Raspravno vijeće Haškog suda predložilo je na statusnoj konferenciji bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da izmijeni popis svjedoka i izbjegne ponavljanje sličnih svjedočenja koje namjerava uvrstiti u svoju obranu koju zastupa sam.
„Nema potrebe slušati toliko svjedoka kako ponavljaju istu stvar. Ima puno nepotrebnih ponavljanja. Shvaćam da neće možda svi oni doći, ali zašto treba toliko svjedoka kako bi svjedočili npr. o raspadu Jugoslavije“, naveo je predsjedavajući južnokorejski sudac O Gon Kwon.
Podsjetimo, Karadžić je zatražio za svoju obranu 600 sati, 300 za ispitivanje oko 600svjedoka te 300 za pobijanje 2300 presuđenih činjenica, što je dva puta više vremena nego što je imala na raspolaganju optužba.
Optuženi je dobio rok do 14.rujna ove godine da unese promjene i preda izmijenjenu listu svjedoka nakon čega će suci donijeti odluku – koliko će mu se odobriti vremena za izvođenje dokaza obrane o optužbama za genocid u Srebrenici, teroru nad Sarajlijama i uzimanju međunarodnih promatrača za taoce.
Još se čeka odluka Žalbenog vijeća oko optužbi za genocid u više bh. općina na početku rata 1992.godine pa još nije sigurno – hoće li se Karadžić morati braniti i od toga, nakon što ga je Raspravno vijeće oslobodilo po toj točki nakon izvođenja dokaza tužiteljstva.
Sudac Kwon je sugerirao optuženom da skrati broj svjedoka, budući da će mnogi svjedočiti o sličnim stvarima te da izbaci s popisa one koji bi trebali dati iskaz o stvarima „koje neće imati utjecaj na utvrđivanje odgovornosti optuženog“. Poput iskaza o događajima u općinama koje se ne spominju u optužnici.
Uz to Kwon je upozorio optuženog da 1 sat za ispitivanje svakog svjedoka, koliko je zatražio, predvidi na pola sata.
Karadžić se usprotivio skraćivanju liste svjedoka, polemizirajući s Kwonom oko shvaćanja optužnice koju je on „očito krivo razumio“ budući da ga je tužiteljstvo optužilo za početak rata, iako je Raspravno vijeće nedavno odlučilo da za njegov proces nije bitno – tko je kriv za rat.
„Mene veseli da Vijeće smatra da to nije bitno. Ali tužiteljstvo inzistira da je zamisao bila od jeseni 1991., ako čak ne i od formiranja Srpske demokratske stranke 1990.godine, da se učini nešto što će biti udruženi zločinački poduhvat. Iz tog razloga smatram da je vrlo važno da se pokaže što se događalo u Jugoslaviji –i tko je želio promjene. Nije točno da smo mi htjeli rat kako bi ostvarili ciljeve“, naveo je Karadžić objašnjavajući da je njemu važno da pokaže obrazac događanja i u općinama gdje se nisu dogodili zločini.
„Zašto tamo nije bilo problema?“, naveo je Karadžić odbacujući da je ratom provodio ciljeve SDS-a.
Odbijen zahtjev optuženog za ponavljanje procesa
Raspravno vijeće obavijestilo je da je odbilo zahtjev optuženog za ponavljanje procesa, zbog zakašnjelog objelodanjivanja dokumenata tužiteljstva.
Ocijenjeno je kako sposobnost obrane nije time bitno narušena zbog dovoljno velike pauze od pet mjeseci, između izvođenja dokaza tužiteljstva i obrane.
Tijekom statusne konferencije moglo se čuti kako se na kasno objelodanjivanje dokumenata i iskaza svjedoka obrane – žali i tužiteljstvo.
„Naša bojazan je da izvješća u vezi Sarajeva neće biti pripremljena na vrijeme“, izjavio
je tužitelj Alan Tieger objašnjavajući kako je problem što izvještaji o svjedocima i njihove izjave još nisu prevedeni sa srpskog na engleski.
Tužiteljstvo se usprotivilo i zahtjevu od 600 sati za izvođenje obrane, navodeći da je „optuženi već zloupotrebljavao vrijeme“ tijekom procesa optužbe.
Osim liste svjedoka, optuženi Karadžić će morati ograničiti i svoj iskaz na početku obrane sa četiri sata na sat i pol, a sudsko vijeće mu je, osim te odluke, sugeriralo i da razmisli – hoće li ga dati bez zakletve kako je najavljeno.
