Koliko vas je ove godine izgovorilo rečenicu: Joj kada će prestati padati/grijati? Vjerovatno većina.

Koliko vrijeme utiče na našu svakodnevnicu nema potrebe ni da analiziramo: od toga šta oblačimo, jedemo, kako se krećemo i ponašamo, pa do toga da li nas boli nešto na promjenu vremena. Kakvo je vrijeme danas je i možda među prvim stvarima koje ćemo provjeriti kada se ustanemo ujutro.

A od izuzetne nam je važnosti onda kada to vrijeme preraste u nevrijeme.

Smrtonosne poplave, izuzetno visoke ili niske temperature u pojedinim dijelovima svijeta, tornadi, požari: ovako se mogu sumirati vremenske prilike, odnosno neprilike tokom 2021. godine.

Od strašnih vrućina i ekstremne hladnoće u Sjevernoj Americi do poplava u Evropi i Aziji, ovogodišnje vremenske nepogode su nam pokazale kako izgleda živjeti u svijetu koji se zagrijao za jedan stepen Celzijusa, navode iz Nacionalne geografije.

"Opasne klimatske promjene već su tu. To je surova stvarnost koju moramo priznati", rekao je za Nacionalnu geografiju Michael Wehner, istraživač ekstremnog vremena na Lawrence Berkeley Nacionalnoj Laboratoriji.

Donosimo vam pregled nekih od najtežih vremenskih neprilika koje su pogodile svijet u 2021.

Milioni bez struje

Ogromna hladnoća pogodila je sredinom februara, inače toplu, saveznu američku državu Texas, usmrtivši 125 ljudi. Milioni su ostali bez struje na niskim temperaturama, a predsjednik Joe Biden proglasio je vanredno stanje.

Oštra hladnoća i snijeg paralizirali su Texas, zatvarajući veći dio državne električne mreže i smrzavajući cijevi i vodene puteve, ostavljajući zajednice širom države ili bez vode ili prisiljene da je prokuhaju radi sigurnosti.

Istog mjeseca, pola zemljine kugle dalje Kenija i drugi dijelovi istočne Afrike borili su se sa jednom od najžešćih pojava skakavaca u posljednjih nekoliko decenija.

Insekti su uništavali usjeve i pašnjake, a naučnici kažu da su neobični vremenski obrasci pogoršani klimatskim promjenama stvorili idealne uslove za razvoj insekata.

U martu je nebo iznad Pekinga obojeno u narandžasto, a letovi su obustavljeni zbog najgore pješčane oluje u glavnom gradu Kine u posljednjih 10 godina. Glavni grad Kine obavijen je smeđom prašinom zbog jakih vjetrova koji su puhali iz pustinje Gobi i dijelova sjeverozapadne Kine.

"Izgleda kao smak svijeta", rekla je za Reuters Flora Zou, jedna od stanovnica Pekinga. "Po ovakvom vremenu stvarno, stvarno ne želim biti vani."

Peking se redovno u martu i aprilu suočava sa pješčanim olujama zbog blizine masivne pustinje Gobi, ali i zbog krčenja šuma i erozije tla širom sjeverne Kine. Kako bi ograničili količinu pjeska koji ulazi u grad pokušavaju pošumiti i obnoviti ekologiju regije.

Autobusi puni volontera svake godine stižu u pustinju kako bi zasadili drveće koje može stabilizirati tlo i služiti kao zaštita od vjetra.

Peking je zasadio i "veliki zeleni zid" od drveća kako bi uhvatio nadolazeću prašinu, a pokušali su i da stvore vazdušne koridore koji kanališu vjetar i omogućavaju brži prolazak pijeska i drugih zagađivača.

Tornado, poplave i požari u julu

Stotine ljudi je umrlo tokom rekordnog toplotnog talasa na američkom i kanadskom pacifičkom sjeverozapadu u junu. Naučnici su, navodi Reuters, zaključili da je bilo "praktično nemoguće" da do toga dođe bez klimatskih promjena.

Tokom nekoliko dana topili su se dalekovodi, a ceste pucale. Gradovi koji su se borili sa vrućinom krenuli su da otvaraju centre za hlađenje kako bi zaštitili svoje stanovnike. Tokom toplotnog talasa, Portland koji se nalazi u saveznoj državi Oregon dostigao je rekordnih 46,7 stepeni Celzijusa.

Toplotni talas u Kanadi u junu odnio je desetine života. U kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija zabilježeno je u junu 46.6 stepeni Celzijusa, čime je oborena rekordno visoka temperatura od 45 stepeni u toj zemlji iz 1937. godine.

U julu je došlo do katastrofalnih poplava u Kini tokom koji je nastradalo više od 300 osoba u centralnoj kineskoj provinciji Henan. U roku od tri dana palo je kiše koliko inače padne za godinu dana.

U međuvremenu u Evropi je skoro 200 osoba stradalo zbog poplava u Njemačkoj, Belgiji i Holandiji. Naučnici su zaključili da su klimatske promjene za 20 posto povećale vjerovatnoću da će se poplave dogoditi.

Klimatske promjene učinile su da su ekstremne padavine poput ovih u Njemačkoj i Belgiji za 20 posto vjerovatnije u regionu, rekli su naučnici, prenosi Reuters.

"Definitivno ćemo dobiti više ovoga u klimi koja se zagrijava", rekla je suvoditeljica grupe Friederike Otto, klimatska naučnica sa Univerziteta u Oksfordu.

"Ekstremno vrijeme je smrtonosno", rekla je Otto.

"Činjenica da ljudi gube živote u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta je zaista šokantno", kaže klimatski naučnik Ralf Toumi iz Grantham instituta, Imperijal koledža London. "Nigdje nije sigurno."

U istom mjesecu bilježe se rekordno visoke temperature i dva ogromna požara koja su zahvatila Kaliforniju i Oregon i bili najveći požari u historiji obje države.

Pored poplava i požara, juli 2021. obilježen je i sa tornadima.

Najmanje petoro ljudi je poginulo, a oko 200 povrijeđeno u tornadu u Češkoj, koji je pogodio gradove oko Hodonina, duž granice sa Slovačkom i Austrijom, 270 km južno od glavnog grada Praga.

0štećeno je oko 2.000 kuća, a 600 objekata je čak toliko oštećeno da moraju da se sruše i izgrade od temelja.

Tornado je ostavio za sobom srušene krovove, oštećene kuće, oboreno drveće, te zaustavio vozove i autoput ka slovačkoj granici. Riječ je o najjačem takvom naletu vjetra i oluje u modernoj istoriji ove srednjoevropske zemlje i prvom tornadu nakon 2018. godine, objavila je meteorološka služba.

Prema podacima koje je objavio Češki hidrometeorološki institut, snaga tornada bila je F3 (na skali od F1 do F5, pri čemu se F5 smatra katastrofalnim). Brzina vjetra iznosila je oko 219 km/h. No, meteorolozi ne isključuju mogućnost da je tornado bio i jači od toga.

Tornado koji se nad sedam sela pojavio uz olujno nevrijeme i grad veličine teniskih loptica koje je zahvatilo jug Češke na ovim geografskim širinama vanredno je rijetka pojava.

"Tornado može da se pojavi i iz oblaka koji nema veze sa jakom olujom. Prema prvim slikama činilo mi se da vidim zapadne oblasti SAD. Ovakva aleja kojom prođe tornado kod nas teško da se vidi", kazao je češkoj televiziji ČT meteorolog Pavel Karas.

Kako navodi američka Nacionalni vremenski servis, tornado je najnasilnija oluja prirode.”

Ove “silovite” oluje dešavaju se svuda u svijetu. No, Sjedinjene Države su glavno žarište, sa preko hiljadu tornada svake godine, kažu u National Geographicu.

