Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je na Haškom sudu dozvolu za ulaganje žalbe na odluku Raspravnog sudskog vijeća kojom mu je dodijeljeno 300 sati za izvođenje dokaza obrane.
Iako je tužiteljstvo imalo isto toliko za svoj dokazni postupak završen u svibnju ove godine, Karadžić je zatražio duplo više vremena, odnosno 600 sati.
To mu je, prema njegovom obrazloženju, potrebno kako bi ispitao u 300 sati oko 600 svjedoka koje namjerava pozvati u svoju obranu te još 300 sati za pobijanje preko dvije tisuće presuđenih činjenica.
Ukoliko mu se to ne dozvoli „to bi imalo utjecaj na pravičnost suđenja“ stoji u Karadžićevom zahtjevu za žalbom na odluku sudaca u njegovom slučaju.
Karadžić misli kako je Raspravno vijeće pogriješilo u ocjeni kako će se veliki broj svjedoka i obrane imati „repetativni“ karakter, objašnjavajući kako mu je više vremana potrebno da obori optužbe u svoju krivnju.
Podsjetimo, Karadžića se tereti za genocid u Srebrenici, progone diljem Bosne i Hercegovine, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Na polovici suđenja oslobođen je 11. točke optužnice - za genocid u više bosanskohercegovačkih općina na početku rata 1992.godine, no konačna odluka o tome riješava se također, u dodatnom - žalbenom postupku.
Raspravno vijeće, na čiju se odluku o 300 sati za izvođenje dokaza obrane, savjetovalo mu je skraćivanje liste svjedoka, pogotovo izbjegavanje ponavljanje (repeticije) sličnih svjedočenja koje namjerava uvrstiti u svoju obranu koju zastupa sam.
„Nema potrebe slušati toliko svjedoka kako ponavljaju istu stvar. Ima puno nepotrebnih ponavljanja. Shvaćam da neće možda svi oni doći, ali zašto treba toliko svjedoka kako bi svjedočili npr. o raspadu Jugoslavije“, naveo mu je na statusnoj konferenciji ovoga mjeseca predsjedavajući južnokorejski sudac O Gon Kwon.
Iako je Raspravno vijeće nedavno odlučilo da za suđenje Karadžiću nije bitno dokazivati – tko je kriv za rat, odnosno da se suđenje tiče samo pojedinačnih zločina navedenih u optužnici, Karadžić se usprotivio da se u svom postupku izvođenja dokaza na to ne osvrće.
„Mene veseli da Vijeće smatra da to nije bitno. Ali tužiteljstvo inzistira da je zamisao bila od jeseni 1991., ako čak ne i od formiranja Srpske demokratske stranke 1990.godine, da se učini nešto što će biti udruženi zločinački poduhvat. Iz tog razloga smatram da je vrlo važno da se pokaže što se događalo u Jugoslaviji –i tko je želio promjene. Nije točno da smo mi htjeli rat kako bi ostvarili ciljeve“, naveo je Karadžić objašnjavajući da je njemu važno da pokaže obrazac događanja i u općinama gdje se nisu dogodili zločini.
Nastavak suđenja nakon petomjesečne pauze, koju je optuženi dobio za pripremu svoje obrane koju zastupa sam, najavljen je za 16. listopad ove godine.
Iako je tužiteljstvo imalo isto toliko za svoj dokazni postupak završen u svibnju ove godine, Karadžić je zatražio duplo više vremena, odnosno 600 sati.
To mu je, prema njegovom obrazloženju, potrebno kako bi ispitao u 300 sati oko 600 svjedoka koje namjerava pozvati u svoju obranu te još 300 sati za pobijanje preko dvije tisuće presuđenih činjenica.
Ukoliko mu se to ne dozvoli „to bi imalo utjecaj na pravičnost suđenja“ stoji u Karadžićevom zahtjevu za žalbom na odluku sudaca u njegovom slučaju.
Karadžić misli kako je Raspravno vijeće pogriješilo u ocjeni kako će se veliki broj svjedoka i obrane imati „repetativni“ karakter, objašnjavajući kako mu je više vremana potrebno da obori optužbe u svoju krivnju.
Podsjetimo, Karadžića se tereti za genocid u Srebrenici, progone diljem Bosne i Hercegovine, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Na polovici suđenja oslobođen je 11. točke optužnice - za genocid u više bosanskohercegovačkih općina na početku rata 1992.godine, no konačna odluka o tome riješava se također, u dodatnom - žalbenom postupku.
Raspravno vijeće, na čiju se odluku o 300 sati za izvođenje dokaza obrane, savjetovalo mu je skraćivanje liste svjedoka, pogotovo izbjegavanje ponavljanje (repeticije) sličnih svjedočenja koje namjerava uvrstiti u svoju obranu koju zastupa sam.
„Nema potrebe slušati toliko svjedoka kako ponavljaju istu stvar. Ima puno nepotrebnih ponavljanja. Shvaćam da neće možda svi oni doći, ali zašto treba toliko svjedoka kako bi svjedočili npr. o raspadu Jugoslavije“, naveo mu je na statusnoj konferenciji ovoga mjeseca predsjedavajući južnokorejski sudac O Gon Kwon.
Iako je Raspravno vijeće nedavno odlučilo da za suđenje Karadžiću nije bitno dokazivati – tko je kriv za rat, odnosno da se suđenje tiče samo pojedinačnih zločina navedenih u optužnici, Karadžić se usprotivio da se u svom postupku izvođenja dokaza na to ne osvrće.
„Mene veseli da Vijeće smatra da to nije bitno. Ali tužiteljstvo inzistira da je zamisao bila od jeseni 1991., ako čak ne i od formiranja Srpske demokratske stranke 1990.godine, da se učini nešto što će biti udruženi zločinački poduhvat. Iz tog razloga smatram da je vrlo važno da se pokaže što se događalo u Jugoslaviji –i tko je želio promjene. Nije točno da smo mi htjeli rat kako bi ostvarili ciljeve“, naveo je Karadžić objašnjavajući da je njemu važno da pokaže obrazac događanja i u općinama gdje se nisu dogodili zločini.
Nastavak suđenja nakon petomjesečne pauze, koju je optuženi dobio za pripremu svoje obrane koju zastupa sam, najavljen je za 16. listopad ove godine.
