Ovotjedni rasistički ispad splitskog gradonačelnika Željka Keruma prema Srbima i Crnogorcima neće biti kazneno sankcioniran jer, prema ocjeni Državnog odvjetništva, Kerum nije imao za cilj propagiranje nacionalne mržnje.
Medijski eksperti i čelnici nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj ocjenjuju da je riječ o čistom govoru mržnje, te da posebno zabrinjava što su Kerumovi stavovi, kod većine javnosti, primljeni kao normalni.
U vrlo gledanoj emisiji Hrvatske televizije „Nedjeljom u 2“ splitski je gradonačelnik Željko Kerum kazao kako u njegovoj obitelji nema mjesta za Srbina ili Crnogorca, te da ne bi želio Srbina za zeta, niti bi dozvolio ulazak u Hrvatsku trgovačkih lanaca iz Srbije i Crne Gore.
Pa bez obzira što se Kerum naknadno ispričao, vrlo je zabrinjavajuće što takvi stavovi nisu naišli na glasniju osudu hrvatske javnosti - ističe stručnjak za medije i profesor na studiju novinarstva zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Stjepan Malović:
„To je evidentan govor mržnje, i tu nema nikakvih dvojbi. Ja ne mogu tumačiti zbog čega organi koji su za to zaduženi ne poduzimaju svoje. Međutim, ono što me još više čudi je da osuda javnosti nije toliko jasna kao što je bio jasan i prepoznatljiv taj govor mržnje. Čak je bila izjava da 90 posto Hrvata misli kao i on, samo što se, eto, on usudio tako nešto kazati.“
I predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić misli da u Kerumovom ispadu ima dosta elemenata za sankcioniranje po članku 174. Kaznenog zakona:
„Kada bi neko govorio o tome da Srbi moraju znati gdje im je mjesto, da nema šanse da njegov zet bude Srbin itd. u birtiji poslije nekakvih ispivenih piva, moglo bi ga se po ovom članku prijaviti. A koliko je neusporedivo veća šteta kada se takve izjave daju na nacionalnoj televiziji od gradonačelnika drugog po veličini grada u Hrvatskoj.“
Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora dr. Ivo Banac:
„Valjda postoji nekakav način da ga se opozove po satutu grada Splita? Ali sad vi procijenite kakve su šanse da se to dogodi. Pazite, mi ne govorimo o njegovim stajalištima, mi govorimo o stajalištima koja nisu tako nepopularna. Naime, to, nažalost, predstavlja mišljenje jednog važnog segmenta javnosti. I to je problem - ne to što je jedan gradonačelnik to tako artikulirao na niz provokativnih pitanja.“
Pasivnost vlasti doprinosi takvim dešavanjima
Vjerojatno Kerum i nije to izgovorio s ciljem širenja rasne i nacionalne mržnje, kako je obrazložilo i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, ali još je gore, smatra i dr. Pusić, što je on to sasvim mirno iznio - kao „normalan“ osobni stav:
„I to je vrlo zabrinjavajuće jer ako možeš sa televizije takav stav kao najnormalniji stav širiti i promovirati kao legitimni stav, to je zapravo nešto što najviše mene zabrinjava.“
Na Kerumov govor mržnje reagirala je jučer i hrvatska Vlada kroz istup potpredsjednika Slobodana Uzelca, iako neki misle da bi reakcija imala veću težinu da ju je izrekao Hrvat, a ne Srbin. Dr. Uzelac:
„Uz pasivnost naših nadležnih tijela prema dosadašnjim promotorima primitivnih ispada verbalne agresije, nije ni čudo da nam se neprestano javljaju i novi agresivni ispadi nekih novih likova kakav je npr. bila nedavna verbalna polucija, i to gradonačelnika drugoga po veličini hrvatskog grada.“
Na sve češće ispade protiv Srba, uključujući i skandalozni slučaj nepružanja liječničke pomoći u Otočcu, upozorio je danas u hrvatskom Saboru i zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Ratko Gajica:
„Jedan liječnik u Otočcu je, vršeći svoju dužnost, poručio: ’Dosta mi je vas Srba’.“
Slijedi tužba Vijeća za elektroničke medije
Odgovorio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović:
„Tko god se danas u Hrvatskoj služi govorom mržnje, odnosno diskriminacijom bilo protiv koga, pa tako i protiv hrvatskih Srba, on time krši Ustav, zakone, moral i radi protiv Republike Hrvatske.“
Vijeće za elektroničke medije već je najavilo podnošenje tužbe protiv Hrvatske radiotelevizije zbog emisije „Nedjeljom u 2“ u kojoj je gostovao splitski gradonačelnik i u kojoj se, prema njihovoj ocjeni, suprotno mišljenju Državnog odvjetništva, pogodovalo poticanju na nacionalnu nepodnošljivost.
