Vojnu kasarnu Avtovac na jugu Bosne i Hercegovine, koja je državna imovina pod zabranom raspolaganja na osnovu odluke visokog predstavnika u BiH, lokalne vlasti Opštine Gacko uknjižile su kao svoje vlasništvo.
Kasarna sa popisa državne imovine koji je sačinila Kancelarija visokog predstavnika (OHR) 2009. godine mogla bi biti ustupljena na korištenje u ruke nepoznatog ulagača u zamjenu za investiranje od 2,5 miliona evra.
Imovina je procijenjena na više od million evra, prema podacima Opštine Gacko, i podrazumijeva kasarnu s okolnim zemljištem u gatačkom naselju Avtovac površine veće od 60.000 kvadratnih metara.
Odluku o knjiženju je donijela područna jedinica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose RS u Gacku.
Uporedo sa procesom knjiženja, od početka ove godine, lokalne vlasti u Gacku donijele su odluke kojima se državna imovina priprema za dalje ustupanje investitoru.
Kako navodi opozicija u ovoj opštini (Srpska demokratska stranka), ulagač je kompanija čiji je vlasnik državljanin Kine Hui Chen, a koja bi mogla proizvoditi solarne panele.
Iz te partije još navode da bi kasarnu, prema njihovim saznanjima, trebala preuzeti firma "SolarWin" iz Banjaluke.
Načelnik Opštine Ognjen Milinković (Savez nezavisnih socijaldemokrata proruskog lidera Milorada Dodika) za RSE nije želio reći o kom investitoru se radi.
Visoki predstavnik u BiH je prije 19 godina donio odluku o zabrani raspolaganja državnom imovnom sve dok se ne donese zakon.
U međuvremenu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je do sada u nekoliko navrata poništio zakone u entitetu Republika Srpska (RS) koji su predviđali knjiženje državne imovine na taj bh. entitet.
Odgovor visokog predstavnika
U Kancelariji visokog predstavnika za Radio Slobodna Evropa (RSE) su ponovili da ne može biti prenosa vlasništva nad državnom imovinom, sve dok se o tome ne donese regulativa u institucijama Bosne i Hercegovine.
Istakli su kako je u "najboljem slučaju" moguće privremeno korištenje "koje ne isključuje kasniji prenos vlasništva".
"Dobit pripada državi sve dok ne postoji međusobni dogovor o novom zakonu. I dalje su neophodne detaljne analize svakog pojedinačnog slučaja i ta se pitanja trebaju uputiti nadležnim institucijama", naveli su za RSE u OHR-u u pisanom odgovoru 24. aprila.
Dodaju kako pitanje vlasništva nad državnom imovinom i odgovornost za njeno korištenje mora biti riješeno "hitno i bez odlaganja" uz poštovanje odluka visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i standarda Evropske unije.
"Očekujemo, nakon gotovo trideset godina bespotrebnih prepirki, da vlasti u Bosni i Hercegovini napokon donesu zakon koji će tretirati ovo pitanje umjesto što se žale na međunarodne faktore i rade protivno Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH", poručili su iz OHR-a.
Iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako će postupiti u slučaju knjiženja državne imovine na Opštinu Gacko, te planiranog njenog daljeg otuđivanja.
Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu BiH ističe kako su sve pravne radnje kojima se knjiži državna imovina "ništavne" do donošenja Zakona o državnoj imovini BiH.
"To praktično znači da svaka pravna radnja koja se učini u ovom slučaju, bilo prvim ili sljedećim prometovanjem je ništavna", ističe Cero.
Cero podsjeća i da se zbog nezakonitog knjiženja državne imovine direktor Republičke uprave za geodetske i imovinske pravne poslove RS Dragan Stanković našao na američkoj 'crnoj listi' sankcionisanih zvaničnika.
Stanković je od 15. marta na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država kao osoba, obavljajući dužnost direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, odgovorna za donošenje neustavnog Zakona o imovini RS u aprilu 2022. godine kojim se predviđalo knjiženje državne imovine u vlasništvo entiteta RS.
"Zakon o imovini RS pokušao je uzurpirati državnu vlast BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS, kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR)", navodeno je u obrazloženju odluke o sankcijama, objavljene na stranici američke Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva za trezor SAD.
Kako je državna imovina postala opštinska?
Gradnja kasarne u Gacku je započela 1997. godine kao projekat tadašnjeg Ministarstva odbrane RS, koje je ukinuto 2005. godine kasnije kada je formirano državno ministarstvo odbrane i jedinstvena vojska na nivou BIH.
Vlada RS je 2003. godine kasarnu i zemljište ustupila Opštini Gacko. Tada je potpisan i ugovor između Ministarstva odbrane RS i ove Opštine.
No, Leon Ignjatović, šef Područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS za RSE navodi kako je proces knjiženja pokrenut tek prije godinu dana, a rješenje o vlasništvu je doneseno prije dva mjeseca.
Ignjatović navodi da je on potpisao rješenje o knjiženju, te da je kao osnov poslužio ugovor koji je sa Opštinom Gacko potpisalo nekadašnje Ministarstvo odbrane RS.
"Dostavljen je zahtjev za uknjižbu i dostavljen je ugovor, dostavljeni zemljišno-knjižni izvadci. Mi smo donijeli rješenje prije dva mjeseca. Istovremeno je paralelno sproveden i postupak javnog izlaganja (usklađivanje zemljišnih knjiga) i komisija je donijela identično rješenje", rekao je Ignjatović.
On je istakao kako je zahtjev za knjiženje podnijelo Pravobranilaštvo RS.
Nije odgovorio na upit RSE na osnovu kog zakona je vršeno knjiženje, s obzirom da se radi o imovini kojom je zabranjeno raspolagati u skladu sa državnim zakonom.
Na pitanje šta ukoliko vlasništvo Opštine nad kasarnom bude osporeno, s obzirom da se radi o imovini koja je zavedena kao državna, Ignjatović, također, nije želio odgovoriti.
"Pa, sad ja...pravo da vam kažem, nisam ja neki pravni ekspert", rekao je Ignjatović za RSE.
U Pravobranilaštvu Republike Srpske za RSE su naveli kako je "na osnovu uvida u vlasničke evidencije", kasarna u Avtovcu u vlasništvu Opštine Gacko na osnovu odluke iz 2003. godine.
"Vlasništvo se zasniva na osnovu Zakona", rekli su u Pravobranilaštvu RS za RSE, ne navodeći na koji zakon misle.
Istakli su i kako devastirani objekat ne predstavlja perspektivnu vojnu imovinu na osnovu bilo kog dokumenta.
U toj instituciji su rekli i kako za sada nisu razmatrali daljnji prenos vlasništva nad kasarnom.
Pravobranilaštvo RS, prema odluci Skupštine opštine, mora da odobri opštini ustupanje kasarne investitoru.
Šta kažu u Opštini Gacko?
Odbornici u Opštini Gacko, predvođeni Dodikovim SNSD-om, u februaru i aprilu donijeli su dvije odluke kojima se omogućava prenos vlasništva nad vojnom kasarnom na investitora.
Prvo je u februaru donesena Odluka prema kojoj se kasarna može ustupiti ispod tržišne vrijednosti ili bez naknade investitoru koji je spreman uložiti najmanje pet miliona maraka (oko 2,5 miliona evra), te zaposliti najmanje 30 novih radnika.
Potom je u aprilu uslijedila i Odluka o utvrđivanju posebnog interesa u kojoj je direktno pomenuto investicijsko ulaganje u ovu kasarnu.
Prema ovoj Odluci Opština traži bankarsku garanciju na puni iznos procijenjene vrijednosti kasarne (oko milion evra).
Ognjen Milinković, načelnik Opštine Gacko ne vidi ništa sporno u opštinskim odlukama ni u knjiženju državne imovine u vlasništvo lokalne zajednice, rekavši da se radi o prilici da se nakon 40 godina otvori nova fabrika u toj opštini.
"Jel ova država treba da pomogne narodu ili narod treba da pati zbog države? Jel' treba blokirati bilo šta, 'nećemo ništa nek se ruši', a to je neka državna imovina, šta državna imovina, kakva imovina", upitao je Milinković.
Ko je investitor?
Dok načelnik Opštine nijednom riječju ne otkriva ko je potencijalni investitor, iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) tvrde da se radi o firmi "SolarWin", čiji je većinski vlasnik kineski državljanin sa sjedištem u Banjaluci.
