U nastavku svjedočenja demografske analitičarke tužiteljstva Eve Tabo (Ewa Tabeau), bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić pokušao je osporiti njezin izvještaj o etničkom čišćenju u dvadesetak bosankohercegovačkih općina, ubijanju sarajevskih civila te pogubljenju preko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca nakon zauzimanja Žepe i Srebrenice.
Optuženi je unakrsno ispitujući Tabo tražio nepravilnosti u njezinoj demografskoj analizi u kojoj je uspoređivala predratni broj stanovništva s popisom glasača iz 1997.godine.
„Koga trebamo držati odgovornim za ova zbivanja – građanski rat ili neku od strana?“, upitao je Karadžić tijekom unakrsnog ispitivanja naglašavajući kako se analitičarka Tabo nije bavila utvrđivanjem njegove odgovornosti.
„Doktorice Tabo, kako možemo upotrijebiti ovu studiju u ovom kazneno-pravnom slučaju? Jer ako je građanski rat optužen onda ću Vam se ja pridružiti, ali ovdje trebamo zaključiti – je li sam ja odgovoran za ovo.“, osporavao je optuženi nalaze demografske promjene stanovništva koji idu u prilog optužbama za etničko čišćenje.
„Nije na ovoj svjedokinji da odgovara na to pitanje“, reagirao je na jedan u nizu prigovora optužbe predsjedavajući sudac O Gon Kwon.
Ne samo da je odbacio svoju odgovornost za demografsku promjenu stanovništva, Karadžić je dovodeći u pitanje podatke iz brojnih tabela i 11 nalaza demografske analitičarke, pokušao prikazati kako je za to više i od samog građanskog rata, kriv Daytonski sporazum.
„Godine 1995.u Banja Luci ima 10 500 Hrvata od 29 000 koliko ih je bilo 1991.godine. To iznosi 6,8 posto, a 1997.godine iznosi 2,6 posto“ , navodio je brojke o dodatnom smanjenju broja građana hrvatske nacionalnosti za dodatne dvije trećine između 1995-1997.
Analitičarka Tabo je odgovorila kako je za njezino istraživanje bio relevantan ratni period i ono što se promijenilo između 1992.i 1995.godine te da navedeni podaci o smanjenom broju za čak dvije trećine Hrvata iz Banja Luke – samo govore u prilog onog što se događalo u to vrijeme.
„Relevantno bi bilo vidjeti koliko se tih ljudi iselilo iz tih općina već 1993.godine, koliki je njihov broj prijavljen da su bili negdje krajem rata 1995.godine i kako se mijenjao nacionalni sastav“, objasnila je svjedokinja.
Nakon Tabo iskaz će u četvrtak dati beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac budući da je još jednom pozvan kao svjedok na suđenju Karadžiću kako bi dodatno objasnio okolnosti snimanja ulaska srpskih snaga u Srebrenicu i posljedica koje su uslijedile prikazivanjem njegovog filma, inače najgledanijeg na Haškom sudu.
Optuženi je unakrsno ispitujući Tabo tražio nepravilnosti u njezinoj demografskoj analizi u kojoj je uspoređivala predratni broj stanovništva s popisom glasača iz 1997.godine.
„Koga trebamo držati odgovornim za ova zbivanja – građanski rat ili neku od strana?“, upitao je Karadžić tijekom unakrsnog ispitivanja naglašavajući kako se analitičarka Tabo nije bavila utvrđivanjem njegove odgovornosti.
„Doktorice Tabo, kako možemo upotrijebiti ovu studiju u ovom kazneno-pravnom slučaju? Jer ako je građanski rat optužen onda ću Vam se ja pridružiti, ali ovdje trebamo zaključiti – je li sam ja odgovoran za ovo.“, osporavao je optuženi nalaze demografske promjene stanovništva koji idu u prilog optužbama za etničko čišćenje.
„Nije na ovoj svjedokinji da odgovara na to pitanje“, reagirao je na jedan u nizu prigovora optužbe predsjedavajući sudac O Gon Kwon.
Ne samo da je odbacio svoju odgovornost za demografsku promjenu stanovništva, Karadžić je dovodeći u pitanje podatke iz brojnih tabela i 11 nalaza demografske analitičarke, pokušao prikazati kako je za to više i od samog građanskog rata, kriv Daytonski sporazum.
„Godine 1995.u Banja Luci ima 10 500 Hrvata od 29 000 koliko ih je bilo 1991.godine. To iznosi 6,8 posto, a 1997.godine iznosi 2,6 posto“ , navodio je brojke o dodatnom smanjenju broja građana hrvatske nacionalnosti za dodatne dvije trećine između 1995-1997.
Analitičarka Tabo je odgovorila kako je za njezino istraživanje bio relevantan ratni period i ono što se promijenilo između 1992.i 1995.godine te da navedeni podaci o smanjenom broju za čak dvije trećine Hrvata iz Banja Luke – samo govore u prilog onog što se događalo u to vrijeme.
„Relevantno bi bilo vidjeti koliko se tih ljudi iselilo iz tih općina već 1993.godine, koliki je njihov broj prijavljen da su bili negdje krajem rata 1995.godine i kako se mijenjao nacionalni sastav“, objasnila je svjedokinja.
Nakon Tabo iskaz će u četvrtak dati beogradski novinar Zoran Petrović Piroćanac budući da je još jednom pozvan kao svjedok na suđenju Karadžiću kako bi dodatno objasnio okolnosti snimanja ulaska srpskih snaga u Srebrenicu i posljedica koje su uslijedile prikazivanjem njegovog filma, inače najgledanijeg na Haškom sudu.
