Dostupni linkovi

Kirgistan poziva građane da ne putuju u Rusiju


Radnici migranti iz srednje Azije u Rusiji navodno su se našli pod ograničenjima i pregledima nakon terorističkog napada. (Foto: Radnik migrant u vozu koji ide za Tadžikistan u Moskvi, 7. oktobra 2011.)
Radnici migranti iz srednje Azije u Rusiji navodno su se našli pod ograničenjima i pregledima nakon terorističkog napada. (Foto: Radnik migrant u vozu koji ide za Tadžikistan u Moskvi, 7. oktobra 2011.)

Kirgistan je pozvao svoje građane da ne putuju u Rusiju, gdje su radnici migranti i posjetioci iz centralne Azije suočeni sa ogromnim pritiskom nakon prošlosedmičnog smrtonosnog napada u blizini Moskve u kojem je poginulo 137 ljudi.

Ruski zvaničnici saopštili su ranije da je privedeno 11 osumnjičenih, uključujući četvoricu muškaraca koji su navodno napali zabavni centar Crocus City Hall. Kasno 24. marta, četvorica muškaraca, svi etnički Tadžici, poslani su u pritvor najmanje do 22. maja.

Dana 25. marta, još trojica Tadžikistanaca koji borave u Rusiji poslata su u pritvor na najmanje dva mjeseca.

Samoizgnani lider opozicione Islamske renesansne partije Tadžikistana (IRPT), Muhiddin Kabiri, sumnja da su Tadžici umiješani u planiranje i provedbu terorističkog napada.

"Iza ovog napada su definitivno stajale neke obavještajne agencije i iskusni ljudi. Ako su Tadžikistanci zaista bili umiješani u to, onda su najvjerovatnije korišteni kao oruđe. Oni su bili samo ljudi drugog ili trećeg nivoa u ovoj provokaciji", rekao je Kabiri RSE 25. marta.

Iako ruske vlasti osumnjičene nisu opisale kao radnike migrante, mnogi od stotina hiljada Tadžikistanaca koji žive u Rusiji dio su radne snage migranata u zemlji, za koju Kabiri kaže da je bila podložna raznim uticajima još od autoritarnog vođe Tadžikistana Emomali Rahmona koji je zatvorio sve vođe migranata i advokate i aktiviste koji štite prava radnika Tadžikistana jer ih je vidio kao političke rivale.

"Ono što se danas dešava tadžikistanskim migrantima, bez obzira da li su bili uključeni u ovaj napad ili ne, ili ako su na meti (zbog ksenofobičnih napada), sve je to rezultat... politike vlade Tadžikistana", rekao je Kabiri, koji je napustio Tadžikistan nakon što je njegovu stranku 2015. godine zabranio Vrhovni sud kao terorističku organizaciju.

Zvaničnik ministarstva inostranih poslova Kirgistana Bakyt Kadyrov rekao je za RSE 25. marta da ruske vlasti sprovode antiterorističke operacije i da stoga pojačavaju svoje provjere pojedinaca koji dolaze i napuštaju Rusiju nakon napada 22. marta.

"Sve (kirgiške) organizacije dijaspore u Rusiji su obaviještene o situaciji. Nemamo informacije o dužini antiterorističkih operacija (u Rusiji). (Kirgiskim) građanima koji su na crnoj listi ili su prekršili zakon u prošlosti je zabranjen ulazak u (Rusiju)", rekao je Kadirov, dodajući da telefonske linije u ministarstvu i ambasadi Kirgistana u Rusiji rade danonoćno.

Ruska braniteljica ljudskih prava Valentina Čupik izjavila je za RSE 24. marta da smo "u posljednjih 36 sati primili 1.018 pritužbi" od građana Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana koji su rekli da su "protivpravno zadržani od strane policije".

"Policija je neke od njih tukla, neki su deportovani iz Rusije", rekao je Čupik.

Braniteljica prava iz Biškeka Aziza Abdirasulova također je rekla za RSE da su se radnici migranti iz centralne Azije u Rusiji našli pod ograničenjima i pregledima nakon terorističkog napada.

Nekoliko kirgistanskih državljana je 24. marta telefonom izjavilo za RSE da su zadržani po dolasku na moskovski aerodrom Šeremetjevo i da su zadržani u pritvorskom centru aerodroma zajedno sa desetinama državljana Centralne Azije, od kojih je najmanje 11 državljana Kirgistana.

"Strpali su nas u nekakav zatvor. Nisu nam odgovorili na pitanje o razlozima pritvora. Dokumenti su nam uredni, ali onima koji su prvi put došli u Moskvu nije dozvoljen ulazak u zemlju. Ima momaka iz Tadžikistana, među nama Uzbekistana. Vlasti su nam oduzele telefone.... Tjerali su nas da potpišemo neke papire", rekao je za RSE jedan od privedenih državljana Kirgistana.

Ambasada Kirgistana u Moskvi izdala je saopštenje 24. marta u kojem se kaže: "Državljani Kirgistana koji su u prošlosti prekršili ruske migracione propise biće vraćeni u Kirgistan najbližim letom za Biškek."

U međuvremenu, vođa ruskih muslimana, muftija Ravil Gainutdin, rekao je 23. marta da će uručiti orden za zasluge tokom svoje sljedeće propovijedi u petak Islamu Khalilovu, 15-godišnjaku iz Kirgistana koji je radio u garderobi u Crocus City Hall-u.

Khalilov je uspio spasiti više od 100 ljudi tako što ih je izveo iz zgrade kroz izlaz za zaposlene tokom napada.

Heroji koji su spasili desetke života nakon masakra u Moskvi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:55 0:00

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG