Prestao je život u rijeci Neretvi, opisuju ekolozi i mještani ovu rijeku na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) koja je zbog izgradnje hidroelektrane "Ulog" u Općini Kalinovik primila bijelo-sivu boju.
"Nije padala kiša ovih dana, to zamućenje rijeke je od ovih što grade, boja Neretve se zadnjih dana stalno mijenja, jedan dan je crvena, pa smeđa, a evo jučer je bila siva", kaže Emin Hebibović, mještanin koji živi dvadesetak kilometara od mjesta gdje se gradi hidroelektrana.
Ekološka udruženja upozoravaju da je zbog zagađenja na dijelu Neretve kroz entitet Republiku Srpsku (RS) zabilježen i pomor ribe.
Na to ukazuju i iz Ministarstva okoliša drugog bh. entiteta Federacije BiH, navodeći kako je zagađenje rijeke Neretve u gornjem toku uzrokovano muljem koji utiče na izumiranje autohtonih ribljih vrsta.
Zagađenje Neretve i pomor ribe nije želio komentarisati investitor, kompanija EFT u vlasnštvu Vuka Hamovića. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) su poručili da su "u toku vanredne inspekcijske kontrole", ne precizirajući o čemu je riječ.
Inače, gornji tok Neretve, u kojem se gradi hidroelektrana bogat je endemskim vrstama ribe poput jadranske pastrmke, a koje su na tom dijelu osjetljive na promjenu kvaliteta vode.
Koliko je hidrocentrala na Neretvi?
Do sada su na Neretvi izgrađene četiri hidroelektrane. U kompletnom slivu rijeke Neretve, prema podacima bh. ekoloških udruženja, planirano je više od 70 elektroenergetskih objekata.
Koncesiju za izgradnju ove hidroelektrane, koja se nalazi u Hercegovini, na području entiteta RS, je dobio Vuk Hamović, vlasnik firme EFT.
Izvođač radova je kineska kompanija, "Sinohydro Corporation Limited".
Ova kompanija je bila 2021. godine pod američkim sankcijama zbog zabranjenih poslova u Iranu.
I Evropska investicijska banka ovu kompaniju je zbog sumnje u koruptivne radnje isključila na period od dvadeset mjeseci.
Ova odluka se odnosi na period od sredine augusta ove godine do sredine naredne godine.
Planirani projekti na ovom području su hidroelektrana "Ulog" od 35 megawati, brana visoka čak 53 metra i izlazni tunel dužine oko skoro tri kilometara.
Ukupna vrijednost investicije je 70 miliona eura navedeno je na zvaničnoj stranici EFT grupacije.
Šta se zna o kineskoj kompaniji koja gradi centralu 'Ulog'?
"Sinohydro Corporation Limited", kineska je kompanija koja je angažovana na izgradnji hidroelektrane "Ulog" prošle godine je potpisala ugovor sa vlastima iz Republike Srpske za izgradnju tunela kroz Trebević kojim bi se saobraćajno povezale opštine u entitetu Republika Srpska. Vrijednost projekta je oko 200 miliona eura.
Ova firma angažovana je i na izgradnji mosta Počitelj na koridoru Vc, koji je nedavno zbog greške u izvođenju radova i napuknuo.
Kompanija je bila na američkoj crnoj listi 2021. godine, te na crnoj listi Svjetske banke i afričke razvojne banke zbog sumnji u korupciju, podmićivanje i prevare širom svijeta.
Prema podacima iz istraživanja China Global Investment Tracker, koju su proveli American Enterprise Institute i Heritage Foundation, u BiH je uloženo oko tri milijarde dolara – kineskih investicija, te skoro dvije i po milijarde kineskih kredita od 2010. do 2022. godine.
Kineska ulaganja u infrastrukturu Zapadnog Balkana problematizirana su u analizi Instituta za sigurnosna istraživanja Evropske unije (EUISS). U ovoj analizi, staroj nekoliko godina, istaknuto je kako kineska ulaganja podstiču ionako proširenu korupciju u regiji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Kineske investicije i krediti u BiH primarno su namijenjeni za sektore transporta, energetike i metala.
Često su praćeni kontroverzama, sumnjama na korupciju i pogodovanje, netransparentnošću, te kašnjenjima.
Zašto rijeka mijenja boju?
Posljednjih dana je zbog izvođenja radova prema tvrdnjama ekoloških udruženja zabilježeno zagađenje rijeke Neretve, koja je u nekoliko navrata mijenjala boju.
"Kanjon rijeke Neretve jedino je još očuvan u dijelu uzvodno od Konjica, taj dragulj prirode bit će potpuno devastiran, jer će se promijeniti prirodni hidrološki režim toka rijeke Neretve", kaže Nusret Drešković, profesor geografije na Prirodno matematičkom fakultetu u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa(RSE).
Centar za životnu sredinu još 2021. godine pokrenuo je procedure u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju da se gornji tok rijeke Neretve na kojem se nalazi hidroelektrana "Ulog" proglasi zaštićenim staništem.
Treća godina prolazi, a odluka još nije donesena.
Šta je inspekcija pronašla u Neretvi?
Obje entitetske inspekcije prošle sedmice kontrolisale su područje izgradnje hidroelektrane "Ulog". Kontrole najavljuju ponovo.
Za RSE iz Republičkog inspektorata RS su poručili kako tokom kontrola ovog energetskog objekta ranijih godina nisu zabilježene nepravilnosti.
I federalna inspekcija nadzirala je gornji tok rijeke Neretve na više lokaliteta.
"Inspektor je utvrdio da u obilasku toka rijeke Neretve nije primjećeno zamućenje ni pomor ribe, ali da je uz rubove korita rijeke primjetan talog zemljane boje o čemu je obaviještena republička inspekcija", navodi se u saopćenju Federalne inspekcije.
Kako je sve počelo?
Priča o izgradnji Hidroelektrane "Ulog" pokrenuta je 2009. godine.
Koncesiju i dozvolu za izgradnju ovog objekta izdala je 2009. godine Vlada Republike Srpske, odnosno nadležno ministarstvo privatnoj firmi EFT u vlasništvu Vuka Hamovića, biznismena iz Srbije.
Iz EFT za RSE kažu kako je izgradnja hidroelektrane "Ulog" počela prije tri godine, te da su radovi u završnoj fazi.
Naglašavaju kako posjeduju sve dozvole za građenje.
Inače, Hamovićeva kompanija najveći je trgovac električnom energijom na Zapadnom Balkanu.
Hamović je dobio koncesiju i za izgradnju još dva objekta u Republici Srpskoj - termoelektranu Stanari, koja je izgrađena novcem osiguranim kod kineske razvojne banke, i solarnu elektranu u Bileći, na jugoistoku BiH, koja je trenutno u fazi izgradnje, a koju gradi kineska kompanija "Dongfang Electric Corporation", koja je bila na crnoj listi Svjetske banke zbog nezakonitog poslovanja.
Izgradnja Hidroelektrane "Ulog "koja je smještena u samom kanjonu rijeke Neretve prvobitno je trebala početi 2019. godine, ali su radovi kasnili i započeli su u ljeto 2020.
Duži vremenski period radovi su bili u zastoju zbog problema sa finansiranjem i kreditom kod kineske banke.
Hidroelektrana je trebala biti završena prije pet mjeseci, tačnije sredinom juna, ali još uvijek nije.
'Razmjene optužbi za kršenje zakona'
Entitetska ministarstva u Federaciji BiH koja se bave zaštitom okoliša i vodnih resursa navode da je drugi bh. entitet, Republika Srpska, prekršila zakone na način da vlast u Federaciji nije konsultovana o izgradnji hidroelektrane "Ulog", budući da rijeka Neretva prolazi kroz oba entiteta.
Nije pribavljeno ni mišljenje o eventualnim posljedicama izgradnje i rada hidroelektrane. Institucije iz Republike Srpske bile su dužne to uraditi prema entitetskom Zakonu o vodama.
"Kako to nikad nije urađeno, evidentno je da je Republika Srpska prekršila i vlastite zakone", rečeno je iz nadležnih institucija Federacije. Dodaje se i da javnost nije učestvovala u donošenju i izradi studije uticaja na okoliš.
Nadležna federalna ministarstva tvrde kako vlast od kantona do države nije ni pokušala da riješi ovaj problem.
"Postoji podloga za pravni lijek, uputićemo inicijativu prema Parlamentarnoj Skupštini BiH za rješavanje pitanja HE 'Ulog'", navode iz federalnih ministarstva okoliša i poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Iz Ministarstva prostornog uređenja Republike Srpske odgovaraju kako su izdali dozvole za građenje hidroelektrane "Ulog". Navode i kako je studija uticaja na okoliš izrađena 2010. godine uz odobrenja iz Federacije BiH.
Reakcije i drugih općina kroz koje protiče Neretva
Rijeka Neretva je duga 225 kilometara. Podijeljena je na tri toka- gornji, srednji i donji. Gornji tok rijeke Neretve protiče kroz Gacko, Kalinovik (entitet RS) i Konjic (entitet Federacija BiH).
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić za RSE kaže kako je ovaj Grad pokušao više puta reagovati na gradnju hidroelektrane "Ulog".
Dodaje kako će Konjic pretrpjeti značajnu štetu, posebno u smislu razvoja eko turizma.
Inače, nekoliko domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija 2020. godine podnijele su žalbu protiv Bosne i Hercegovine Sekretarijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa pri Vijeću Evrope.
U žalbi je navedeno kako će više od stotinu biljnih i životinjskih vrsta biti pogođeno gradnjom hidroelektrane "Ulog" i sedam malih hidroelektrana u gornjem toku Neretve.
Jedna od preporuka Sekretarijata Bernske konvencije iz 2022. godine vlastima Bosne i Hercegovine bila je da se zaustavi njena izgradnja. Do danas ta preporuka nije ispoštovana.
Teren na kojem se gradi HE 'Ulog' označeno kao 'trusno područje'
Profesor geografije na Prirodno matematičkom fakultetu u Sarajevu, Nusret Drešković, za RSE kaže kako prilikom izgradnje hidroelektrane u kanjonu Neretve nije dobro urađena i istražena studija uticaja na okoliš, na način da nisu uključena mišljenja stručnjaka.
Područje na kojem se gradi hidroelektrana je geološki osjetljivo i riječ je o "vrlo rizičnoj infrastrukturi", te se ne preporučuje izvođenje većih građevinskih zahvata, poručuje profesor Drešković.
"To je pojas koji je smješten u vrlo trusnom aktivnom području u blizini Treskavice i cijeli taj pojas je jako tektonski napregnut i to je opasnost kad su u pitanju zemljotresi i klizišta koji su na ovom području česti i razorni", kaže Drešković.
Dodaje da u kombinaciji s jačim zemljotresom i vodenom akumulacijom može da izazove plavljenje nizvodno, prema Konjicu i ostalim naseljenim mjestima.
Još prije dvije godine na ekološke probleme koji bi se mogli pojaviti izgradnjom hidroelektrane 'Ulog' ukazivali su u otvorenom pismu Udruženje geografa iz Sarajeva.
Tada su od bivše Vlade Federaciji na čelu sa Fadilom Novalićem( SDA) tražili da upute apelaciju Ustavnom sudu BiH da ovaj prirodni pejzaž, zabrani raspolaganje entitetima i stavi pod zaštitu države. Odgovor nikada nisu dobili.
Ponovo su novom premijeru Nerminu Nikšiću (SDP) poslali isto pismo.
Facebook Forum