Aktuelnu situaciju u Ukrajini, nakon što su ruski vojnici nastavili iskrcavanje na Krimu, komentariše vojno- politički analitičar iz Sarajeva Neven Kazazović.
Kazazović: Kriza u Ukrajini je jedna od najtežih geostrateških kriza današnjeg svijeta, a rekao bih eventualno i sutrašnjeg. Za sada nije došlo do pucnjave, nije pala mrtva glava. Znate, kad padnu mrtve glave, onda se vrlo teško uspostavlja mir. Mislim da u ovom času Rusija drži sve adute u svojim rukama s ovom vojnom akcijom na Krimu jer ona je faktički Krim zatvorila i tu nema niko pristupa, a pitanje je šta je s onim jedinicama u Ukrajini koje se nisu predale Rusima. Jer neke su jedinice prešle na rusku stranu, kao što je i komandant ukrajinske flote prešao na rusku stranu. Međutim, treba znati nešto što mnogi ne znaju – ukrajinska flota ima jedno od sidrišta u Sevastopolju. Prema tome, oni su bili pored ruske flote - i to nije bogzna kako jaka flota, to je nekoliko fregata, korveta, jedna podmornica itd..
Kazazović: U ovom času Rusi drže adute u rukama i prema jednoj vijesti od ponedjeljka ujutro, Putin pristaje na neku kontakt grupu. Znači, on pristaje na neke pregovore, ali u tim pregovorima on drži adute u rukama i biće onako kako on želi. Ono što je u ovom času pitanje to je da li će ruske trupe sa Krima ući u jugoistočne dijelove Ukrajine. Ako bi ušle u jugoistočne dijelove Ukrajine, to je onda stvarno podjela Ukrajine i to bi stvarno vodilo velikom sukobu.
Kazazović: Kako može reagovati Ukrajina na ovu krimsku situaciju, to je veliko pitanje. Mislim da, prije svega, Ukrajina, odnosno njeno rukovodstvo mora zadržati hladne glave, jer svaki sukob većih dimenzija sa Rusijom išao bi na njihovu štetu. Ukrajina nema snage da se u nekom većem sukobu odupre Rusima, to je sigurno, i rat koji bi došao ako bi Rusi ušli u istočne dijelove, Donjecki i ostalo, taj rat bi se pretvorio vjerovatno u neku vrstu građanskog rata. A onda znate - to su ratovi koji mogu trajati bez kraja i konca, vidite u Siriji šta se događa, šta se kod nas, na kraju-krajeva, događalo iako nije bio građanski rat, ali je bila agresija koja je zavadila sve moguće strane u BiH.
Kazazović: Mislim da Zapad vojnički neće odgovoriti. I ne može odgovoriti Zapad vojnički jer to bi bila masovna upotreba vojnih snaga. Zapad niti ima političkog, a pogotovo stanovništvo nije raspoloženo za takve bravure. Sjećamo se samo za iračku intervenciju koliko su trajale pripreme i kakve se te pripreme bile da bi se to izvršilo. A ovdje je to sve drugačije. Međutim, ima nešto u pozadini i ja bih rekao da se o tome ne vodi baš mnogo računa. Naime, većina zapadnih analitičara ističe da nemaju visoko mišljenje o ruskoj armiji. To je vrlo interesantno mišljenje. Međutim, Rusi su nedavno objavili da imaju namjeru da do 2020. godine ulože u razvoj armije i oružanih snaga oko 800 milijardi dolara. Šta znači sad uvlačenje Rusije u rat? To znači kupuje neko vrijeme, da Zapad otežava njihove modernizacije, pa možda čak i prolongira, a s druge strane na neki način, ako se počnu pregovori, pa kontakt grupa, pa trupe UN-a, pa posmatrači itd., odjednom Rusija ima Zapad na svojoj granici. Prema tome, ni Rusiji nije u prilog da to zaoštrava.
Kazazović: Krim je značajan zato što on je poluostrvo koje duboko ulazi u Crno more i faktički kontroliše sjevernu obalu Crnog mora. Bez obzira šta ko mislio, današnje krize u svijetu su krize vladavine na malim morima. I to je ono što Crno more čini vrlo interesantnim s obzirom da Rusi hoće i plinovod - južni tok, preko Crnog mora da prevedu. Neka strana sila koja bi tu bila ugrozila bi njih sa više strana - iako ja mislim da će, ako se ova kriza bude razvijala, južni tok doći pod veliki znak pitanja.
RSE: Postoje razne gradacije sadašnje situacije u Ukrajini? Kako je vi vidite, gospodine Kazazoviću?