Tornado godišnje uzrokuje 80 smrtnih slučajeva i preko 1.500 povrijeđenih u Južnoj Dakoti, Nebraski, Kansasu, Oklahomi, sjevernom Teksasu i istočnom Koloradu. U prosjeku, američki Nacionalni vremenski servis procjenjuje da se na ovom prostoru godišnje dogodi oko 1.150 tornada.

U tekstu “Klimatologija tornada u Evropi” iz 2014. godine koji je rađen na osnovu podataka ESWD-a navodi se da nijedan prostor u Evropi nije siguran od tornada, te da se oni dešavaju širom Evrope.

Kako navodi Evropska laboratorija za teške oluje, od 2010. do 2020. na evropskom tlu je zabilježeno 3.827 tornada.

Širom svijeta toplotni talasi postaju sve češći i sve jači.

Na Mediteranu, vruće i suho ljeto izazvalo je intenzivne požare koji su primorali hiljade ljudi da evakuišu svoje domove u Alžiru, Grčkoj i Turskoj.

Požari u kojima su poginule dvije osobe u Grčkoj i najmanje 65 u Alžiru, izbili su usred intenzivnog toplotnog talasa. Na nekim mjestima u Grškoj zabilježene su temperature preko 46 stepeni Celzijusa.

U avgustu je uragan Ida pogodio američku saveznu državu Luizijanu kao oluja 4. kategorije. Nastradalo je skoro 100 ljudi, a prema podacima Nacionalnih centara za informacije o okolišu uragan je donio 64 milijardi dolara štete.

Više od 150 ljudi poginulo je tokom poplava uzrokovanih obilnim padavinama u dvije indijske savezne države - Uttarakhandu i Kerali - te dijelovima Nepala.

Brojne kuće su uništene - potopljene, zgnječile su ih stijene, a neke su odnijela klizišta.

U novembru su zabilježene najgore poplave u Južnom Sudanu u zadnjih 60 godina. Pogodile su oko 780.000 ljudi ili jednog od svakih 14 stanovnika, navode iz UN-ove agencije za izbjeglice.

Svake godine ova zemlja prođe kroz kišnu sezonu, ali poplave postavljaju rekorde već tri godine za redom.

U novembru je i Britanska Kolumbija zabilježila tokom dva dana kiše koliko padne u mjesec dana, što je izazvalo poplave i klizišta koja su uništila puteve, željeznice i mostove. Zvaničnici još procjenjuju štete, no ovo bi mogla biti najskuplja prirodna katastrofa u historiji Kanade.

Prema podacima Nacionalnih centara za informacije o okolišu, do oktobra ove godine u Sjedinjenim Državama bilo je 18 vremenskih katastrofa. Procjenjuju da svaka od njih košta državu milijardu dolara.

Razoran tornado

Sredinom decembra američku saveznu državu Kentucky pogodio je razoran tornado u kojem je nastradalo više od stotinu ljudi.

Guverner Kentuckyja Andy Beshear izjavio je da će broj mrtvih od snažnih tornada koji su razorili gradove u toj američkoj državi vjerovatno premašiti 100, dok nada da će se pronaći preživjeli jenjava.

Beshear je rekao da je ovo bio najrazorniji slučaj tornada u istoriji te države, sa najmanje 80 potvrđenih smrtnih slučajeva.

Oluja koja je harala u pet američkih saveznih država od petka 10. decembra uveče stvorila najmanje 24 tornada izazivajući ogromne štete. Neuobičajeno tople temperature i olujni sistem sa istoka koji je povezan sa klimatskim obrascem La Nina pomogao je stvaranju uslova koji su neophodni da dođe do monstruoznih tornada koji su se pojavili na srednjem zapadu i jugu Amerike.

Ekstremni vremenski uslovi tokom 2021. godine srušili su rekorde širom svijeta navodi Reuters. Na stotine ljudi nastradalo je u olujama i toplotnim talasima.

Mnogi od ovih događaja pogoršani su klimatskim promjenama. Naučnici kažu da će ih biti još više i da će biti još gori kako atmosfera Zemlje nastavlja zagrijavati kroz narednu deceniju i dalje.