Bivši svjetski šahovski prvak Garry Kasparov boravio je u Sarajevu. Razlog posjete je lobiranje da Šahovska unija Bosne i Hercegovine podrži Anatolija Karpova za predsjednika Svjetske šahovske federacije (FIDE), kao i Roberta von Weizsäckera za predsjednika Evropske šahovske federacije (ECU). Iako se šahom bavi još od svoje 11 godine, Kasparov se prije pet godina penzionisao i posvetio borbi za ljudska prava u Rusiji.
(Video: Garry Kasparov podržava kolegu Anatolija Karpova za budućeg predsjednika Svjetske šahovske federacije (FIDE). Izbori će biti održani na 81. kongresu u Rusiji u septembru 2010. godine)
Garry Kasparov rođen je u Azerbejdžanu, u tadašnjem Sovjetskom Savezu. Sa deset godina počinje pohađati čuvenu školu šaha „Mikhail Botvinnik“ i već tada se uočava talenat kod mladog Kasparova. Jugoslavenska javnost ga je zamijetila 1979. godine kada je u Banjoj Luci sa samo 16 godina osvojio veliki međunarodni turnir. Četiri godine kasnije imao je najveći rejting Svjetske šahovske federacija ikad ostvaren u svijetu šaha. Da je veliki prijatelj Sarajeva pokazao je ratne 1994. godine kada je odigrao humanitarnu simultanku kao podršku opkoljenom gradu.
Kasparov je ovih dana boravio u više gradova Bosne i Hercegovine, a posjetu je završio u Sarajevu. Pored razgovora sa predstavnicima Šahovske unije BiH, nije zaobišao i koju partiju sa kolegama, kaže Kasparov:
„Bilo je veoma nostalgično igrati šah u Širokom Brijegu jer me je podsjetilo na entuzijazam svih igrača u bivšoj Jugoslaviji. Ne zaboravimo da je bivša Jugoslavija sigurno bila druga najbolja zemlja u šahu, nakon Sovjetskog Saveza. Krajem godine doći ću u Sarajevo i odigrati još jednu simultanku, te ću i dalje promovisati šah u drugim dijelovima svijeta. Jednako je važno i očuvati tradiciju igranja šaha, a zemlje bivše Jugoslavije su u tome najbolje,“ kazao je on.
Najvažnije povući dobar potez
Nakon proglašavanja za svjetskog prvaka i u nedogled odigranih partija šaha, Garry Kasparov karijeru je završio 2005. godine i posvetio se izgradnji civilnog društva i demokratije u Rusiji.
„Ne postoji neki značajan preokret u 2005. godini, nego je došao trenutak da se počnem baviti nečim drugim. Šah za mene ne predstavalja samo pobjeđivanje, već i mijenjanje stvari. Biti ruski građanin i pasivno posmatrati destrukciju demokratije, za mene je bilo nemoguće stanje. Bilo je pitanje morala da se aktivno uključim u politiku. Odupro sam se „civilizovanom svijetu“ koji diktiraju Vladimir Putin i njegove pristalice. Nije se radilo o pobjedi ili gubitku, već je to bio alarm da podržim stavove za koje vjerujem da su ispravni,“ rekao je Kasparov.
Kasparov maše iz policijskog vozila nakon što je bio zadržan tokom skupa "Marš disidenata" u Moskvi, 25. novembar 2007.
Protesti pod nazivom "Marševi disidenata" bili su organizovani u Rusiji tokom 2007. godine. Nekoliko hiljada ljudi je protestvovalo protiv politike tadašnjeg ruskog predsjednika Vladimira Putina, a među njima i Kasparov.
Novembra iste godine, bio je uhapšen i proveo nekoliko dana u zatvoru. Današnja situacija u Rusiji se znatno promijenila, ističe naš sagovornik.
„S ponosom mogu reći da se današnji protesti u Rusiji organizuju na miran način. Suprotstavljamo se bilo kakvom obliku nasilja i vjerujemo da nasilnim putem ne možemo ništa promijeniti na pozitivno. Rusija počinje prepoznavati mirne proteste u kojima učestvuju ljudi različitih političkih ideja, što je uspjeh. Međutim, država je i dalje okrutna jer napada demonstrante. Protesti se nastavljaju i stalno jačaju. U konačnici vjerujem da će Putinov režim biti svrgnut,“ smatra Kasparov.
Garry Kasparov imao je priliku igrati šah i sa nesvakidašnjim protivnikom - kompjuterom. Koliko je umjetna inteligencija napredovala i da li se može parirati ljudskoj, Kasparov odgovara:
„Kako god pogledate, i dalje je najvažnije povući dobar potez. Dok mašine imaju određene slabe tačke, najveća prepreka za čovjeka je ta što mašine ne uzvraćaju uslugu u igrama koje je on kreirao. U određenim trenucima možete igrati i sa manjim naporom i pritom pobijediti. Kada igrate protiv čovjeka, većina igara završe i prije stvarnog kraja, ali kad igrate protiv mašine, napetost traje do samog kraja. To je veliki psihološki izazov. Morate stalno biti oprezni - što je izazovno iskustvo za svakog čovjeka.“
Iako je kod određenih ljudi prisutan pesimizam spram blagodati savremene tehnologije, Kasparov ne vjeruje u crnu budućnost šaha.
