Katar kao mala zaljevska država ima odnose sa stranama u konfliktu u Gazi što ga je učinilo presudnim medijatorom u napornim pregovorima između Izraela i Hamasa. Sjedinjene Države su svakako imale udio, kao i Egipat, ali ispostavilo se da je Katar ključni posrednik, pišu svjetski mediji.
I prije najnovijeg sukoba Izraela i Hamasa, mala i bogata zaljevska država izgradila je reputaciju diplomatskog posrednika, naročito u pregovorima oko talaca, što je bio namjerni gambit Katara koji je kultivisao pragmatične odnose sa ključnim igračima u regionu Bliskog istoka.
Katar je glavni saveznik Sjedinjenih Država, na njegovoj teritoriji se nalazi američka vojna baza presudna za akcije u Siriji i Iraku, ali Katar takođe održava veze sa islamističkim grupama među kojima je Hamas, čiji politički ogranak ima kancelariju u Dohi.
Odluka Katara da rizikuje
Diplomatska uloga Katara u ratu u Gazi, uključujući pomoć u dogovoru o privremenom prekidu vatre i sporazumu o oslobađanju talaca koji je stupio na snagu u petak, 24. novembra učvršćuje ultrabogatu muslimansku državu kao najpoželjnijeg sagovornika Washingtona s ekstremističkim grupama i državama parijama na Bliskom istoku a sve više i širom svijeta, napisao je Wall Street Journal.
Ovu izuzetno komplikovanu ulogu Katar je počeo da oblikuje još prije 30 godina kada se mala monarhija nastojala učvrstiti pored većih susjeda u rješavanju regionalnih sporova istovremeno zadobijajući povjerenje Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih vlada. Pored toga što je dvije decenije bio domaćin američkoj vojnoj bazi, Katar je od SAD i evropskih država kupio oružje vrijedno milijarde dolara.
Pristup Katara nosi velike rizike, jer spremnost na razgovore sa ekstremističkim grupama otvara prostor za optužbe njegovih susjeda i drugih da podržava terorizam, što on poriče. Proteklih sedam sedmica mukotrpnog posredovanja, koje je Katar pokrenuo nekoliko sati nakon Hamasovog prekograničnog napada na Izrael 7. oktobra, ponovo je ogolilo te napetosti, navodi Wall Street Journal. Neki američki zastupnici i bivši visoki zvaničnici kritikovali su Katar kao ključnog podržavaoca Hamasa, čak i dok je administracija predsjednika Joea Bidena vršila pritisak da pomogne u oslobađanju stotina otetih civila i vojnika, uključujući nekoliko američkih državljana.
Katar je otvorio kanale komunikacije sa Hamasom prije više od deset godina, kako kažu katarski zvaničnici, na zahtjev Sjedinjenih Država. Kasnije je dozvolio ekstremističkoj grupi da njen politički ogranak otvori kancelariju u Dohi i izdvajao je stotine miliona dolara pomoći za Gazu. Mnogi Izraelci su sumnjičavi u pogledu odnosa Katara sa militantima Hamasa i strahuju da bi mogao da osujeti pokušaje da se uništi ova ekstremistička grupa.
Zvaničnici Katara kažu da su se tokom godina navikli na to da se njihovi motivi i lojalnost dovode u pitanje, ali i da glasnije brane svoju poziciju. "Političko vodstvo Katara spremno je da preuzima rizik" održavanja kontakata sa stranama koje Zapad izbjegava, rekao je u nedavnom intervjuu Majed Al Ansari, glasnogovornik Ministarstva inostranih poslova i viši savjetnik premijera zemlje. "Samo preuzimanjem velikog rizika, mogu se ostvariti veliki dobici", rekao je on.
Pristup diplomatije 'meke moći'
Tokom godina, mala država bogata energentima iskoristila je dobro raširenu mrežu diplomatskih odnosa, uključujući i one sa militantima Hamasa i talibanima, ali i američkim suparnicima kao što je Rusija, za pregovore o osjetljivim pitanjima tokom međunarodnih sukoba, piše Washington Post.
Posljednje oslobađanje talaca koje je držao Hamas, među kojima su bile američke državljanke bilo je treći put tokom protekla dva mjeseca da je posredovanje Katara bilo ključno u pregovorima suparničkih strana. Naime, Katar je u septembru posredovao u oslobađanju pet Amerikanaca iz Irana, a početkom novembra imao je centralnu ulogu u naporima za oslobađanje ukrajinske djece koje drži Rusija.
- Amerikanci pušteni u razmjeni iz zatvora u Iranu sletjeli u Dohu
- SAD uvele sankcije zbog prisilne deportacije djece iz Ukrajine
Diplomatski pohodi dio su paketa inicijativa "meke moći" koje je Katar koristio kako bi ojačao svoj globalni položaj i razlikovao se od regionalnih suparnika. Posredovanje, posebno kada ide u korist Sjedinjenim Državama, takođe se koristi kao zaštita od nekih kritika koje je Katar primio zbog podržavanja grupa koje zapadne zemlje smatraju terorističkim entitetima.
Katar, koji je godinama održavao odnose s afganistanskim tvrdolinijaškim talibanskim pokretom, odigrao je ključnu ulogu 2021. pomažući Sjedinjenim Državama da evakuišu svoje građane i saveznike tokom haotičnog američkog povlačenja iz Afganistana. "Ako Katar prekine veze sa talibanima, nastaće vakuum", rekao je Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani, ministar inostranih poslova Katara, te dodao da je "pitanje ko će popuniti taj vakuum?"
Prednosti Katara kao medijatora
Zapad intenzivnije koristi uticaj zaljevske države kojim vlada emir Tamim bin Hamad Al-Thani u kriznim situacijama sa taocima. Iako je posljednjih godina Egipat tradicionalno bio posrednik između Izraela i palestinskih grupa, a Turska pod predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom nije krila želju da se uključi, ipak je fokus bio na Kataru koji je pomogao da se taoci vrate, prenosi France 24, po pisanju AFP-a.
Iza kulisa je razvijao komunikaciju sa Izraelom i Hamasom, a katarski ambasadori sastali su se sa porodicama talaca širom svijeta.
- Šefovi Mosada i CIA-e sa premijerom Katara razmatrali dogovor o taocima Hamasa
- Šta je poznato o taocima koje je oteo Hamas?
Prema navodima Izraela 240 ljudi, Izraelaca, stranaca i dvojnih državljana, oteo je Hamas, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, 7. oktobra kada je pokrenuo najsmrtonosniji napad na Izrael u njegovoj 75-godišnjoj istoriji.
Podsjeća se na položaj Katara koji je više od 10 godina domaćin kancelarije političkog ogranka Hamasa, ali je takođe i dom najveće američke vojne baze u regiji.
Međutim, kako je rekao Hasni Abidi, direktor Centra za proučavanje arapskog svijeta i Mediterana koji je lociran u Ženevi, "Katar ima prednost koju drugi kandidati za pregovore nemaju, on je domaćin političkom vodstvu Hamasa" u proteklih deset godina. Ova kancelarija je jedini entitet koji ima ovlašćenja da pregovara u ime Hamasa i brigada Ezzedine al-Qassam, oružanog krila palestinskog islamističkog pokreta, naveo je Abidi, kako prenosi France 24.
Katarski novac pomogao je Hamasu da isplati plate svojim državnim službenicima, dok je otac i prethodnik sadašnjeg emira, Hamad Bin Khalifa Al-Thani čak posjetio Gazu 2012. godine.
Ali položaj nije bez potencijalnih zamki za zaljevsku državu. Dvije sedmice nakon sukoba u Gazi, SAD je upozorio svog saveznika da s Hamasom više ne može razgovarati "kao da se ništa nije desilo".
Dok su još ranije, susjedi Katara, predvođeni Saudijskom Arabijom, 2017. nametnuli trogodišnju diplomatsku i ekonomsku blokadu malom emiratu, zahtijevajući od njega da prekine veze s Hamasom i matičnim pokretom palestinskih militanata, Muslimanskim bratstvom, kao i da smanji veze s Iranom.
Pouzdan partner u talačkim krizama
Kada je administracija predsjednika Baracka Obame 2014. započela reviziju svojih smjernica za upravljenj talačkim krizama, politika u pogledu ustupaka ili otkupnina ostala je nepromijenjena, ali je pregledom, koji je dovršen naredne godine, razjašnjeno da pregovori nisu zabranjeni, a Katar je kasnije postao bitan igrač u takvim raspravama. Od tada, oni koji su uključeni u napore u talačkim krizama, unutar i izvan vlade (SAD), počeli su opisivati ulogu zaljevske zemlje kao nezamjenjivu, piše New Yorker.
Christopher O’Leary, koji je od marta 2021. do septembra 2023. bio direktor za vraćanje talaca za američku vladu je rekao: "Katarci su izuzetni posrednici, vrlo motivisani i vrlo voljni da pomognu u rješavanju sukoba".
O’Leary, koji sada radi u Soufan Group, sigurnosnoj konsultantskoj kompanijia koja je uključena u mnoge napore za izvlačenje talaca, proveo je veći dio svoje karijere kao agent FBI-ja sa fokusom na borbu protiv terorizma, prisjeća se perioda nakon 11. septembra i rata u Iraku kada su vladini zvaničnici bili zabrinuti zbog potencijalne podrške Katara Al Qaidi u Iraku koja je proizlazila iz uticajnih osoba u Kataru. Istrage Sjedinjenih Država bile su neuvjerljive, navodi New Yorker napominjući da Katar nikada nije sankcionisan u tim procesima.
Katar je postao toliko bitan za upravljanje talačkim krizama, rekao je O’Leary, da je ranije ove godine bio uključen u globalnu simulaciju talačke krize koju su predvodile SAD, zajedno s predstavnicima ključnih američkih evropskih saveznika i obavještajnom alijansom "Pet očiju" (Five eyes).
Facebook Forum