Vukota Govedarica, poslanik SDS-a u Skupštini RS, ustupio je za RSE i kopiju dokumenta na kojem je i pečat opštinske uprave Gacko, kojim SolarWin upućuje inicijativu za prenos prava svojine nad objektima i zemljištem kasarne u Avtovcu.
O toj Inicijativi su, navodi Govedarica za RSE, raspravljali odbornici Skupštine Opštine Gacko.
U obrazloženju Inicijative, SolarWin predlaže izgradnju fabrike za proizvodnju solarnih panela.
"Ja čisto sumnjam da ta firma može bilo šta da uradi, izuzev da uđe u posao sa lokalnom zajednicom, da dobije 62 duluma zemlje, da dobije sve prateće objekte, da sutra podignu jedan kredit, a onda mogu ispariti", naveo je Govedarica.
Sa druge strane načelnik Opštine Ognjen Milinković za RSE kaže da "ne može potvrditi" da je preduzeće "SolarWin" dostavilo inicijativu Opštini.
Tvrdi da se razgovara sa "nekoliko potencijalnih investitora", ne želeći da pomene ime bilo kojeg, niti da se potencijalno pregovara sa preduzećem "SolarWin".
"Ne mogu vam ništa reći, ali mogu reći da se razgovara sa nekoliko kompanija. Ko ponudi najbolje uslove sa njim će biti, eventualno, ni to ne mogu reći sto posto, zaključen ugovor, ali nikako ne smije biti oštećena Opština Gacko ili bilo koja institucija. Mora biti adekvatan ugovor koji će potpuno zaštiti interese Opštine", rekao je Milinković.
Šta je poznato o SolarWinu?
Preduzeće "SolarWin" ima tri vlasnika i registrovano je u Banjaluci, prema podacima u zvaničnoj bazi podataka o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini.
Jedan od osnivača i većinski vlasnik je kineski državljanin Hui Chen, koji je i direktor preduzeća.
To su zvanični podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Banjaluka, koja djeluje u entitetu RS.
Kao suosnivači i suvlasnici navode se Dragan Čigoja i Dragomir Menićanin.
Prema podacima APIF-a, ukupni osnivački kapital iznosio je 5.000 maraka (oko 2.500 evra), od čega je Chen uložio najviše, 2.550 maraka (oko 1.300 evra).
Kao osnovna djelatnost navodi se proizvodnja električne energije.
SolarWin nema zaposlenih, nema prihoda i nema zarade, navodi se u zadnjim podacima koji su objavljeni o poslovanju za 2022. godinu. Za 2023. godinu podaci još nisu objavljeni.
To su podaci zvanične, na internetu dostupne baze podataka o poslovanju kompanija u Bosni i Hercegovini.
RSE nije uspio doći do zvanične mail adrese ili kontakt telefona na koji bi bila upućena pitanja o namjerama u vezi sa kasarnom kod Gacka.
Na adresi preduzeća u Banjaluci, kako se uvjerio RSE, nema jasne oznake da se radi o sjedištu kompanije "SolarWin", osim jednog bilborda ispred sa fotografijom vjetrenjača i solarnih panela.
RSE je u prostorijama zatekao jednog kineskog državljanina koji nije bio raspoložen za razgovor, te još nekoliko zaposlenika. Jedan od njih rekao je da je na toj adresi "i sjedište SolarWina", ali da nema direktora niti bilo koga da može dati izjavu.
Prisutni radnici nisu željeli da daju ni broj telefona odgovorne osobe niti zvaničan mail na koji bi se mogao uputiti upit SolarWinu oko potencijalnog preuzimanja kasarne kod Gacka.
Dvadeseta godina bez zakona kojim bi se riješilo pitanje državne imovine u BiH
Savjet za implementaciju mira u BiH je u septembru 2004. godine zatražio od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše Socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Između ostalog, vojna imovina je takođe definisana kao državna imovina.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zabrana, prema Ešdaunovom zakonu, važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u RS-u. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS-a.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet, te je u više navrata presudio da imovinu BiH čine i objekti koji služe za vršenje vlasti, te rijeke, planine, prirodna bogatstva, saobraćajna infrastruktura i slično.
Aktuelni visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u aprilu 2022. godine dodatno je proširio zabranu raspolaganja državnom imovinom u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH.
