Svjetski mediji posljednjih dana intenzivno prate situaciji u Španiji čija se vlada čvrstom rukom obračunava sa vlastima u Kataloniji koje pripremaju održavanje referenduma o nezavisnosti 1. oktobra, što je bila tema na 'Zašto?'.
Katalonska vlada se priprema da održi referendum na kojem će pitati građane da želi formirati nezavisnu republiku ali poistoji jedan problem, piše londonski sedmičnik u objašnjenju pravne i ustavne situacije:
‘Španjolski demokratski Ustav iz 1978., kojeg je podržalo više od 90 glasača u Kataloniji, je dao regionu široku autonomiju ali je potvrdio i ‘nedjeljivo jedinstvo španjolske nacije’. samo španjolski parlament može promijeniti Ustav. Referendum gospodina (predsjednika Katalonije Carlesa Puigdemonta je dakle nelegalan, i Mariano Rajoy, španjolski konzervativni premijer, je odlučan da ga spriječi.’
Katalonija je dio Španije od 16. stoljeća i do nedavno je bila zadovoljna sa autonomijom koja uključuje jezik i kulturu ali su dvije stvari dovele do poraste podrške nezavisnosti, odbacivanje, od strane Ustavnog suda, ustavnih amandmana koji bi Kataloniji povećali autonomiju kao i prebacivanje odgovornosti za ekonomsku krizu iz 2009. na Madrid, smatra Economist.
Gospodin Rajoy igra na kartu zakona i pravne države, ubog čega je uhapšeno 14 katalonskih zvaničnika, dok gospodin Puigdemont računa na veliku podršku koja bi mu donijela pobjedu, između ostalog i zbog toga što protivnici referenduma i nezavisnosti neće ni izaći na glasanje:
‘Iza sukoba nalazi se ćorsokak. Gospodin Puigdemonta nema dovoljnu ni opštu ni vanjsku podršku da bi nametnuo nezavisnost... I španjolski vlada je prihvatila da će morati raspravljati o ustavnim i drugim promjenama kako bi Kataloniju vezala jače uz Španiju. Dijalog je ključan ali u atmosferi koju je rasplamsao sukob, neće biti ni brz ni lak.’
Teško je negirati da bi katalonska nezavisnost bila riskantan potez i nejasno je kakve bi ekonomske posljedice imala za Kataloniju ali bi za Evropsku uniju to značilo da bi naredni izazovi mogli doći sa Korzike, iz Flandrije ili Sjeverne Italije, piše njemački sedmičnik.
Vladin tvrdi pristup čini se da daje podstrek protestima i sa jačanjem bijesa moguće je i nasilje pa, iako to separatisti odbacuju, Rajoy ništa ne prepušta slučaju:
‘Madrid je u suštini izveo mini-udar protiv vlade države koja još nije ni nastala.’
Veterani pokreta za nezavisnost kažu da je Rajoy već uspio da udalji polovicu stanovništva i da se raspoloženje i dalje mijenja u tom smjeru pa njegov krajnji potez može biti dramatičan, zaključuje njemački magazin:
‘On bi mogao aktivirati Član 155 Ustava čime bi stavio Kataloniju pod direktnu vlast Madrida. Ali Rajoy, kao šef manjinske vlade, time bi rizikovao gubitak vlasti. Već su ga optužili za ugrožavanje demokratije -- i to ne samo od strane onih koji simpatišu katalonsku nezavisnost.’
Sam obim mjera koje je španjolska država pokrenula, kao što su hapšenja i istrage vodećih osoba u katalonskim vlastima te drakonske finansijske mjere i kazne, ukazuje na ozbiljnost sa kojom Madrid gleda na ovaj sukob -- i kako će teško biti riješiti ovaj problem nakon glasanja, piše evropsko izdanje američkog internet portala Politico:
‘Španjolska čvrsta ruka je učinila milione Katalonaca bijesnim zbog onoga što Puigdemont naziva ‘totalitarnim ‘ obračunom.’
Među separatistima -- koje čine snage od desnog centra do anti-kapitalističke ljevice -- su se pojavile i prve podjele oko toga da li proglasiti jednostranu nezavisnost ako referenduma bude održan a jedan od ljevičarskih zastupnika je izjavio da je konačna odluka na katalonskom parlamentu i vladi, zaključuje Politico u svom podužem osvrtu:
‘Španija čini sve da to ne bude slučaj.’