„Ne - već naprotiv, smatram da šah ima svijetlu budućnost jer možemo promijeniti neke stvari u Svjetskoj šahovskoj federaciji. Šah je jedina igra koja se može igrati, posmatrati i učiti na internetu. Koristeći više od tehnologije, odnosno okupljajući sve ljubitelje šaha u jedan prostor, može ponuditi nova, sjajnija budućnost za šah. To je bitno za profesionalne šahiste, kao i one koji će to tek postati. To je budućnost ove igre i nadam se da ćemo uspjeti u postizanju tog sna,“ kazao je on.
(Video: Garry Kasparov podržava kolegu Anatolija Karpova za budućeg predsjednika Svjetske šahovske federacije (FIDE). Izbori će biti održani na 81. kongresu u Rusiji u septembru 2010. godine)
Garry Kasparov rođen je u Azerbejdžanu, u tadašnjem Sovjetskom Savezu. Sa deset godina počinje pohađati čuvenu školu šaha „Mikhail Botvinnik“ i već tada se uočava talenat kod mladog Kasparova. Jugoslavenska javnost ga je zamijetila 1979. godine kada je u Banjoj Luci sa samo 16 godina osvojio veliki međunarodni turnir. Četiri godine kasnije imao je najveći rejting Svjetske šahovske federacija ikad ostvaren u svijetu šaha. Da je veliki prijatelj Sarajeva pokazao je ratne 1994. godine kada je odigrao humanitarnu simultanku kao podršku opkoljenom gradu.
Kasparov je ovih dana boravio u više gradova Bosne i Hercegovine, a posjetu je završio u Sarajevu. Pored razgovora sa predstavnicima Šahovske unije BiH, nije zaobišao i koju partiju sa kolegama, kaže Kasparov:
„Bilo je veoma nostalgično igrati šah u Širokom Brijegu jer me je podsjetilo na entuzijazam svih igrača u bivšoj Jugoslaviji. Ne zaboravimo da je bivša Jugoslavija sigurno bila druga najbolja zemlja u šahu, nakon Sovjetskog Saveza. Krajem godine doći ću u Sarajevo i odigrati još jednu simultanku, te ću i dalje promovisati šah u drugim dijelovima svijeta. Jednako je važno i očuvati tradiciju igranja šaha, a zemlje bivše Jugoslavije su u tome najbolje,“ kazao je on.
Najvažnije povući dobar potez
Nakon proglašavanja za svjetskog prvaka i u nedogled odigranih partija šaha, Garry Kasparov karijeru je završio 2005. godine i posvetio se izgradnji civilnog društva i demokratije u Rusiji.
„Ne postoji neki značajan preokret u 2005. godini, nego je došao trenutak da se počnem baviti nečim drugim. Šah za mene ne predstavalja samo pobjeđivanje, već i mijenjanje stvari. Biti ruski građanin i pasivno posmatrati destrukciju demokratije, za mene je bilo nemoguće stanje. Bilo je pitanje morala da se aktivno uključim u politiku. Odupro sam se „civilizovanom svijetu“ koji diktiraju Vladimir Putin i njegove pristalice. Nije se radilo o pobjedi ili gubitku, već je to bio alarm da podržim stavove za koje vjerujem da su ispravni,“ rekao je Kasparov.
Protesti pod nazivom "Marševi disidenata" bili su organizovani u Rusiji tokom 2007. godine. Nekoliko hiljada ljudi je protestvovalo protiv politike tadašnjeg ruskog predsjednika Vladimira Putina, a među njima i Kasparov.
Novembra iste godine, bio je uhapšen i proveo nekoliko dana u zatvoru. Današnja situacija u Rusiji se znatno promijenila, ističe naš sagovornik.
„S ponosom mogu reći da se današnji protesti u Rusiji organizuju na miran način. Suprotstavljamo se bilo kakvom obliku nasilja i vjerujemo da nasilnim putem ne možemo ništa promijeniti na pozitivno. Rusija počinje prepoznavati mirne proteste u kojima učestvuju ljudi različitih političkih ideja, što je uspjeh. Međutim, država je i dalje okrutna jer napada demonstrante. Protesti se nastavljaju i stalno jačaju. U konačnici vjerujem da će Putinov režim biti svrgnut,“ smatra Kasparov.
Garry Kasparov imao je priliku igrati šah i sa nesvakidašnjim protivnikom - kompjuterom. Koliko je umjetna inteligencija napredovala i da li se može parirati ljudskoj, Kasparov odgovara:
„Kako god pogledate, i dalje je najvažnije povući dobar potez. Dok mašine imaju određene slabe tačke, najveća prepreka za čovjeka je ta što mašine ne uzvraćaju uslugu u igrama koje je on kreirao. U određenim trenucima možete igrati i sa manjim naporom i pritom pobijediti. Kada igrate protiv čovjeka, većina igara završe i prije stvarnog kraja, ali kad igrate protiv mašine, napetost traje do samog kraja. To je veliki psihološki izazov. Morate stalno biti oprezni - što je izazovno iskustvo za svakog čovjeka.“
Iako je kod određenih ljudi prisutan pesimizam spram blagodati savremene tehnologije, Kasparov ne vjeruje u crnu budućnost šaha.
„Ne - već naprotiv, smatram da šah ima svijetlu budućnost jer možemo promijeniti neke stvari u Svjetskoj šahovskoj federaciji. Šah je jedina igra koja se može igrati, posmatrati i učiti na internetu. Koristeći više od tehnologije, odnosno okupljajući sve ljubitelje šaha u jedan prostor, može ponuditi nova, sjajnija budućnost za šah. To je bitno za profesionalne šahiste, kao i one koji će to tek postati. To je budućnost ove igre i nadam se da ćemo uspjeti u postizanju tog sna,“ kazao je on.
