Okončanje procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini znači definitivan prelazak iz 20 u 21 vijek, smatraju stručnjaci. Rok za taj proces je 17. juni naredne godine, do kada bi u cijeloj Evropi trebao biti ugašen analogni sistem emitovanja.
Ukoliko se ne provede proces digitalizacije, javni RTV servisi i komercijalne TV stanice u BiH koje emituju program zemaljskim putem gube mogućnost daljeg nesmetanog emitovanja, a tehnički uslovi dozvole koje im daju pravo da emituju putem zemaljskih radio frekvencija prestaće da važe.
U posljednjih sedam godina koliko traje proces prelaska sa analognog na digitalni sistem malo šta se uradilo, a sve je dodatno usporeno i zbog političkih neslaganja u zemlji.
Ukoliko se do 17. juna naredne godine ne završi proces digitalizacije, kako je to propisano za sve evropske zemlje, žargonski rečeno, Bosna i Hercegovina ostaje u mraku. Analogni sistem emitovanja naime moći će pokriti tek djelić sadašnje teritorije, a smetnjne u emitovanju neće imati ko da otkloni.
Posljedice neprovođenja digitalizacije u BiH su nesagledive, smatraju u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine. One se prije svega odnose na industriju emitovanja, ali su one takođe i političke i sociološke i ekonomske.
“Po običaju i našoj ustaljenoj navici, gotovo u svakom pogledu, mi smo čekali posljednji voz, a to je onaj koji se ne smije propustiti. Proces digitalizacije ide sporo ili stoji, a neki od učesnika u tom postupku se prvenstveno bave međusobnim okrivljavanjem i sumnjičenjem, prebacivanjem odgovornosti, pa čak i politikanstvom”, kaže član savjeta Regulatorne Agencije za komunikacije Plamenko Ćustović.
Miloš Šolaja, takođe član savjeta Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH, podsjeća da je Sporazum za planiranje digitalnog zemaljskog ratifikovan još prije sedam godina, te da je odgovornost za njegovo neprovođenje isključivo politička.
“Posljedice su političke, stanovništvo ostaje bez informacija. Na međunarodnom planu BiH gubi bilo kakav ugled i gubi povjerenje. Ekonomske posljedice: prije svega komercijalnih programa neće biti. Komercijalni program iz drugih država vidjeće se na teritoriji BiH, poskupljuje sam proces digitalizacije, usporava se ili čak prekida razvoj programskih sadržaja”, upozorava Šolaja.
Šta konkretno znači neprovođenje digitalizacije u BiH odgovara pomoćnica direktora za emitovanje u RAK-u Helena Mandić:
“Možemo mi reći stanice mogu nastaviti da rade. Međutim ono što će se desiti da će imati takve smetnje da će taj rad faktički biti onemogućen. Mi jednostavno nakon 17. 6. ne možemo se nikom obratiti i poduzeti bilo kakve mjere na zaštiti analognog emitovanja”, objašnjava ona.
Korporacija javnih servisa
Prva faza procesa digitalizacije u protekla dva mjeseca u potpunosti je blokirana, jer Radio-televizija Republike Srpske, kako tvrde u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija, ne dozvoljava instaliranje već kupljene digitalne opreme na njihove objekte. Ovaj posao u Federaciji je u potpunosti završen. O drugoj fazi digitalizacije, daleko komplikovanijoj još uvijek se i ne govori.
“Oprema koja je namjenjena tim objektima je uskladištena ovdje u Sarajevu i trebalo bi da bude opremljena na mjesto instalacije. Ja sam danas predložio da se odmah hitno već danas iz Radio-televizije Republike Srpske poruči izvođaču radova da može izaći na teren i instalirati opremu koju je nabavilo Vijeće ministara BiH”, navodi savjetnik ministra za promet i komunikacije Mehmed Agović.
Poseban problem predstavlja činjenica da nikada nije uspostavljena korporacija javnih servisa. Osnivanje ove korporacije definisao je Zakon o javnom RTV sistemu još 2005. godine i predstavlja jedan od preduslova digitalizacije javnog servisa.
“Po mom mišljenju, ogromna zadaća u predostojećem period stoji pred javnim RTV servisima, koji više od deset godina nisu formirali korporaciju koja je predviđena Zakonom, a čije bi postojanje znatno olakšalo proces digitalizacije. Zato odbor javnog RTV sistema mora postati mjesto dogovora i iskrene saradnje koja neizostavno mora nadomjestiti nepostojanje korporacije”, smatra član Savjeta Regulatorne Agencije za komunikacije Plamenko Ćustović
Savjetnik ministra za promet i komunikacije BiH Mehmed Agović kaže da u digitalnom vremenu korporacija je ključ poslovanja tehnološkog javnog RTV sistema.
“Ona će biti mrežni operater koji će distribuirati signal javnih RTV servisa. Tako da je prosto nemoguće zamisliti bilo kakav tehnološki razvoj bez korporacije. Svrha toga je da se omogući emiterima da se brinu samo o programu, da ne vode računa o tome kakva je situacija na nekom predajniku. Zasada to nije tako, trenutno se svi bave istim poslovima”, objašnjava on.
Ukoliko BiH ne ispuni sve svoje obaveze, do 17. juna, što se, kako stvari sada stoje, čini nemoguće, javni servisi morali bi emitovati program ili na internetu ili putem kablovskih mreža, ukoliko bi željeli da programski pokriju teritoriju koju danas pokrivaju.
No ostaje otvoreno pitanje, da li jedan javni servis treba da program emituje na taj način.
“Znači za njih je odvojen čitav jedan multipleks i odluka o korištenju tog multipleksa A je donešena davno u Agenciji, preciziran je minimalan set uslova, do sada se nije počelo raditi na tome, tako da nemamo ni servisa”, kaže Helena Mandić
Hrvatska je prva zemlja u regiji koja je prešla na digitalni sistem još 2010. godine. U Srbiji su definisani rokovi za početak simulcasta i gašenje analognih servisa, po zonama raspodjele.
Proces digitalizacije u Crnoj Gori u prvoj fazi je bio usporen zbog otkazivanja tendera i neslaganja u vezi sa kompanijom i opremom koju je trebalo instalirati. Problemi su otklonjeni i završetak procesa digitalizacije očekuje se u prvoj polovini 2015. godine.
