Filipini su okrivili kineske ribare za masovni gubitak džinovskih školjki u plićaku spornih voda pod kontrolom kineske obalne straže u Južnom kineskom moru i pozvali da se sprovede međunarodna istraga o obimu štete nanesene okolišu.
Filipinska obalna straža predstavila je fotografije sa nadzornih kamera na kojima se vide kineski ribari koji su godinama vadili veliki broj džinovskih školjki u laguni Scarborough Shoal, navodeći da su znaci takvih aktivnosti prestali u martu 2019, pišu svjetski mediji.
Filipini traže međunarodnu istragu
Dijelovi okolnog koralnog grebena su izgledali kao da su bili jako oštećeni, što je, kako je navela obalna straža Filipina, očigledno bila uzaludna potraga Kineza za još školjki. Laguna je istaknuta ribarska oblast kod sjeverozapadnih Filipina, koju Filipinci zovu Bajo de Masinlok, a Kinezi Huangjan Dao.
"To su bile posljednje preostale džinovske školjke koje smo videli u Bajo de Masinloku", rekao je portparol filipinske obalne straže komodor Jay Tarriela na konferenciji za novinare, prenosi Associated Press.
"Uznemireni smo i zabrinuti zbog situacije koja se tamo dešava", rekao je zamjenik direktora Nacionalnog sigurnosnog vijeća Filipina, Jonathan Malaya, dodajući da Kina treba da dozvoli nezavisnu istragu stručnjaka iz Ujedinjenih nacija i grupa za okoliš.
Peking je više puta potvrđivao svoj suverenitet nad većim dijelom prometnog Južnog kineskog mora. Teritorijalni sporovi uključuju Kinu, Filipine, Vijetnam, Maleziju, Brunej i Tajvan.
Indonežanska mornarica je takođe bila uključena u okršaje sa kineskom obalnom stražom i ribarskim brodovima u vodama Natune na obodu Južnog kineskog mora.
Filipini su usvojili politiku objavljivanja sve snažnijih i odlučnijih akcija Kine u spornim vodama kako bi dobili međunarodnu podršku, a konferencija za novinare bila je njihov najnoviji pokušaj da se osudi kinesko upravljanje lagunom Scarborough Shoal.
Pretenzije Kine
Laguna Scarborough Shoal je tradicionalno prostor za ribolov za Filipince i Kineze, lokacija unutar filipinske ekskluzivne ekonomske zone (EEZ), gdje međunarodni zakon daje zemlji isključivo pravo na resurse, napisao je Newsweek.
Greben je jedna od najspornijih karakteristika u eskalirajućem teritorijalnom sporu američkog saveznika, Filipina sa Kinom. Peking tvrdi da je veći dio Južnog kineskog mora njegova teritorija uprkos suprotnoj presudi arbitražnog suda iz 2016.
- Kineske patrole u Južnom kineskom moru tokom pomorskih vežbi SAD sa saveznicima
- SAD, Japan, Australija i Filipini organizuju vojne vežbe u spornom Južnom kineskom moru
- Sukob kineskih i filipinskih brodova u Južnom kineskom moru
Pored sve veće odlučnosti u pristupu kineske obalne straže i paravojnih brodova, ribolovne aktivnosti su u središtu tenzija između susjeda.
Tarriela je rekao da je filipinska obalna straža već obavijestila centralnu vladu o šteti nanesenoj pomorskom životu kao što je ona dokumentovana na fotografijama.
Fotografije koje je krajem maja objavila filipinska obalna straža, pokazuju "destruktivne aktivnosti kineskih ribara" u periodu od decembra 2016. do 2022. napisao je u objavi na društvenim mrežama portparol obalne straže Jay Tarriela.
On je istakao da su se te aktivnosti navodno dešavale i za vrijeme bivšeg filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea koji je bio prokineski orijentisan.
Portparol kineskog ministarstva inostranih poslova Vang Venbin je na konferenciji za novinare odgovorio na tvrdnju Manile da su kineske pomorske snage ozbiljno oštetile grebene u vodama kod spornog ostrva Thitu na ostrvima Spratli.
