Kanada je predložila novi zakon koji cilja na borbu protiv zloupotreba na internetu sa strogim kaznama za zločine iz mržnje, među kojima je i doživotni zatvor za poticanje genocida.
Predloženi zakon o nanošenju štete na internetu traži od platformi društvenih medija da u roku od 24 sata uklanjaju postove, poput onih koji seksualizuju djecu i čine ih ranjivim za predatore na mrežama, pišu svjetski mediji.
Sedam kategorija štetnog sadržaja
Novi kanadski zakon će regulisati kampanje na društvenim mrežama, platforme za prenos uživo i stranice na koje se postavljaju "korisnički sadržaji za odrasle".
Zakon navodi sedam kategorija štetnog sadržaja čiji provideri će imati obavezu da ih uklone sa njihovih web-stranica. Zabranjeni sadržaji uključuju objave koje ciljaju na zlostavljanje djece ili one koji podstiču samopovrijeđivanje.
Pod predloženim zakonom će se formirati "Kanadska komisija za digitalnu sigurnost" kako bi regulisala online platforme.
"Znamo da štete koje doživljavamo na internetu mogu da imaju uticaj u stvarnom svijetu sa tragičnim, a ponekad i fatalnim posljedicama", rekao je ministar pravosuđa Arif Virani na konferenciji za medije 26. februara, prenosi BBC. Naveo je kako će zakon zabraniti deep-fakes, kao što su slike koje su nedavno pokazivale američku zvijezdu Taylor Swift u montaži na golom ženskom tijelu.
Privatne poruke koje se šalju među pojedincima neće potpadati u okvire koji se regulišu zakonom.
Vlada premijera Justina Trudeaua takođe planira da izmijeni kazneni zakon kako bi povećala kazne za zločine iz mržnje, uključujući uvođenje novog kaznenog djela kažnjivog i doživotnim zatvorom za one koji budu proglašeni krivim za poticanje na genocid.
Kanadski zakon za ljudska prava takođe će biti proširen amandmanom kako bi se označio govor mržnje kao diskriminacija i dozvoliće Tribunalu za ljudska prava da se bavi kaznenim djelima govora mržnje.
Traži se veća odgovornost platformi
Kanadski portal Globe and Mail piše kako zakon pruža mogućnost da se obuhvate i platforme društvenih medija koje su manjeg obima, ali koje predstavljaju značajan rizik od mogućeg nanošenja štete.
To bi natjeralo platforme da objave planove digitalne sigurnosti, pokazujući kako su smanjile izloženost štetnom sadržaju. Morali bi imati kontinuitet u procjenama, ublažavati i izvještavati o rizicima za korisnike svojih usluga te biti locirani u Kanadi kako bi se nosili sa mogućim štetama. Morali bi da osiguraju da imaju alate za označavanje sadržaja i blokiranje korisnika, te obezbjediti tačku za kontakt za pritužbe korisnika, kao i povećati transparentnost o uslugama i alatima društvenih medija.
Očekuje se da će prijedlog zakona ponovo potaknuti strahove od pokušaja da se utiče i kontroliše algoritam platformi, što je kontroverza koja je takođe bila živi dio debate tokom donošenja vladinog Zakona o online streamingu, poznatog kao Bill C-11.
Konzervativci u Kanadi su signalizirali da se planiraju usprotiviti zakonu, ali su ga pozdravile grupe koje su željele više alata za borbu protiv mržnje na internetu.
- Kanađani bez pristupa vijestima na Facebooku i Instagramu
- EU kaznio Facebook zbog kršenja pravila o privatnosti
Kanadska fondacija za rasne odnose (CRRF) rekla je da je to pozitivan korak u zaštiti ljudi od online djela mržnje, prijetnji i nasilja, dok se štiti sloboda govora.
"Sloboda govora ne znači slobodu činjenja djela mržnje", rekao je u izjavi Mohammed Hashim, izvršni direktor CRRF-a. "Nacrtom zakona takođe se prvi put stvara samostalno kazneno djelo u Kaznenom zakonu za zločine iz mržnje i povećavaju kazne za kaznena djela propagiranja mržnje, omogućujući našim zakonima da uhvate korak s današnjom realnošću, a to je da smo u digitalnom dobu u kojem se mržnja i nasilje mogu širiti bez ograničenja."
Korisnici će imati mogućnost da označe štetni sadržaj direktno kod platformi i da ulože žalbu novoformiranoj Komisiji za digitalnu sigurnost.
U slučaju da se platforma ne povinuje zakonskim odredbama kazne bi mogle da dosegnu i 10 miliona američkih dolara, a oni koji istrajno ignorišu zakon mogu da se suoče sa kaznama i do 25 miliona dolara. Žrtve govora mržnje mogu da dobiju odštetu u visini od 20.000 dolara.
Stroža kontrola interneta u Kanadi
Kompanija koja bude kršila zakon mogla bi biti kažnjena sa najmanje šest posto ukupnog globalnog godišnjeg prihoda, kako su naveli vladini zvaničnici, prenosi agencija Reuters.
"Za one koji krše pravila na internetu, moraju da postoje posljedice. Zlonamjerni akteri ciljaju na našu najranjiviju grupu, našu djecu. Oni šire mržnju i potiču one koji su podložni uticajima da počine nasilje", rekao je novinarima ministar pravosuđa Arif Virani.
Oni koji nude sadržaj morali bi da uvedu posebnu zaštitu za djecu, uključujući roditeljski nadzor, sigurne postavke pretraživanja i oznake upozorenja na sadržaj.
Nejasno je hoće li sve odredbe dospjeti do konačne verzije, jer prijedlog zakona mora biti stavljen na uvid parlamentarnom odboru, a potom i gornjem domu Senata. Oba ova tijela mogu zahtijevati izmjene.
Veze kanadske vlade s velikim internetskim kompanijama zategnute su zbog zahtjeva Ottawe da se kanadskim izdavačima informativnih sadržaja plati za prenos njihovih vijesti.
Druge države pokušavaju zaštititi djecu od opasnosti na internetu. Prošlog oktobra, novi britanski Zakon o sigurnosti na internetu postavio je strože standarde za platforme društvenih medija.
U novembru je Alphabetov Google pristao da plaća 100 miliona kanadskih dolara (74,05 miliona američkih dolara) godišnje izdavačima, dok je Meta odlučila da blokira vijesti na Facebooku i Instagramu u Kanadi. Glasnogovornik Mete rekao je da se kompanija raduje saradnji sa zakonodavcima i kolegama iz industrije "na našem dugogodišnjem prioritetu da Kanađani budu sigurni".
Ombudsman za digitalnu sigurnost
Kanadska vlada je predložila uspostavu ombudsmana za digitalnu sigurnost koji bi nudio podršku žrtvama i davao smjernice kompanijama za društvene medije. Vlada takođe želi da izmijeniti postojeći zakon kojim će učiniti da prijavljivanje slučajeva slika seksualnog zlostavljanja djece bude obavezno.
Kanadski liberali su se još 2021. tokom kampanje obavezali da će zakonski regulisati naošenje štete na internetu tokom prvih 100 dana nakon izbora, ali nisu uspjeli da postignu rok koji su sami zadali, napisao je CBC.
Naime, vlada je čekala do marta 2022. da objavi kako je formirala savjetodavnu grupu stručnjaka kao "naredni korak u razvoju legislative koja bi se bavila štetnim sadržajima na internetu".
Ministar pravosuđa, Virani je pojasnio da je vladi trebalo više vremena za nacrt zakona jer su željeli da ga "urade kako treba".
Facebook Forum