Odvjetnici za ljudska prava podnijeli su žalbu sudu u Berlinu, tražeći blokiranje pošiljke 150 tona vojnog eksploziva na njemačkom teretnom brodu MV Kathrin namijenjenog za, kako kažu, najveću izraelsku kompaniju za proizvodnju oružja.
Europski centar za pravnu potporu (ELSC) saopćio je u srijedu, 30. oktobra, da je tužba podnesena u ime trojice Palestinaca iz Gaze, tvrdeći da bi pošiljka prvenstveno eksploziva mogla biti korištena za izraelski rat u Gazi, potencijalno pridonoseći navodnim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti.
Od 21. jula do danas plovidbu broda Kathrin prate kontroverze i reakcije zvaničnika Namibije, Portugala, Slovenije i Crne Gore, kao i međunarodnih organizacija i aktivista zbog tereta koji prevozi i njegove moguće konačne destinacije – Izraela.
Brod Kathrin, njemačke kompanije Lubeca Marine, boravio je u Jadranskom moru početkom oktobra i bilo je planirano da pristane u luci Bar u Crnoj Gori, a potom u luci Kopar u Sloveniji.
Međutim, tih dana je brod ostao bez zastave Portugala, pod kojom je dotad plovio, i zbog toga više nije mogao pristati u jadranske ili bilo koje druge luke.
Vlasti Portugala su pokrenule istragu o slučaju prijevoza eksploziva, nakon čega je brod Kathrin zatražio uklanjanje zastave ove zemlje, što je nepovratna odluka, javio je početkom oktobra portugalski javni servis pozivajući se na službene izvore iz Vlade.
Amnesty International (AI) i Ujedinjeni narodi (UN) su pozvali zemlje da ne dopuste brodu da uplovi u njihove luke "s obzirom na jasan rizik da bi takav teret doprinio počinjenju mogućih ratnih zločina u Gazi". Ove agencije nisu objasnile zašto teret nije direktno upućen Izraelu niti zašto su za istovar izabrane luke u Jadranu.
Ranije je pristajanje brodu, koji je krenuo iz vijetnamske luke Haiphong, u augustu zabranila vlada Namibije.
Nakon Jadrana, Kathrin je nekoliko dana boravio u blizini obala Malte. U međuvremenu je okačio zastavu Njemačke.
Šta su rekli iz kompanije Lubeca Marine?
Njemačka kompanija Lubeca Marine, koji posjeduje MV Kathrin, rekla je da brod "nikad nije trebao uploviti u luku u Izraelu" i da je nedavno iskrcao svoj teret, ne otkrivajući gdje se iskrcaj dogodio, javio je Reuters 31. oktobra.
Kompanija je odbila otkriti pojedinosti o teretu iz ugovornih razloga, ali je rekla da je u potpunosti u skladu sa svim međunarodnim i propisima Europske unije, osiguravajući dobivanje potrebnih dozvola prije bilo kakvih operacija.
Europski centar za pravnu potporu je rekao da je isporuka bila namijenjena izraelskoj vojnoj industriji, odjelu Elbit Systems ESLT.TA, najvećeg izraelskog vojnog proizvođača. Elbit Systems je odbio komentirati bilo šta u vezi s brodom.
"Nikada nismo tvrdili da je Kathrin išao za Izrael, to je teret koji je vezan za Elbit Systems", rekao je odvjetnik ELSC-a Ahmed Abed za Reuters u vezi sa žalbom grupe podnesenom berlinskom Upravnom sudu.
"Kompanija je ignorirala sva upozorenja", rekao je Abed.
Brod Kathrin od ponedjeljka, 28. oktobra je u egipatskoj luci u Aleksandriji, prema stranici za praćenje pomorskog saobraćaja Marine Traffic.
Prema web stranici luke Aleksandrije, brod, koji je identificiran kao njemački, iskrcao je vojnu opremu u tom gradu i trebao bi isploviti 5. novembra.
Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar.
Njemačko Ministarstvo gospodarstva, nadležno u slučaju jer je brod u njemačkom vlasništvu i pod njemačkom zastavom, reklo je da je primilo pisma odvjetnika u vezi s ovim slučajem, ali ih je odbilo komentirati.
Ministarstvo je priopćilo da isporuka MV Kathrin nije predstavljala izvoz iz Njemačke, budući da eksploziv nije niti utovaren niti otpremljen s njemačkog teritorija. Rečeno je da nema pravne osnove za traženje izvozne dozvole prema njemačkom zakonu.
Amnesty International je 1. oktobra pozvao Crnu Goru i Sloveniju da spriječe pristajanje broda u njihovim lukama,
"Smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Kathrin ne smije stići u Izrael jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio počinjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima", rečeno je ranije iz ove organizacije.
Taja Premk, iz slovenskog AI-ja, za RSE je rekla da "međunarodno humanitarno pravo zabranjuje svim državama prijenos oružja strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo počinjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava".
Izrael odbacuje optužbe da je počinio ratne zločine u Pojasu Gaze, rekavši da se njegove snage pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava dok se bore protiv palestinskih militanata koji djeluju u gusto naseljenim civilnim područjima.
Rat je počeo kada su pripadnici Hamasa, koji su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku organizacija, prešli u Izrael 7. oktobra prošle godine, ubili oko 1.200 ljudi i oteli 251 taoca.
U izraelskoj odmazdi na Gazu ubijeno je više od 43.000 ljudi, navodi Ministarstvo zdravlja kojim upravlja Hamas.