Sve to, zaključuje dr. Banac, samo potvrđuje da hrvatsko društvo mora još puno raditi na toleranciji i trpeljivosti:
„Jer Kerum je ipak rekao jednu veliku istinu. Tako smo odagajni. I to je problem. Mi moramo raditi suprotno - da se ljudi ne odgajaju na taj način, a to je da moramo re-educirati stanovništvo ove zemlje. Keruma nećemo - za njega je kasno.“
Da je Kerum izazvao međudržavni incident pokazale su reakcije iz Srbije. Ministarstvo inostranih poslova Srbije je preko svoje ambasade u Zagrebu već dan nakon emisije uputilo protestnu notu u kojoj stoji da ovakve izjave ne doprinose razvijanju dobrosusedskih odnosa, kao ni unapređenju regionalne saradnje.
Predsednica spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova Sonja Liht, rekla je RSE da svaka ovakva izjava, bilo kog hrtvatskog zvaničnika, a posebno kada se radi o gradonačelniku drugog po veličini garada u Hrvatskoj, dovodi do pogoršnja ionako krhkih političkih odnosa:
“Mislim da je jako važno imati u vidu da ti procesi teku na najraznoraznijim nivoima, po najraznoraznijom pitanjima od ekonomskih, preko kulturnih do političkih. Razni ljudi, na stotine ljudi, hiljade njih radi na normalizaciji odnosa i onda se pojavi jedan Kerum ili neko drugi. Na žalost, predsednik Mesić ovog leta je sa jednom jedinom izjavom u stvari je sve ono što je izgrađeno ili dobar deo ono što je izgrađeno doveo u pitanje. Ne mislim lično da svakoj takvoj pojedinoj izjavi treba davati ogroman značaj, ali je s druge strane nesporno da one dovode do toga da se ceo taj odnos u stvari ljulja, a koji je još uvek onako ranjiv.”
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, kaže za RSE da Kerumova izjava svedoči o tome koliko je malo potrebno da bi se odnosi između suseda narušili, što pokazuje, kako kaže, da je prošlost još uvek prisutna:
Odnosi su već godinama loši
“Na žalost to je jedna od niza stvari koje nam se loše dešavaju u međusobnim odnosima. Eto nedavno je bio onaj incident, tuča srednjoškolaca u Pragu, gde je, opet išao demarš naše ambasade. To u zbiru daje jednu lošu sliku, da ne govorimo da imamo i varnice na zvaničnom nivou. Ministar Jeremić povremeno daje ocene koje imaju niz otvorenih pitanja od toga da povratak izbeglica i njihove ne ide kako treba do toga da naš kapital nema prohodnost u Hrvatskoj do otvorenih drugih pitanja. Tako da sve zajedno, uz ovu izjavu, mislim da to podgreva dalju situaciju.”
Novinar Boris Dežulović, koji već izvesno vreme živi na relaciji Split – Beograd, za razliku od drugih sagovornika RSE, kaže da izjava Željka Keruma ne može značajnije poremetiti odnose između Srba i Hravata jer su ti odnosi ionako, kako kaže, na niskom nivou jer se društva ni 14 godina nakog završetka rata nisu puno odmakla od mesta nakojima su tada bila:
“Ova izjava bi poremetila nekakve odnose kada bi pod - a, tih odnosa bilo i pod – b, kada bi to bila prva takva izjava i takav incident. Kao što znamo, niti je to prvi takav incident, niti mi imamo ikakve odnose da bismo ih mogli poremetiti. Ja bih volio da znam šta to mi uopšte imamo – Srbi i Hrvati, što bi Kerumova budalaština mogla poremetiti. Bojim se ne puno toga. Činjenica da on 2009. godine, čovek na takvom položaju, pa taman on bio tako niske političke i matematičke inteligencije kao što je Željko Kerum, da može tako nešto da izjavi, bojim se ne govori ništa dobro o našim krajevima u kojima se 15 godina kasnije još ljudi nisu umorili od toga.”
