U Poljskoj je u toku druga, ključna nedelja UN-ovog Samita posvećenog klimatskim promenama, koji je, po oceni svetskih medija, već pokazao očekivanu podeljenost među zemljama, ali i doneo neka nova upozorenja.
Ključna nedelja za klimatske promene
Diplomatski zastoj zbog reči mogao bi dvesti do većeg sukoba u drugoj polovini ovogodišnjeg klimatskog samita UN-a, ocenjuje agencija Asošijejted pres (Associated Press) i dodaje:
"Pregovarači su u nedelju odlučili da se odmore pošto su prve nedelje pregovore završili s gorkim okusom, kada su Sjedinjene Države stale na stranu Rusije, Saudijske Arabije i Kuvajta u blokadi usvajanja istorijske studije o globalnom zagrevanju.“
"Mislim da je to bio ključni trenutak", rekao je Alden Meier iz Saveza zabrinutih naučnika. "Činjenica da je grupa od četiri zemlje pokušavala da umanji vrednost i važnost naučnog izveštaja koji su sami, sa svim drugim zemljama, pre tri godine zatražili u Parizu, prilično je neobično".
AP podseća da je specijalni izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama o tome šta bi se desilo ako se prosečna globalna temperatura poveća za 1,5 Celzijusa (2,7 Fahrenheita) i kako da se osigura da ne budu još veća smatran pozivom za buđenje za političare kada je objavljen u oktobru.
"Rusija, Saudijska Arabija i Kuvajt su takođe saopštili da su studiju "primetili“, ali ne i "prihvatili“. Iako nijedna od četiri zemlje izvoznice nafte to nije istakla, njihov prigovor na izveštaj verovatno uključuje njegovu sugestiju da korišćenje fosilnih goriva treba ukinuti do 2050. godine.
Nafta, gas i ugalj su glavni izvor ugljen-dioksida, koji zadržava toplotu u atmosferi. Pariski sporazum iz 2015. godine postavio je cilj da održi globalno zagrevanje znatno ispod dva stepena Celzijusa (3,6 Fahrenheita), idealno 1,5 C do kraja veka.“
Rešite klimu ili se suočite sa finansijskim krahom – upozoravaju investitori
Britanski Gardijan (The Guardian) prenosi da su svetski investitori koji upravljaju sa 32 milijarde dolara uputili su na samitu Ujedinjenih nacija za klimatske promene snažno upozorenje vladama, zahtevajući hitno smanjenje emisija ugljenika i ukidanje korištenja uglja.
"Investitori uključuju neke od najvećih penzionih fondova na svetu, osiguravajuće kuće i menadžere imovinom i označavaju najveću takvu intervenciju do danas. Oni kažu da se subvencije na fosilna goriva moraju okončati kao i da se uvedu znatni porezi na ugljenik...
Investiciona firma Schroders je saopštila da bi ukoliko ne bude brze akcije godišnji gubitak mogao biti oko 23 milijarde dolara. Ta trajna ekonomska šteta bi bila skoro četiri puta veća od uticaja globalne finansijske krize iz 2008. godine.“
Gardijan dodaje da je ključni zahtev u izjavi svetskih investitora da se ukinu elektrane na ugalj širom sveta.
"Još jedan zahtev investitora za vlade je da uvedu "ekonomski značajne" poreze na ugljenik. Većina poreza je ispod 10 dolara po toni, ali treba da se poveća na 100 dolara u narednoj deceniji ili dve, rekli su investitori. Napad na francuskog predsednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) zbog povećanje poreza na gorivo i protesta "žutih prsluka“ koji su usledili bili su model kako to ne treba činiti, rekli su posmatrači u Poljskoj.“
Trampov događaj o ugljeniku zasenio Samit u Katovicama
Baš kao i na prošlogodišnjem skupu u Bonu, Bela kuća predsednika Donalda Trampa (Donald Trump) želi da pokaže snažnu podršku korištenju fosilnih goriva pomocijom njihove "efikasne i čiste upotrebe", navodi BBC i podseća da je prošlogodišnji događaj prekinut pevanjem demonstranata koji su želeli da istaknu da lobi za ugalj i gas nije dobrodošao na skupu UN-a.
BBC objašnjava i da su stručnjaci koji učestvuju na ovogodišnjem sastanku doveli u pitanje njegovu relevantnost.
"Događaj će ugroziti kredibilitet SAD-a kao strane u ovim razgovorima", rekao je Lu Leonard (Lou Leonard) iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) -om i dodao: "Imaće praktično nikakav uticaj na stvarne razgovore - to je sporedni događaj, to nije nešto o čemu stranke sada pregovaraju."
BBC na kraju ističe da će ministri pokušati da se usaglase o otvorenim pitanjima iz pravilnika za pariški sporazum - ali da takođe postoji osećaj da oni moraju da odu dalje od toga, da bi pružili više ambicija za rešavanje ovog pitanja.
Većina birača zabrinuta zbog klimatskih promena
Novo istraživanje pokazuje da većina birača zauzima stranu tela savezne vlade koja se prošlog meseca oglasila alarmom u zabrinjavajućem izveštaju o klimatskim promenama, a ne stranu šefa te vlade – vodećeg državnog negatora klimatskih promena - predsednika Trampa, piše Politiko (Politico).
Prema najnovijoj anketi POLITICO/Morning Consult, dve trećine birača kažu da su vrlo ili prilično zabrinuti zbog izveštaja. Većina od 58 posto njih se slaže sa naučnim konsenzusom da su klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem, čemu se Tramp protivi.
Anketa je sprovedena 4. decembra - otprilike nedelju dana nakon što je Tramp odbacio rezultate izveštaja, koji je upozorio da su klimatske promene spremne da unište zemlju finansijski i ekološki.
Sve u svemu, Tramp je izveštaj opisao kao "dobar" u javnim istupima prošle nedelje. Ali osporio je zaključke izveštaja da bi klimatske promene mogle da koštaju američku ekonomiju stotine milijardi dolara godišnje do kraja veka, rekavši novinarima da ne veruje u to.
Mnogi birači takođe vide klimatske promene kao gorući problem za SAD: 46 procenata kažu da je to kritična pretnja vitalnim interesima zemlje.