Nakon pet mjeseci pauze koju je dobio za što bolju pripremu obrane, nastavak suđenja zakazan je za 16. listopad ove godine.
„Nema potrebe slušati toliko svjedoka kako ponavljaju istu stvar. Ima puno nepotrebnih ponavljanja. Shvaćam da neće možda svi oni doći, ali zašto treba toliko svjedoka kako bi svjedočili npr. o raspadu Jugoslavije“, naveo je predsjedavajući južnokorejski sudac O Gon Kwon.
Podsjetimo, Karadžić je zatražio za svoju obranu 600 sati, 300 za ispitivanje oko 600svjedoka te 300 za pobijanje 2300 presuđenih činjenica, što je dva puta više vremena nego što je imala na raspolaganju optužba.
Optuženi je dobio rok do 14.rujna ove godine da unese promjene i preda izmijenjenu listu svjedoka nakon čega će suci donijeti odluku – koliko će mu se odobriti vremena za izvođenje dokaza obrane o optužbama za genocid u Srebrenici, teroru nad Sarajlijama i uzimanju međunarodnih promatrača za taoce.
Još se čeka odluka Žalbenog vijeća oko optužbi za genocid u više bh. općina na početku rata 1992.godine pa još nije sigurno – hoće li se Karadžić morati braniti i od toga, nakon što ga je Raspravno vijeće oslobodilo po toj točki nakon izvođenja dokaza tužiteljstva.
Sudac Kwon je sugerirao optuženom da skrati broj svjedoka, budući da će mnogi svjedočiti o sličnim stvarima te da izbaci s popisa one koji bi trebali dati iskaz o stvarima „koje neće imati utjecaj na utvrđivanje odgovornosti optuženog“. Poput iskaza o događajima u općinama koje se ne spominju u optužnici.
Uz to Kwon je upozorio optuženog da 1 sat za ispitivanje svakog svjedoka, koliko je zatražio, predvidi na pola sata.
Karadžić se usprotivio skraćivanju liste svjedoka, polemizirajući s Kwonom oko shvaćanja optužnice koju je on „očito krivo razumio“ budući da ga je tužiteljstvo optužilo za početak rata, iako je Raspravno vijeće nedavno odlučilo da za njegov proces nije bitno – tko je kriv za rat.
„Mene veseli da Vijeće smatra da to nije bitno. Ali tužiteljstvo inzistira da je zamisao bila od jeseni 1991., ako čak ne i od formiranja Srpske demokratske stranke 1990.godine, da se učini nešto što će biti udruženi zločinački poduhvat. Iz tog razloga smatram da je vrlo važno da se pokaže što se događalo u Jugoslaviji –i tko je želio promjene. Nije točno da smo mi htjeli rat kako bi ostvarili ciljeve“, naveo je Karadžić objašnjavajući da je njemu važno da pokaže obrazac događanja i u općinama gdje se nisu dogodili zločini.
„Zašto tamo nije bilo problema?“, naveo je Karadžić odbacujući da je ratom provodio ciljeve SDS-a.
Odbijen zahtjev optuženog za ponavljanje procesa
Raspravno vijeće obavijestilo je da je odbilo zahtjev optuženog za ponavljanje procesa, zbog zakašnjelog objelodanjivanja dokumenata tužiteljstva.
Ocijenjeno je kako sposobnost obrane nije time bitno narušena zbog dovoljno velike pauze od pet mjeseci, između izvođenja dokaza tužiteljstva i obrane.
Tijekom statusne konferencije moglo se čuti kako se na kasno objelodanjivanje dokumenata i iskaza svjedoka obrane – žali i tužiteljstvo.
„Naša bojazan je da izvješća u vezi Sarajeva neće biti pripremljena na vrijeme“, izjavio
je tužitelj Alan Tieger objašnjavajući kako je problem što izvještaji o svjedocima i njihove izjave još nisu prevedeni sa srpskog na engleski.
Tužiteljstvo se usprotivilo i zahtjevu od 600 sati za izvođenje obrane, navodeći da je „optuženi već zloupotrebljavao vrijeme“ tijekom procesa optužbe.
Osim liste svjedoka, optuženi Karadžić će morati ograničiti i svoj iskaz na početku obrane sa četiri sata na sat i pol, a sudsko vijeće mu je, osim te odluke, sugeriralo i da razmisli – hoće li ga dati bez zakletve kako je najavljeno.
Nakon pet mjeseci pauze koju je dobio za što bolju pripremu obrane, nastavak suđenja zakazan je za 16. listopad ove godine.