Stručnjaci ističu da je svako narušavanje odnosa između Beograda i Zagreba, loše ne samo za te dve zemlje već i za čitav region.
Ipak, čini se da, ma koliko zvučalo paradoksalno, ovakve situacije odgovaraju i Srbima i Hrvatima, jer su društva i dalje neprijateljki okrenuta jedna ka drugima, kaže Dežulović.
“Ja posve pouzdano znam, jer živim na relaciji Hrvatska - Srbija, Split – Beograd, da je u nedelju popodne, pošto je Kerum dao tako idiotsku izjavu, najmanje dvesta ljudi po medijima u srpskim tabloidima trljalo ruke od zadovoljstva. To se tako očekuje. Srbi od Hrvata očekuju da ih mrze i Hrvati od Srba očekuju da ih mrze. Mi, zapravo, sasvim skladno živimo samo dok se međusobno mrzimo. Onog trenutka kada je Kerum dao takvu izjavu, on, ne samo da je potvrdio sve predrasude tog tabloidnog Beograda, čaršijskog o Hrvatima, baš kao što i hrvatska politička čaršija i mediji jedva čekaju da neki Srbin zapali Hrvatsku ambasadu ili vikne na utakmici – ubij, zakolji da Hrvat ne postoji, da se potvrdi sva naša predrasuda o Srbima. Tako da je u tom smislu Kerum lepo legao u tu našu međusobnu igru predrasuda i naš trajni prijateljsko-neprijateljski odnos.”
Da bi se stvari učinile civilizovanijima, potrebno je uspostaviti dijalog kojeg, za sada, nema, naglašava Alekanad Popov. On ističe da prvi korak u procesu normalizacije odnosa između dve zemlje, zavisi od onih koji donose političke odluke.
“Ukoliko bi na državnom nivou stizale drugačije poruuke. Ukoliko bi mi imali jedan dobar trend. Ne moraju to biti srdačni odnosi, ali odnosi korektnosti u kojima na jedan korektan način govorimo o najneugodnijim temama, mislim da bi to bila brana i za ovakve ispade kakav je imao i gradonačeknik Splita i za bilo kakve druge nacionalističke ispade koji se dešavaju tamo, a povremeno se događaju i kod nas u Srbiji.”
Nacionalistički ispad splitskog gradonačelnika Željka Keruma izazvao je žestoke reakcije zvanične Podgorice, ali i čuđenje što demarš u ime Crne Gore upućuju ljudi koji su početkom ratnih devedesetih koristili gotovo identičnu retoriku kao što je prije nekoliko dana uradio Kerum.
Kerumovu izjavu kritikovao je među prvima crnogorski ambasador u Hrvatskoj Goran Sito Rakočević.
"Izražavamo čuđenje što je državna televizija otvorila svoj kanal za ovakve primitivne i ksenofobične napade, a da ne govorim koliko to brine jer dolazi od gradonačelnika drugog po veličini grada u Hrvatskoj", stoji u saopštenju crnogorske Ambasade u Zagrebu.
Kerumov nacionalistički ispad, u izjavi za naš radio, osudio je i hrvatski ambasador u Crnoj Gori Petar Turčinović koji kaže da slični izgredi unazađuju sada dobre odnose dvije susjedne zemlje:
"Mogu vam reći da sam izrazito razočaran što je jedan hrvatski gradonačelnik i to ne baš tako maloga grada, iskazao takve predrasude. S druge strane, znam da većina građana Hrvatske, a i hrvatska službena politika je upravo suprotna i da odnose koje gradimo sada sa Crnom Gorom su odnosi koji se baziraju na potpuno suprotnim polazištima, s toga ispadi poput Kerumovog apsolutno ne doprinose isto kao premlaćivanje predsjednika Hrvatske građanske inicijative u Baru. Sve su to ekscesi koji govore da je u glavama ljudi i to u glavama nekih ljudi na položaju, ostala pritajena određena predrasuda i određene ksenofobične naznake i kada spominju kategoriju socijalne distance prema nekoj nacionalnosti da vraćaju sebe, svoju okolinu, pa na neki način i državu, u vrijeme koje je iza nas".
Rakočević bio isti Kerum
Lider Liberalne partije Andrija Popović ističe da je Kerumova nacionalistička izjava za svaku osudu, ali dodaje da je u ovom konkretnom slučaju interesantno i to što iz zvanične Crne Gore tako oštro reaguje aktuelni ambasador koji je početkom ratnih devedesetih i tokom invazije na Hrvatsku preko državnih medija širio gotovo identičnu retoriku protiv Hrvata:
"Izjava splitskog gradonačelnika gospodina Keruma je začuđujuća, ali inače koliko ga znam on je veoma ekscentričan tip, ali gospodin Kerum je problem Splićana i Hrvatske, a naš problem je ko reaguje na njegove izjave, a reaguje gospodin Rakočević, čovjek koji je početkom devedesetih godina bio isti Kerum, a, na žalost, u vrhu vlasti nema ljudi sa kredibilitetom koji bi mu odgovorili. Možda SDP, ali to nije ona antiratna partija s početka devedesetih. Oni se sada uglavnom bave svojim problemima".
Odgovarajući na pitanje kako komentariše činjenice da demarš upućuje osoba koju bije takav glas, Petar Turčinović kaže da kao diplomata nije istraživao ulogu crnogorskih zvaničnika i današnjih diplomta iz vremena ratnih dejstava protiv Hrvatske:
"Teško je reći. Vjerojatno bi bilo optimalno da je to izgovorio možda netko koga ne prati takav glas, kako što kažete da prati gospodina Rakočevića. Jednostavno, radi odnosa zemalja bilo bi bolje, ali ako već gospodina Rakočevića takav glas prati".
Medijski eksperti i čelnici nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj ocjenjuju da je riječ o čistom govoru mržnje, te da posebno zabrinjava što su Kerumovi stavovi, kod većine javnosti, primljeni kao normalni.
U vrlo gledanoj emisiji Hrvatske televizije „Nedjeljom u 2“ splitski je gradonačelnik Željko Kerum kazao kako u njegovoj obitelji nema mjesta za Srbina ili Crnogorca, te da ne bi želio Srbina za zeta, niti bi dozvolio ulazak u Hrvatsku trgovačkih lanaca iz Srbije i Crne Gore.
Pa bez obzira što se Kerum naknadno ispričao, vrlo je zabrinjavajuće što takvi stavovi nisu naišli na glasniju osudu hrvatske javnosti - ističe stručnjak za medije i profesor na studiju novinarstva zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Stjepan Malović:
„To je evidentan govor mržnje, i tu nema nikakvih dvojbi. Ja ne mogu tumačiti zbog čega organi koji su za to zaduženi ne poduzimaju svoje. Međutim, ono što me još više čudi je da osuda javnosti nije toliko jasna kao što je bio jasan i prepoznatljiv taj govor mržnje. Čak je bila izjava da 90 posto Hrvata misli kao i on, samo što se, eto, on usudio tako nešto kazati.“
I predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić misli da u Kerumovom ispadu ima dosta elemenata za sankcioniranje po članku 174. Kaznenog zakona:
„Kada bi neko govorio o tome da Srbi moraju znati gdje im je mjesto, da nema šanse da njegov zet bude Srbin itd. u birtiji poslije nekakvih ispivenih piva, moglo bi ga se po ovom članku prijaviti. A koliko je neusporedivo veća šteta kada se takve izjave daju na nacionalnoj televiziji od gradonačelnika drugog po veličini grada u Hrvatskoj.“
Predsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora dr. Ivo Banac:
„Valjda postoji nekakav način da ga se opozove po satutu grada Splita? Ali sad vi procijenite kakve su šanse da se to dogodi. Pazite, mi ne govorimo o njegovim stajalištima, mi govorimo o stajalištima koja nisu tako nepopularna. Naime, to, nažalost, predstavlja mišljenje jednog važnog segmenta javnosti. I to je problem - ne to što je jedan gradonačelnik to tako artikulirao na niz provokativnih pitanja.“
Pasivnost vlasti doprinosi takvim dešavanjima