Kazazović: Kriza u Ukrajini je jedna od najtežih geostrateških kriza današnjeg svijeta, a rekao bih eventualno i sutrašnjeg. Za sada nije došlo do pucnjave, nije pala mrtva glava. Znate, kad padnu mrtve glave, onda se vrlo teško uspostavlja mir. Mislim da u ovom času Rusija drži sve adute u svojim rukama s ovom vojnom akcijom na Krimu jer ona je faktički Krim zatvorila i tu nema niko pristupa, a pitanje je šta je s onim jedinicama u Ukrajini koje se nisu predale Rusima. Jer neke su jedinice prešle na rusku stranu, kao što je i komandant ukrajinske flote prešao na rusku stranu. Međutim, treba znati nešto što mnogi ne znaju – ukrajinska flota ima jedno od sidrišta u Sevastopolju. Prema tome, oni su bili pored ruske flote - i to nije bogzna kako jaka flota, to je nekoliko fregata, korveta, jedna podmornica itd..
RSE: Ko trenutno ima adute u svojim rukama i šta bi bilo presudno za razvoj situacije?
Kazazović: U ovom času Rusi drže adute u rukama i prema jednoj vijesti od ponedjeljka ujutro, Putin pristaje na neku kontakt grupu. Znači, on pristaje na neke pregovore, ali u tim pregovorima on drži adute u rukama i biće onako kako on želi. Ono što je u ovom času pitanje to je da li će ruske trupe sa Krima ući u jugoistočne dijelove Ukrajine. Ako bi ušle u jugoistočne dijelove Ukrajine, to je onda stvarno podjela Ukrajine i to bi stvarno vodilo velikom sukobu.
RSE: Kakva bi mogla biti reakcija Ukrajine?
Kazazović: Kako može reagovati Ukrajina na ovu krimsku situaciju, to je veliko pitanje. Mislim da, prije svega, Ukrajina, odnosno njeno rukovodstvo mora zadržati hladne glave, jer svaki sukob većih dimenzija sa Rusijom išao bi na njihovu štetu. Ukrajina nema snage da se u nekom većem sukobu odupre Rusima, to je sigurno, i rat koji bi došao ako bi Rusi ušli u istočne dijelove, Donjecki i ostalo, taj rat bi se pretvorio vjerovatno u neku vrstu građanskog rata. A onda znate - to su ratovi koji mogu trajati bez kraja i konca, vidite u Siriji šta se događa, šta se kod nas, na kraju-krajeva, događalo iako nije bio građanski rat, ali je bila agresija koja je zavadila sve moguće strane u BiH.
RSE: Može li se desiti da zapadne sile odgovore vojnički na ulazak ruskih vojnika u Ukrajinu?
Kazazović: Mislim da Zapad vojnički neće odgovoriti. I ne može odgovoriti Zapad vojnički jer to bi bila masovna upotreba vojnih snaga. Zapad niti ima političkog, a pogotovo stanovništvo nije raspoloženo za takve bravure. Sjećamo se samo za iračku intervenciju koliko su trajale pripreme i kakve se te pripreme bile da bi se to izvršilo. A ovdje je to sve drugačije. Međutim, ima nešto u pozadini i ja bih rekao da se o tome ne vodi baš mnogo računa. Naime, većina zapadnih analitičara ističe da nemaju visoko mišljenje o ruskoj armiji. To je vrlo interesantno mišljenje. Međutim, Rusi su nedavno objavili da imaju namjeru da do 2020. godine ulože u razvoj armije i oružanih snaga oko 800 milijardi dolara. Šta znači sad uvlačenje Rusije u rat? To znači kupuje neko vrijeme, da Zapad otežava njihove modernizacije, pa možda čak i prolongira, a s druge strane na neki način, ako se počnu pregovori, pa kontakt grupa, pa trupe UN-a, pa posmatrači itd., odjednom Rusija ima Zapad na svojoj granici. Prema tome, ni Rusiji nije u prilog da to zaoštrava.
RSE: U čemu je, zapravo, geopolitički ili strateški značaj Krima?
Kazazović: Krim je značajan zato što on je poluostrvo koje duboko ulazi u Crno more i faktički kontroliše sjevernu obalu Crnog mora. Bez obzira šta ko mislio, današnje krize u svijetu su krize vladavine na malim morima. I to je ono što Crno more čini vrlo interesantnim s obzirom da Rusi hoće i plinovod - južni tok, preko Crnog mora da prevedu. Neka strana sila koja bi tu bila ugrozila bi njih sa više strana - iako ja mislim da će, ako se ova kriza bude razvijala, južni tok doći pod veliki znak pitanja.
