Uprkos apelima Ukrajine Kanadi da odustane od vraćanja popravljenje ruske turbine Berlinu, Otava je odlučila da dozvoli isporuku ključne komponente koja je potrebna za gasovod Sjeverni tok 1 i isporuku ruskog gasa Njemačkoj. U međuvremenu, dok su Kijev i Berlin u raskoraku oko turbina, uslijedila je smjena ukrajinskog ambasadora u Njemačkoj, pišu svjetski mediji.
Između zahtjeva Njemačke i molbe Ukrajine
U dilemi da li da odobri izuzeće od sankcija Rusiji i isporuči popravljenu rusku turbinu Berlinu kako bi se popravio gasovod Sjeverni tok 1, Kanada je bila rastrzana između zahtjeva Njemačke, koja zavisi o ruskom gasu, i molbi Ukrajine da ne izuzima rusku opremu iz sankcija, ukazuje Politiko (Politico).
Otava je ipak odlučila da da "vremenski ograničenu i opozivu dozvolu" kako bi kompanija Simens (Siemens) mogla da isporuči turbine Njemačkoj nakon njihovog održavanja u Montrealu, najavio je 9. jula ministar prirodnih resursa Džonatan Vilkinson (Jonathan Wilkinson).
On je naveo prijetnje njemačkoj ekonomiji i rizike da Nijemci "neće moći grijati svoje domove kako se zima približava" bez snabdijevanja gasom, nakon čega je njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) u nedjelju pozdravio odluku "kanadskih prijatelja i saveznika".
Za nedavno smanjenje isporuke gasa za 40 odsto, ruski državni energetski gigant Gazprom je okrivio odloženi povratak turbina. Međutim, dodaje Politiko, ukrajinski zvaničnici oštro su osporili ovu procjenu, tvrdeći da je Rusija slobodna da svoj gas usmjerava kroz Ukrajinu.
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko pozvao je kanadsku vladu da ne izuzme komponentu iz sankcija prošlog mjeseca, navodi se u pismu do kojeg je došao Politiko. Ipak, njemački političari su izrazili sve veću zabrinutost zbog mogućnosti da će Moskva iskoristiti opremu kao izgovor za zaustavljanje isporuke gasa.
Rok 11. juli
Otava je odlučila da vrati ključnu opremu za gasovod Sjeverni tok 1, navodeći da treba podržati evropski pristup "pouzdanoj i pristupačnoj energiji", napisao je Gardijan (The Guardian).
Kanadski ministar Vilkinson je rekao da je izvozna dozvola izdata nakon razgovora sa "evropskim prijateljima i saveznicima" i Međunarodnom agencijom za energiju.
Kremlj je, dodaje list, krajem prošle sedmice saopštio da će povećati isporuke gasa Evropi ako se turbina vrati. Dio je potreban za radove na održavanju koji počinju u ponedjeljak, 11. jula. Turbina bi prvo bila poslata u Njemačku, koja će je potom isporučiti ruskom Gazpromu.
Aleksandra Čičij (Alexandra Chyczij), predsjednica Ukrajinsko-kanadskog kongresa, rekla je 9. jula da Kanada postavlja "opasan presedan koji će dovesti do slabljenja režima sankcija nametnutih Rusiji", te da je njihova "zajednica duboko razočarana odlukom kanadske vlade da poklekne pred ruskom ucjenom".
Kanada, dodaje Gardijan, ima jednu od najvećih ukrajinskih dijaspora na svijetu izvan zemalja koje se graniče s Ukrajinom, koja je ranije pozvala premijera Džastina Trudoa (Justin Trudeau) da odbije da ugrozi sankcije te zemlje Rusiji zbog problema s turbinama.
Jačanje stiska Kremlja
Da Kanada nije dozvolila dostavljanje ruske gasne turbine Njemačkoj do 11. jula, to bi predstavljao ozbiljan problem za njemačku vladu, koja se bori da napuni nacionalne rezervoare za skladištenje kako bi preživjela nadolazeću zimu, ukazuje kanadski CBC.
Robert Habek (Habeck), njemački ministar finansija i zamjenik kancelara, priznao je da je njegova zemlja napravila "tešku grešku" kada je dozvolila da postane toliko zavisna od ruske energije. Ali Habek je rekao da Berlin sada nije imao drugog izbora nego da "teška srca" traži od Kanade da poništi svoje sankcije i vrati turbinu.
S druge strane, dodaje CBC, vlada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog oštro je kritikovala Njemačku, optužujući je da previše zavisi o ruskoj energiji i da je previše mlaka u podršci Ukrajini. Ogorčeno se žalio da je, otkako je Rusija napala njenu teritoriju 24. februara, Evropa Rusiji poslala mnogo više novca za plaćanje energije nego što je dala Ukrajini da potroši na svoju odbranu.
Ukrajina želi smanjiti ruski izvoz energenata u Evropu kako bi smanjila ono što vidi kao polugu Kremlja nad vladama poput Njemačke, ističe CBC dodajući da se povratak turbine i uspostavljanje normalnog protoka do Sjevernog toka 1 u Kijevu smatra akcijom koja jača stisak Kremlja.
Smjena ambasadora
U vrijeme dok su Kijev i Berlin u raskoraku oko turbina iz Kanade, uslijedila je smjena ukrajinskog ambasadora u Njemačkoj, ukazuje Rojters (Reuters).
Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je u subotu, 9. jula, da je smijenio nekoliko visokih izaslanika u inostranstvu, uključujući ambasadora Andrija Melnika u Njemačkoj.
U saopštenju je najavljena smjena i ambasadora u Indiji, Češkoj, Norveškoj i Mađarskoj. "Ova rotacija je normalan dio diplomatske prakse", dodaje se u saopštenju.
Zelenski traži od svojih diplomata da pojačaju podršku i vojnu pomoć Ukrajini dok pokušava da se odbrani od ruske invazije pokrenute 24. februara.
Odnosi Ukrajine su, kako ukazuje Rojters, posebno osjetljivi s Njemačkom, koja se u velikoj mjeri oslanja na ruske isporuke energenata.
Melnik je redovno koristio društvene medije i kritikovao političare i intelektualce koji se protive naoružavanju Ukrajine za borbu protiv ruskih snaga.
Jednom prilikom je optužio Šolca da se ponaša "kao uvrijeđena jetrena kobasica", nakon što njemački kancelar nije odmah prihvatio poziv Zelenskog da posjeti Kijev.
Crvena linija
Najava smjene Melnika uslijedila je nedelju dana pošto je dao intervju u kojem je branio naslijeđe nacionalističkog vođe iz Drugog svjetskog rata koji je sarađivao s nacistima, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Melnik, koji je ukrajinski ambasador u Berlinu od 2014, nikada se nije ustručavao od žestokih kritika, kako mnogi smatraju, sporog odgovora Njemačke na rusku invaziju, često izazivajući gnjev njemačke političke elite.
Ambasador je, međutim, kako piše Njujork tajms, prešao "crvenu liniju" u Njemačkoj kada je u intervjuu emitovanom na Jutjubu (Youtube) 29. juna, branio uspomenu na Stepana Bandera, vođu ekstremno desničarske Organizacije ukrajinskih nacionalista tokom Drugog svjetskog rata.
Ta nacionalistička grupa, koja je zastupala fašističku ideologiju, sarađivala je s njemačkim snagama kada su okupirale Ukrajinu i neke od tih snaga su pomagale u masovnim ubistvima Poljaka i Jevreja.
Bandera, dodaje američki list, nije bio direktno umiješan u ubistva, jer je uhapšen u Ukrajini 1941. i smješten u "počasnu internaciju" u koncentracioni logor izvan Berlina zbog pokušaja uspostavljanja nezavisne Ukrajine. Ubili su ga sovjetski špijuni u Minhenu 1959.
Dio ukrajinskog stanovništva i dalje cijeni Banderu zbog njegovog nacionalizma, posebno na zapadu zemlje gdje se nalaze statue i ulice nazvane po njemu. Međutim, kako ističe Njujork tajms, u Njemačkoj, koja se ponosi svojom posvećenošću u priznavanju nacističkih zločina i obilježavanju sjećanja na žrtve Holokausta, dovođenje u pitanje tog istorijskog poglavlja je crvena linija.
Melnik je već nekoliko godina ranije u Njemačkoj izazvao podozrenje posjetom Banderinom grobu u Minhenu. Kada mu je u intervjuu 29. juna postavljeno pitanje o ulozi Organizacije ukrajinskih nacionalista u masakrima, kao i o antisemitskim stavovima Bandere, Melnik je rekao da nema dokaza za te tvrdnje, iako su one nesporne u akademskim krugovima.
U čije ime je govorio ambasador?
Intervju u kojem je Melnik rekao da Bandera nije bio "masovni ubica Poljaka i Jevreja" izazvala je osude poljske vlade i izraelske ambasade, ukazuje Rojters.
"Izjava ukrajinskog ambasadora predstavlja iskrivljavanje istorijskih činjenica, omalovažava holokaust i predstavlja uvredu za one koje su ubili Bandera i njegovi ljudi", navela je izraelska ambasada.
Od Melnikove izjave distanciralo se, kako navodi Rojters, čak i ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova, navodeći da ona ne odražava stavove ukrajinske vlade.
Facebook Forum