Papa Franjo uputio je u ponedjeljak 25. jula historijsko izvinjenje za saradnju Katoličke crkve s kanadskom "katastrofalnom" politikom domorodačkih rezidencijalnih škola, rekavši da je prisilna asimilacija domorodačkih naroda u kršćansko društvo uništila njihove kulture, razdvojila porodice i marginalizirala generacije na načine koji se i danas osjećaju, piše AP.
"Žao mi je", rekao je Franjo, uz aplauz preživjelih u školi i članova starosjedilačke zajednice okupljenih u bivšoj rezidencijalnoj školi južno od Edmontona, Alberta, što je bio prvi događaj Franjinog sedmičnog "pokajničkog hodočašća" u Kanadu.
Jutro nakon što je stigao u zemlju, Franjo je otputovao u zemlje četiri naroda Kria da se pomoli na groblju. Četiri poglavara su zatim otpratila pontifika u njegovim invalidskim kolicima do ceremonijalnog terena gdje je iznio dugo traženo izvinjenje i dobio je pernatu kapu za glavu.
"Ponizno molim za oproštaj za zlo koje su počinili toliko kršćani protiv domorodačkih naroda", rekao je Franjo u blizini mjesta nekadašnje škole za stanovanje indijanaca Ermineskin, koja je sada uglavnom srušena.
Njegove riječi prevazilaze njegovo ranije izvinjenje za "žalosne" postupke misionara i umjesto toga preuzimaju odgovornost za institucionalnu saradnju crkve s "katastrofalnom" politikom asimilacije, za koju je kanadska komisija za istinu i pomirenje rekla da predstavlja "kulturni genocid".
Više od 150.000 domorodačke djece u Kanadi bilo je prisiljeno pohađati kršćanske škole koje je financirala država od 19. stoljeća do 1970-ih u nastojanju da ih izoluju od uticaja njihovih domova i kulture. Cilj je bio da se kristijaniziraju i asimiliraju u mainstream društvo, koje su prethodne kanadske vlade smatrale superiornijim.
Kanadska vlada je priznala da je u školama bilo rašireno fizičko i seksualno zlostavljanje, a učenici su premlaćivani jer govore maternji jezik. To naslijeđe tog zlostavljanja i izolacije od porodice domorodački lideri navode kao osnovni uzrok stope epidemije ovisnosti o alkoholu i drogama sada u kanadskim rezervatima.
Otkrića stotina potencijalnih grobnica u bivšim školama u protekloj godini privukla su međunarodnu pažnju na naslijeđe škola u Kanadi i njihovih kolega u Sjedinjenim Državama. Otkrića su potaknula Franju da se povinuje pozivu komisije za istinu da se na kanadskom tlu ispriča za ulogu Katoličke crkve.
Katolički vjerski redovi upravljali su sa 66 od 139 škola u Kanadi.
Mnogi u publici u ponedjeljak su nosili tradicionalnu odjeću, uključujući šarene trake suknje i prsluke s motivima domorodaca. Drugi su obukli narandžaste košulje, koje su postale simbol preživjelih u školama, podsjećajući na priču o jednoj ženi kojoj je omiljena narandžasta košulja, poklon njene bake, oduzeta kada je stigla u školu i zamijenjena uniformom.
Uprkos svečanosti događaja, atmosfera je na momente delovala radosno: poglavari su ušli u mjesto događaja uz hipnotičke bubnjeve, starešine su plesale, a publika je klicala i pjevala ratne pjesme, pjesme pobjede i na kraju pjesmu iscjeljenja.
Jedan od domaćina događaja, šef Randy Ermineskin iz nacije Hermineskin Cree, rekao je da su neki odlučili da se drže podalje - i da je to razumljivo. Ali rekao je da je to ipak bio istorijski, važan dan za njegov narod.
"Moji pokojni članovi porodice više nisu ovdje s nama, moji roditelji su išli u školu za stanovanje, ja sam išao u školu za rezidencijal", rekao je za Asošijeted pres dok je čekao da stigne Papa. "Znam da su uz mene, da slušaju, da gledaju".
Felisha Crier Hosein doputovala je sa Floride da prisustvuje umjesto svoje majke, koja je pomogla u stvaranju muzeja za obližnju naciju Samson Cree i planirala je prisustvovati, ali je umrla u maju.
"Došla sam ovdje da je predstavljam i da budem ovdje za starješine i zajednicu", rekla je Hosein, koja je nosila jednu od šarenih suknji svoje majke.
"Žao mi je, jer ono što se dogodilo neće nestati", rekla je. "Ali starijima to mnogo znači".
Premijer Justin Trudeau, koji je prošle godine izrazio izvinjenje zbog "nevjerovatno štetne vladine politike" u organizaciji sistema rezidencijalnih škola, također je prisustvovao zajedno s generalnim guvernerom i drugim zvaničnicima.
Kao dio nagodbe u tužbi koja uključuje vladu, crkve i otprilike 90.000 preživjelih, Kanada je platila reparacije koje su iznosile milijarde dolara koje su prebačene na domorodačke zajednice. Kanadska katolička crkva kaže da su njene biskupije i vjerski redovi obezbijedili više od 50 miliona dolara u gotovini i doprinosima u naturi i nadaju se da će dodati još 30 miliona dolara u narednih pet godina.
Iako je papa priznao institucionalnu krivicu, on je također jasno stavio do znanja da katolički misionari samo sarađuju i provode vladinu politiku asimilacije, koju je nazvao "kolonizacijskim mentalitetom sila".
"Molim za oproštaj, posebno, za načine na koje su mnogi članovi Crkve i vjerskih zajednica sarađivali, ne samo svojom ravnodušnošću, u projektima kulturnog uništenja i prisilne asimilacije koje su promovirale tadašnje vlade, a koji su kulminirali u sistem rezidencijalnih škola", rekao je on.
Rekao je da je politika marginalizirala generacije, potisnula autohtone jezike, razdvojila porodice, dovela do fizičkog, verbalnog, psihičkog i duhovnog zlostavljanja i "neizbrisivo utjecala na odnose između roditelja i djece, baka, djedova i unuka". Pozvao je na dalju istragu, moguće upućivanje na zahtjeve starosjedilaca za dalji pristup crkvenim spisima i personalnim dosijeima svećenika i časnih sestara kako bi se utvrdilo ko je odgovoran za zlostavljanja.
"Iako kršćansko milosrđe nije izostalo, a bilo je mnogo izvanrednih primjera odanosti i brige za djecu, ukupni efekti politika povezanih sa školama u domovima bili su katastrofalni", rekao je Franjo. "Ono što nam naša kršćanska vjera govori je da je ovo bila katastrofalna greška, nespojiva s Jevanđeljem Isusa Krista".
Prvi papa iz Amerike bio je odlučan da krene na ovo putovanje, iako su ga pokidani ligamenti koljena natjerali da otkaže posjetu Africi ranije ovog mjeseca.
Šestodnevna posjeta — koja će uključiti i druge bivše školske lokacije u Alberti, Quebec Cityju i Iqaluitu, Nunavut, na krajnjem sjeveru — uslijedila je nakon sastanaka Franje koji je održan u proljeće u Vatikanu s delegacijama Prvih naroda, Metisa i Inuita. Ti su sastanci kulminirali izvinjenjem od 1. aprila za "žalosne" zloupotrebe koje su počinili neki katolički misionari u školama i Franjinim obećanjem da će se lično izviniti na kanadskom tlu.
Franjo se prisjetio da mu je tokom aprila jedna od delegacija poklonila set mokasina sa perlama kao simbol djece koja se nikada nisu vratila iz škola i zamolila ga da ih vrati u Kanadu. Franjo je rekao da su ovih mjeseci "održali u životu moj osjećaj tuge, ogorčenosti i srama", ali da se, vraćajući im se, nadao da bi oni također mogli predstavljati put kojim ćemo zajedno hodati.
Organizatori događaja rekli su da će učiniti sve što je moguće da osiguraju da preživjeli mogu prisustvovati događaju, prevozeći ih i nudeći savjetnicima za mentalno zdravlje da budu pri ruci znajući da bi događaj mogao biti traumatičan za neke.
Franjo je priznao da sjećanja mogu izazvati stare rane, te da čak i samo njegovo prisustvo tamo može biti traumatično, ali je rekao da je sjećanje važno kako bi se spriječila ravnodušnost.
"Neophodno je zapamtiti kako je politika asimilacije i oslobađanja prava, koja je uključivala i sistem rezidencijalnih škola, bila pogubna za ljude ovih zemalja", rekao je on.
Kasnije u ponedjeljak, Franjo je trebao posjetiti crkvu Sacred Heart of the First Peoples, katoličku župu u Edmontonu koja je orijentirana na autohtone ljude i kulturu. Crkva, čije je svetilište posvećeno prošle sedmice nakon što je obnovljeno iz požara, u liturgiji uključuje domorodački jezik i običaje.