Vjerojatno Kerum i nije to izgovorio s ciljem širenja rasne i nacionalne mržnje, kako je obrazložilo i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, ali još je gore, smatra i dr. Pusić, što je on to sasvim mirno iznio - kao „normalan“ osobni stav:
„I to je vrlo zabrinjavajuće jer ako možeš sa televizije takav stav kao najnormalniji stav širiti i promovirati kao legitimni stav, to je zapravo nešto što najviše mene zabrinjava.“
Na Kerumov govor mržnje reagirala je jučer i hrvatska Vlada kroz istup potpredsjednika Slobodana Uzelca, iako neki misle da bi reakcija imala veću težinu da ju je izrekao Hrvat, a ne Srbin. Dr. Uzelac:
„Uz pasivnost naših nadležnih tijela prema dosadašnjim promotorima primitivnih ispada verbalne agresije, nije ni čudo da nam se neprestano javljaju i novi agresivni ispadi nekih novih likova kakav je npr. bila nedavna verbalna polucija, i to gradonačelnika drugoga po veličini hrvatskog grada.“
Na sve češće ispade protiv Srba, uključujući i skandalozni slučaj nepružanja liječničke pomoći u Otočcu, upozorio je danas u hrvatskom Saboru i zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Ratko Gajica:
„Jedan liječnik u Otočcu je, vršeći svoju dužnost, poručio: ’Dosta mi je vas Srba’.“
Slijedi tužba Vijeća za elektroničke medije
Odgovorio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović:
„Tko god se danas u Hrvatskoj služi govorom mržnje, odnosno diskriminacijom bilo protiv koga, pa tako i protiv hrvatskih Srba, on time krši Ustav, zakone, moral i radi protiv Republike Hrvatske.“
Vijeće za elektroničke medije već je najavilo podnošenje tužbe protiv Hrvatske radiotelevizije zbog emisije „Nedjeljom u 2“ u kojoj je gostovao splitski gradonačelnik i u kojoj se, prema njihovoj ocjeni, suprotno mišljenju Državnog odvjetništva, pogodovalo poticanju na nacionalnu nepodnošljivost.
Sve to, zaključuje dr. Banac, samo potvrđuje da hrvatsko društvo mora još puno raditi na toleranciji i trpeljivosti:
„Jer Kerum je ipak rekao jednu veliku istinu. Tako smo odagajni. I to je problem. Mi moramo raditi suprotno - da se ljudi ne odgajaju na taj način, a to je da moramo re-educirati stanovništvo ove zemlje. Keruma nećemo - za njega je kasno.“
Osude iz Beograda
Da je Kerum izazvao međudržavni incident pokazale su reakcije iz Srbije. Ministarstvo inostranih poslova Srbije je preko svoje ambasade u Zagrebu već dan nakon emisije uputilo protestnu notu u kojoj stoji da ovakve izjave ne doprinose razvijanju dobrosusedskih odnosa, kao ni unapređenju regionalne saradnje.
Predsednica spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova Sonja Liht, rekla je RSE da svaka ovakva izjava, bilo kog hrtvatskog zvaničnika, a posebno kada se radi o gradonačelniku drugog po veličini garada u Hrvatskoj, dovodi do pogoršnja ionako krhkih političkih odnosa:
Razni ljudi, na stotine ljudi, hiljade njih radi na normalizaciji odnosa i onda se pojavi jedan Kerum ili neko drugi.
“Mislim da je jako važno imati u vidu da ti procesi teku na najraznoraznijim nivoima, po najraznoraznijom pitanjima od ekonomskih, preko kulturnih do političkih. Razni ljudi, na stotine ljudi, hiljade njih radi na normalizaciji odnosa i onda se pojavi jedan Kerum ili neko drugi. Na žalost, predsednik Mesić ovog leta je sa jednom jedinom izjavom u stvari je sve ono što je izgrađeno ili dobar deo ono što je izgrađeno doveo u pitanje. Ne mislim lično da svakoj takvoj pojedinoj izjavi treba davati ogroman značaj, ali je s druge strane nesporno da one dovode do toga da se ceo taj odnos u stvari ljulja, a koji je još uvek onako ranjiv.”
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, kaže za RSE da Kerumova izjava svedoči o tome koliko je malo potrebno da bi se odnosi između suseda narušili, što pokazuje, kako kaže, da je prošlost još uvek prisutna:
Odnosi su već godinama loši
“Na žalost to je jedna od niza stvari koje nam se loše dešavaju u međusobnim odnosima. Eto nedavno je bio onaj incident, tuča srednjoškolaca u Pragu, gde je, opet išao demarš naše ambasade. To u zbiru daje jednu lošu sliku, da ne govorimo da imamo i varnice na zvaničnom nivou. Ministar Jeremić povremeno daje ocene koje imaju niz otvorenih pitanja od toga da povratak izbeglica i njihove ne ide kako treba do toga da naš kapital nema prohodnost u Hrvatskoj do otvorenih drugih pitanja. Tako da sve zajedno, uz ovu izjavu, mislim da to podgreva dalju situaciju.”
Novinar Boris Dežulović, koji već izvesno vreme živi na relaciji Split – Beograd, za razliku od drugih sagovornika RSE, kaže da izjava Željka Keruma ne može značajnije poremetiti odnose između Srba i Hravata jer su ti odnosi ionako, kako kaže, na niskom nivou jer se društva ni 14 godina nakog završetka rata nisu puno odmakla od mesta nakojima su tada bila:
Šta to mi uopšte imamo – Srbi i Hrvati, što bi Kerumova budalaština mogla poremetiti. Bojim se ne puno toga.
“Ova izjava bi poremetila nekakve odnose kada bi pod - a, tih odnosa bilo i pod – b, kada bi to bila prva takva izjava i takav incident. Kao što znamo, niti je to prvi takav incident, niti mi imamo ikakve odnose da bismo ih mogli poremetiti. Ja bih volio da znam šta to mi uopšte imamo – Srbi i Hrvati, što bi Kerumova budalaština mogla poremetiti. Bojim se ne puno toga. Činjenica da on 2009. godine, čovek na takvom položaju, pa taman on bio tako niske političke i matematičke inteligencije kao što je Željko Kerum, da može tako nešto da izjavi, bojim se ne govori ništa dobro o našim krajevima u kojima se 15 godina kasnije još ljudi nisu umorili od toga.”
Stručnjaci ističu da je svako narušavanje odnosa između Beograda i Zagreba, loše ne samo za te dve zemlje već i za čitav region.
Međusobna igra predrasuda
Ipak, čini se da, ma koliko zvučalo paradoksalno, ovakve situacije odgovaraju i Srbima i Hrvatima, jer su društva i dalje neprijateljki okrenuta jedna ka drugima, kaže Dežulović.
To se tako očekuje. Srbi od Hrvata očekuju da ih mrze i Hrvati od Srba očekuju da ih mrze.
“Ja posve pouzdano znam, jer živim na relaciji Hrvatska - Srbija, Split – Beograd, da je u nedelju popodne, pošto je Kerum dao tako idiotsku izjavu, najmanje dvesta ljudi po medijima u srpskim tabloidima trljalo ruke od zadovoljstva. To se tako očekuje. Srbi od Hrvata očekuju da ih mrze i Hrvati od Srba očekuju da ih mrze. Mi, zapravo, sasvim skladno živimo samo dok se međusobno mrzimo. Onog trenutka kada je Kerum dao takvu izjavu, on, ne samo da je potvrdio sve predrasude tog tabloidnog Beograda, čaršijskog o Hrvatima, baš kao što i hrvatska politička čaršija i mediji jedva čekaju da neki Srbin zapali Hrvatsku ambasadu ili vikne na utakmici – ubij, zakolji da Hrvat ne postoji, da se potvrdi sva naša predrasuda o Srbima. Tako da je u tom smislu Kerum lepo legao u tu našu međusobnu igru predrasuda i naš trajni prijateljsko-neprijateljski odnos.”
Da bi se stvari učinile civilizovanijima, potrebno je uspostaviti dijalog kojeg, za sada, nema, naglašava Alekanad Popov. On ističe da prvi korak u procesu normalizacije odnosa između dve zemlje, zavisi od onih koji donose političke odluke.
“Ukoliko bi na državnom nivou stizale drugačije poruuke. Ukoliko bi mi imali jedan dobar trend. Ne moraju to biti srdačni odnosi, ali odnosi korektnosti u kojima na jedan korektan način govorimo o najneugodnijim temama, mislim da bi to bila brana i za ovakve ispade kakav je imao i gradonačeknik Splita i za bilo kakve druge nacionalističke ispade koji se dešavaju tamo, a povremeno se događaju i kod nas u Srbiji.”
Unazađivanje dobrih odnosa
Nacionalistički ispad splitskog gradonačelnika Željka Keruma izazvao je žestoke reakcije zvanične Podgorice, ali i čuđenje što demarš u ime Crne Gore upućuju ljudi koji su početkom ratnih devedesetih koristili gotovo identičnu retoriku kao što je prije nekoliko dana uradio Kerum.
Kerumovu izjavu kritikovao je među prvima crnogorski ambasador u Hrvatskoj Goran Sito Rakočević.
"Izražavamo čuđenje što je državna televizija otvorila svoj kanal za ovakve primitivne i ksenofobične napade, a da ne govorim koliko to brine jer dolazi od gradonačelnika drugog po veličini grada u Hrvatskoj", stoji u saopštenju crnogorske Ambasade u Zagrebu.
Sve su to ekscesi koji govore da je u glavama ljudi i to u glavama nekih ljudi na položaju, ostala pritajena određena predrasuda i određene ksenofobične naznake
Kerumov nacionalistički ispad, u izjavi za naš radio, osudio je i hrvatski ambasador u Crnoj Gori Petar Turčinović koji kaže da slični izgredi unazađuju sada dobre odnose dvije susjedne zemlje:
"Mogu vam reći da sam izrazito razočaran što je jedan hrvatski gradonačelnik i to ne baš tako maloga grada, iskazao takve predrasude. S druge strane, znam da većina građana Hrvatske, a i hrvatska službena politika je upravo suprotna i da odnose koje gradimo sada sa Crnom Gorom su odnosi koji se baziraju na potpuno suprotnim polazištima, s toga ispadi poput Kerumovog apsolutno ne doprinose isto kao premlaćivanje predsjednika Hrvatske građanske inicijative u Baru. Sve su to ekscesi koji govore da je u glavama ljudi i to u glavama nekih ljudi na položaju, ostala pritajena određena predrasuda i određene ksenofobične naznake i kada spominju kategoriju socijalne distance prema nekoj nacionalnosti da vraćaju sebe, svoju okolinu, pa na neki način i državu, u vrijeme koje je iza nas".
Rakočević bio isti Kerum
Lider Liberalne partije Andrija Popović ističe da je Kerumova nacionalistička izjava za svaku osudu, ali dodaje da je u ovom konkretnom slučaju interesantno i to što iz zvanične Crne Gore tako oštro reaguje aktuelni ambasador koji je početkom ratnih devedesetih i tokom invazije na Hrvatsku preko državnih medija širio gotovo identičnu retoriku protiv Hrvata:
"Izjava splitskog gradonačelnika gospodina Keruma je začuđujuća, ali inače koliko ga znam on je veoma ekscentričan tip, ali gospodin Kerum je problem Splićana i Hrvatske, a naš problem je ko reaguje na njegove izjave, a reaguje gospodin Rakočević, čovjek koji je početkom devedesetih godina bio isti Kerum, a, na žalost, u vrhu vlasti nema ljudi sa kredibilitetom koji bi mu odgovorili. Možda SDP, ali to nije ona antiratna partija s početka devedesetih. Oni se sada uglavnom bave svojim problemima".
Odgovarajući na pitanje kako komentariše činjenice da demarš upućuje osoba koju bije takav glas, Petar Turčinović kaže da kao diplomata nije istraživao ulogu crnogorskih zvaničnika i današnjih diplomta iz vremena ratnih dejstava protiv Hrvatske:
"Teško je reći. Vjerojatno bi bilo optimalno da je to izgovorio možda netko koga ne prati takav glas, kako što kažete da prati gospodina Rakočevića. Jednostavno, radi odnosa zemalja bilo bi bolje, ali ako već gospodina Rakočevića takav glas prati".