"Prema nekima na Filipinima, velike količine koralnih grebena oko Huangjan Daoa su ozbiljno degradirane, štetu je nanio čovjek, a jedini osumnjičeni je Kina", rekao je Vang, koristeći kinesko ime za ostrvo.
Ponavljajući tvrdnje Pekinga u vezi sa ostrvima u Južnom kineskom moru, on je dodao: "Filipini su ilegalno okupirali kineski Huangjan Dao i sprovodili su česte aktivnosti u susjednim vodama Huangjan Dao. Ako se u tim vodama pojavi bilo kakva degradacija životne sredine, Filipini treba da razmisle o svom ponašanju, umjesto da pogrešno optužite Kinu".
Kina je preuzela efektivnu kontrolu nad lagunom Scarborough Shoal nakon sukoba sa Filipinima 2012. Kineska obalna straža često je izbacivala lokalne ribare iz područja bogatog resursima što je izazvalo nacionalističko raspoloženje na Filipinima, napisao je Newsweek.
Dugogodišnji sporovi na sudu
Tenzije u vodama Južnog kineskog mora rastu između Manile i Pekinga, pošto su Filipini optužili Kinu da koristi vodene topove i blokira manevre kroz sporne plićake i grebene.
Kontrola nad lagunom Scarborough Shoal, koju je Kina zauzela 2012. godine, figurirala je u slučaju Filipina pred Haškim arbitražnim tribunalom, koji je 2016. presudio da tvrdnja Pekinga na polaganje prava na 90 posto Južnog kineskog mora nema osnova u međunarodnom pravu, napisao je Reuters.
Sve je veći konsenzus vlade o potrebi podnošenja tužbe protiv Kine zbog uništavanja koralnih grebena, uključujući vađenje ugroženih džinovskih školjki u Južnom kineskom moru. Fotografije koje je snimila filipinska obalna straža od 2018. do 2019. pokazuju osobe za koje se navodi da su kineski ribari kako ilegalno vade džinovske školjke, hvataju raže i morske kornjače.
Kineska obalna straža je u drugoj polovini maja mjeseca objavila pravila za sprovođenje zakona iz 2021. koji dozvoljava vlastima da pucaju na strane brodove kada se krši njen suverenitet i suverena prava.
Skrivena kriza
"Jasni su dokazi da su (kineski ribari) bili nemarni", rekao je Jay Tarriela, portparol obalne straže Filipina. "Njih nije baš briga za morsko okruženje. Bili su toliko očajni da su čak pretražili morsko dno samo da bi vadili džinovske školjke."
Izveštaj ranije ove godine Azijske inicijative za transparentnost pomorstva, istraživačkog centra sa sjedištem u Washingtonu, procjenjuje da je oko 25 kvadratnih milja (6.500 hektara) korala oštećeno vađenjem džinovskih školjki, napisao je The Times.
Mekušci, puževi su najveće školjke na svijetu i njihove školjke su cijenjene jer imaju teksturu sličnu slonovači. Urezane u ukrase i statuete, mogu da donesu zaradu od čak 106.000 dolara po školjki.
"Skrivena kriza se odvija širom Južnog kineskog mora", upozorava se u izveštaju. "Dok regionalne sile rade na jačanju svojih prava na sporne vode i teritorije, kvalitet okoliša morskog okruženja u kojem manevrišu opada na kritičan nivo."
"Posljednjih decenija, povećani ribolov, deponije i rad bagera, zajedno sa vađenjem džinovskih školjki, uzeli su razoran danak u hiljadama vrsta koje se ne mogu naći nigdje drugdje na planeti."
Više od tri triliona dolara međunarodne trgovine prolazi brodovima svake godine kroz Južno kinesko more, na koje delimično polažu pravo Brunej, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam, kao i Kina.
Peking je od 2014. ojačao svoje pravo na gotovo čitavo more betoniranjem preko grebena kako bi gradio vojne aerodrome opremljene radarima, projektilima i avionima.
Facebook Forum