrajincu koji navrši 18 godina dodijelilo oko 900 hrivnji (20,5 eura) za kupovinu knjiga putem vladine aplikacije Diia.

Civilno društvo također radi svoj dio posla. Grupa volontera u Hersonu, južnom gradu koji neprestano napadaju ruske trupe stacionirane preko rijeke Dnjepar, otvorila je "sklonište za knjige" gdje ljudi mogu čitati i razmjenjivati knjige na sigurnom mjestu. Druga grupa, pod nazivom Kulturni Desant, omogućuje donatorima da pošalju knjige vojnicima na prvoj liniji fronta.

Nekima je ratna moda čitanja oblik bijega od stvarnosti ograničen na uski krug, dok neki to vide kao ključni pokušaj "dekolonizacije" ukrajinske kulture. Drugi porede trenutno književno vrenje s takozvanom "pogubljenom renesansom", generacijom pjesnika, pisaca i umjetnika na ukrajinskom jeziku koji su stradali tokom sovjetskog režima 1920-ih i 1930-ih.

Jarina Čornohuz služi u mornaričkoj pješadiji
Jarina Čornohuz služi u mornaričkoj pješadiji

Jarina Čornohuz, 29-godišnja koja služi u mornaričkoj pješadiji a čija zbirka pjesama slobodnog stiha pod nazivom "dasein: odbrana prisutnosti" je osvojila ovogodišnju prestižnu Nacionalnu nagradu Ševčenko, drži dvije kutije dronova DJI Mavic pune knjiga na položajima na kojima je raspoređena. Njen primjerak Nepodnošljive lakoće postojanja Milana Kundere umrljan je krvlju, kaže ona.

Za nju je ratni talas književnog stvaralaštva nešto "vrlo bolno".

"Nisam mogla otvoriti svoju knjigu nakon što je objavljena. Napisana je dok sam gledala kako mnoga moja braća i sestre umiru", rekla je za RSE.

Posvetila ju je njima, kaže, "da se oni i naše iskustvo ne zaborave".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG