U Ženevi uz posredovanje Ujedinjenih nacija (UN) već drugi dan traju pregovori o ponovnom ujedinjenju Kipra, na kojima učestvuju predsjednik Kipra Nikos Anastasijadis i lider kiparskih Turaka Mustafa Akindži.
Pregovori će trajati do 12. januara, a glavna tema je dogovor o tome koliko teritorija će dvije strane kontrolisati poslije ujedinjenja.
Ostrvo je podijeljeno nakon turske invazije 1974. godine, nakon državnog udara koji je inspirisala Grčka.
Kiparsko pitanje sastoji se od šest osnovnih tema: ekonomija, Evropska unija (EU), imovina, raspodjela nadležnosti i administracije, teritorijalno uređenje, te sigurnost i garancije.
Izaslanik UN-a Espen Bart Eide kazao je kako će mirovni sporazum za Kipar biti teško postići, ali ne i nemoguće.
Eide, bivši norveški ministar vanjskih poslova, rekao je da će UN samo olakšati održavanje razgovora, ali da neće biti arbitar.
"Sada smo u završnom trenutku, ovo je trenutak istine. Sada ćemo saznati da li se ovo pitanje može riješiti. Lideri pokazuju veliku hrabrost, veliku želju. Biće teško, ali ne i nemoguće", rekao je Espen Bart Eide na konferenciji za novinare.
Pregovori će trajati do 12. januara, a glavna tema je dogovor o tome koliko teritorija će dvije strane kontrolisati poslije ujedinjenja.
Svaka od strana bi do sutra trebala dati svoje prijedloge, a poslije toga bi trebalo da se u četvrtak organizuje konferencija kojoj bi prisustvovali zemlje koje garantuju mir na ostrvu – Grčka, Turska i Velika Britanija, bivša kolonijalna sila koja na Kipru ima vojne baze.
Buduće mirovno rješenje predviđa stvaranje federalne države sa dva entiteta.
Prema prijedlogu, dio teritorije pod kontrolom kiparskih Turaka bi ponovo bio pripojen dijelu pod kontrolom kiparskih Grka, oko čega se dvije strane ne slažu.
Predsjednik Kipra Nikos Anastasijadis bi trebalo da predloži da entitet kiparskih Turaka obuhvata 28,2 posto teritorije, dok lider kiparskih Turaka Mustafa Akindži traži 29,2 posto.
Kiparski Turci, čiji je udio u stanovništvu Kipra 18 posto, kontrolišu 36 posto teritorije.
Neslaganja postoje i oko broja Grka kojima bi bio dozovoljen povratak na sjever.
To je osjetljivo pitanje za obje zajednice i imaće ključni značaj, pošto će se građani oba dijela ostrva izjašnjavati na referendumima o mirovnom sporazumu.
Kiparski Grci su 2004. odbacili prethodni mirovni plan koji je postignut uz posredovanje UN. Oni traže i da više hiljada turskih vojnika napusti sjever ostrva, dok lideri kiparskih Turaka žele da turske snage ostanu na ostrvu, makar i u manjem obimu.
Mirovni pregovori o ujedinjenju Kipra su pokrenuti uz posredovanje UN u maju 2015. godine, a poslije neuspjeha rundi održanih u novembru 2016. godine u Švicarskoj, činilo se da su dospjeli u ćorsokak.
Početkom decembra prošle godine lideri su se ponovo sastali i donijeli odluku da u januaru bude održana međunarodna konferencija o ovom pitanju.
Kipar je podijeljen 1974. godine na južni, grčki i sjeverni, turski dio.
Ostrvo je podijeljeno poslije vojne intervencije Ankare koja je tvrdila da je na taj način spriječila operaciju Grčke koja je trebalo da dovede do ujedinjenja Kipra i Grčke.
Podjela ostrva je da dovela do preseljenja oko 162.000 kiparskih Grka i 48.000 kiparskih Turaka, pokazuju podaci Instituta za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO).
Republika Kipar, koja je postala članica EU 2004, kontroliše dvije trećine ostrva, dok Tursku republiku severni Kipar priznaje samo Ankara koja na ostrvu ima 40.000 vojnika.
Ujedinjene nacije su 1964. dvije zajednice zbog sukoba razdvojile "zelenom linijom" koju i danas čuvaju međunarodne mirovne snage.
Facebook Forum