Klub Bošnjaka se pozvao na vitalni interes zbog niza zakona

Novi zaplet u sve dubljoj bh. krizi, na relaciji vladajuće šestorke – SDA. Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH, većinom glasova, pozvao se na institut vitalnog nacionalnog interesa zbog zahtjeva za hitnu proceduru u donošenju izmjena seta Zakona o javnim nabavkama, Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana, o državljanstvu BiH i Zakona o prebivalištu i boravištu. Kao obrazloženju za ovaj čin navodi se, doslovno rečeno, siledžijsko ponašanje vladajuće većine.

Dio delegata Srba i Hrvata osporili su mogućnost da se na proceduralnim pitanjima poziva na vitalni nacionalni interes. Protiv usvajanja seta zakona o ličnim dokumentima i Zakona o javnim nabavkama po hitnoj proceduri u Parlamentu BiH očitovale su se i brojne nevladine organizacije.

Kupovina vremena ili podrivanje države Bosne i Hercegovine - na to bi se mogli svesti istupi delegata nakon što je Klub bošnjačkog naroda proglasio štetenim po vitalni nacionalni interes zahtjev Vijeća ministara da se po hitnom postupku usvoji set zakona o ličnim dokumentima ali i izmjeni Zakona o javnim nabavkama.

Hitna procedura podrazumijeva usvajanje bez amandmanskog djelovanja i javne rasprave što je, kaže Halid Genjac, predsjedavajući Kluba, apsurdno, s obzirom na složenost zakona čije izmjene, po njegovim riječima, direktno zadiru u Dejtonski mirovni sporazum.

Dok Zakon o javnim nabavkama, primjerice, uvodi regionalne ispostave Ureda za razmatranje žalbi u Mostaru i Banjoj Luci, izmjenom Zakona o jedinstvenom matičnom broju uvode se registraciona područja koja se po novom zakonu ograničavaju na entitete. Halid Genjac dodaje:

„Da li je to u zakonu u tolikoj mjeri jednostavno da se može usvojiti bez amandmana? Ja mislim da apsolutno nije jednostavan u toj formi i na taj način.“

Mehmed Bradarić, delegat iz reda bošnjačkog naroda, član SDP-a, drugačijeg je mišljenja:

„Još jednom ponavljam: ovo je državni zakon, on ide onom entitetskom linijom kako je dejtonski Ustav predvidio.“

Optužbe za opasne presedane

Većina hrvatskih i srpskih delegata u svojim diskusijama ukazali su na činjenicu da su se bošnjački delegati, posebno oni iz reda SDA, pozvali na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa kod pitanja procedure za razmatranje, ne dozvoljavajući pritom da se raspravlja o sadržaju zakona. Pojedini od njih optužili su bošnjačke delegate da na ovaj način žele stvoriti opasni presedani.

Krstan Simić i Mladen Ivanić, iz Kluba srpskog naroda, iz reda SNSD-a i PDP-a kazali su:

„Ali, još ću jednom podvući da sam apsolutno siguran da ovdje nema bilo kakvih zapreka da u odlukama o hitnosti i nehitnosti se može ugrožavati vitalni nacionalni interes.“

„Vrlo jednostavno će i nama iz reda srpskog naroda biti svako pitanje proglašavati vitalnim nacionalnim interesom kad nam zatreba. Zato sam pitao kolege: dobro razmislite šta radite.“

Ognjen Tadić, dopredsjedavajući Doma, također naglašava:

„Ne mogu uopšte da povjerujem u mogućnost, dakle teoretski, bilo kako, da Ustavni sud kaže: Parlament u vezi sa ovim zakonom treba da koristi redovnu proceduru. Onda bi Ustavni sud bio akter u donošenju odluka u Parlamentu, načina rada Parlamenta, a ne bi bio neko ko štiti pitanje ustavnosti i nacionalnog interesa.“

Na sve navedeno, Sulejman Tihić, dopredsjedavajući Doma naroda, inače lider SDA, kaže:

„Zašto smo mi danas uopće ušli u ovu raspravu? Zbog jednog siledžijskog ponašanja vladajuće te većine. Ja mislim da svi pred sobom, kad sjednete i razgovarate, svi ćete doći do zaključka da se radi ipak o sistemskim zakonima, ozbiljnim zakonima koji se ne mogu po hitnoj proceduri usvajati. Možda bi kroz redovnu proceduru, kroz javnu raspravu, jer ja mislim da ovi zakoni zaslužuju javnu raspravu.“

Usvajanje zakona po hitnoj proceduri u Parlamentu BiH ne odbravaju, čini se, ni u nevladinom sektoru. Uoči održavnja sjednice, Koalicija 1. mart skrenula je pažnju na izmjene Zakona o prebivalištu, kojim se daje mogućnost lokalnim policijskim stanicama da rade reviziju prebivališta povratnika, što je, smatraju, u suprotnosti sa Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Adis Arapović, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI) i Eldin Karić iz Antikorupcijske mreže, naglašavaju:

„I Zakon o matičnom broju i Zakon o prebivalištu, njihov sadržaj neumitno ukazuje da postoje elementi suprotstavljenosti sa Ustavom, konkretno sa garantovanim ustavnim pravima, recimo prava na slobodu kretanja.“

„Čitava ta priča oko procedure je sada tehnička stvar Parlamenta i načina kako se to radi. Suština iza toga je da su SDP i SNSD pokušali da po hitnom postupku, po nekoj skraćenoj proceduri proguraju ono što su te dvije stranke dogovorile. Prema tome, mislim da je to bio jednostavno pokušaj neke njihove akcije, s tim što se nije zaista vodilo računa o sadržaju tih izmjena i mislim da je to sada stvar nekih političkih odnosa unutar koalicije i unutar te inače vladajuće strukture u Bosni i Hercegovini.“

Odluka tri bošnjačka delegata o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa biće upućena tročlanoj komisiji Doma naroda Parlamenta BiH koja će ovo pitanje pokušati riješiti u roku pet dana, nakon čega će biti proslijeđena Ustavnom sudu BiH na konačno očitovanje. Odluka Ustavnog suda ne očekuje se prije septembra.