Dostupni linkovi

Karadžić: Svjedok uhićen i prebijen greškom


Odvođenje ljudi u Brčkom
Odvođenje ljudi u Brčkom
Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem Isaka Gašija, bivšeg veslačkog reprezentativca Jugoslavije koji je završio u logoru Luka, nakon što su Brčko zauzele srpske snage. Nakon što je u glavnom ispitivanju opisao ubojstva i mučenja zatočenih civila, optuženi Karadžić je pokušao dovesti u pitanje njegov kredibilitet kao člana Stranke demokratske akcije, SDA, ali i dati drugačije razloge od tužiteljstva za uspostavu logora Luka.

Prema riječima Karadžića Brčko je zauzeto zbog grupiranja bošnjačkih snaga koje su željele napasti Bijeljinu, udaljenu pedesetak kilometara. Tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka Gašija optuženi je želio prikazati kako su srpske snage napale Brčko kao uporište naouružanih Bošnjaka.

„U slučaju Tadić svjedočili ste da su u srpskim selima ljudi nosili uniforme, a da takvih nije bilo u muslimanskim selima. Da li Vi kažete da u travnju 1992.godine nije bilo naoružanih Muslimana u muslimanskim selima?“, upitao je optuženi tražeći opravdanje na napad srpskih snaga na Brčko.

„Prema mom saznanju i onog što sam vidio, ne“, odgovorio je svjedok.

Isak Gaši na suđenju Radovanu Karadžiću, 15. srpanj 2011.
U svibnju 1992.godine nakon zauzimanja Brčkog od strane srpskih snaga, svjedok Gaši je zatočen u logoru Luka zajedno s još dvjestotinjak civila gdje je osobno vidio ubijanja i maltretiranja zatočenika od strane Ranka Češića koji je priznao zločine pred Haškim sudom nakon čega je osuđen na 18 godina zatvora.

U logoru Luka najviše ubojstava je osobno počinio Goran Jelisić koji je također priznao krivnju te je osuđen na 40 godina zatvora.

Prema tužiteljstvu ubijanje u spomenutom logoru, pogotovo istaknutih članova zajednica nesrpske nacionalnosti, pokazuje obrazac etničkog čišćenja koji se dogodio u mnogim bosanskohercegovačkim općinama. Karadžić je s druge strane želio prikazati kako je logor Luka, kao i drugi, uspostavljen zbog drugih stvari, poput pronalaska ekstremista i zaustavljanja vojno sposobnog stanovništva.

„Je li ste znali gospodine Gaši da ljudi iz Brčkog, Muslimani i Hrvati, a naročito Hrvati odlaze u Hrvatsku i priključuju se Zboru narodne garde, tzv. Zengi, i oružanim snagama Hrvatske“, opisivao je pitanjima optuženi predratne aktivnosti koje su prema njemu dovele do sukoba.

„Ja takve nisam poznavao“, odgovorio je svjedok

„Znate li da je improvizirani most izgrađen preko Save prije izbijanja rata u Brčkom. Znate li da se i tim improviziranim mostom oružje prenosilo oružje iz Hrvatske u Brčko?“, pitao je nadalje optuženi dajući navodne razloge za zauzimanje općine.

„To ne znam“, odgovorio je Gaši.

„Znate li da su stanovi istaknutih Srba u Brčkom, prije izbijanja konflikta, bili specijalno obilježeni?“, nastavio je Karadžić relativizirati odgovornost za rat strane koju je predvodio.

„To ne znam, stvarno“, negirao je također svjedok.

Optuženi je ustvrdio kako je svjedok Gaši uhićen greškom jer se za njega mislilo da pripada ekstremistima, a ne samo zato jer je nesrpske nacionalnosti. Iako je potvrdio da su mu rekli da je pretučen greškom, svjedok je opisao kako su po njega srpski policajci došli i uhitili na poslu – tražeći osobno njega po imenu i prezimenu.

(Karadžić tvrdi da je svjedok uhićen i prebijen greškom)


Karadžić je također pokušao prikazati i da je logor Luka bila pod zapovjedništvom više neslužbenih osoba, poput pripadnika paravojnih formacija Akanovaca, a ne policijskih vlasti i dužnosnika što tvrdi tužiteljstvo.

(Karadžić i svjedok o zapovjedništvu logora Luka)


Nakon svjedoka Gašija, o predratnim i ratnim okolnostima u Brčkom, kao svjedok tužiteljstva s iskazom je počeo Đorđe Ristanić, bivši dužnosnik Srpske demokratske stranke, SDS-a, u Brčkom.

U prvom dijelu glavnog iskaza tužiteljstvu je potvrdio kako su u logor Luku odvedeni „uglavnom“ civili bošnjačke nacionalnosti, odgovorivši također da „ne zna“ po kojem su osnovu bili tamo zatočeni.

(Tužiteljstvo i Ristanić o Brčkom i logorima 1992. godine)


Ristanićev iskaz nastaviti će se i idući tjedan.

O suđenju Karadžiću

O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG