Od 18. do 22. juna, u Sarajevu će se okupiti preko 120 historičara iz cijelog svijeta. Svi oni govoriće na Međunarodnoj konferenciji "Mjesto Prvog svjetskog rata u evropskoj historiji", koju, uz pomoć evropskih historijskih instituta ,organizuje Institut za historiju - Sarajevo.
Riječ je o velikom naučnom skupu na kojem će biti otvoren dijalog o svim aspektima Prvog svjetskog rata. Učesnici konferencije razgovaraće i o posljedicama rata, ne samo političkim, socijalnim i ekonomskim već i psihičkim posljedicama na preživjele, kao i o mjestu i ulozi Prvog svjetskog rata u kulturi, medijima, književnosti i udžbenicima. Može li ovaj veliki naučni skup uticati na prestanak političkog manipulisanja Prvim svjetskim ratom, za Radio Slobodna Evropa govori direktor Instituta za historiju Sarajevo Husnija Kamberović.
Kamberović: Ono što očekujem je doista kvalitetna i argumentirana naučna rasprava. Mi smo od samog početka govorili da želimo napraviti isključivo naučnu konferenciju, koja će biti jedna tribina na kojoj će ljudi, polazeći sa različitih pozicija i iz različitih uglova, interpretirati ono što se desilo prije stotinu godina. Uoči samog početka konferencije mogu reći da referati, koje smo dobili za konferenciju, omogućavaju da se na događaje s početka Prvog svjetskog rata gleda iz različite perspektive i očekujem živu, korisnu i dobro argumentiranu naučnu raspravu.
Kamberović: Mi ćemo se truditi da bude tako, ali postoji puno više onih koji politiziraju događaje prije stotinu godina nego nas koji se borimo protiv te politizacije. Ono što ja sigurno mogu reći je to da konferencija neće imati nikakve atribute politikantskog nastupa. Mi ćemo biti oštri doista i krajnje rigorozni prema svima koji budu pokušavali na konferenciji izlaziti izvan akademskog diskursa i nećemo dopustiti da konferencija bude politikantska. U tom smislu vjerujemo da može doprinijeti da ljudi i oni koji iz politikantskih razloga gledaju na događaje od prije stotinu godina djelimično promijene svoje poglede. Ali svjestan sam toga da će ostati i nakon naše konferencije onih koji ne razumiju da je Prvi svjetski rat počeo prije stotinu godina i da je završen prije 96 godina, nego vjeruju da Prvi svjetski rat još uvijek nije završen.
Kamberović: Mi smo odlučili da imamo dva panela. Jedan će biti u plenumu, a jedan će biti kao zaseban panel o Sarajevu 1914. godine. A panel koji će biti plenum čitave konferencije biće posvećen Mladoj Bosni. Razlog je jednostavan: konferencija se održava u Sarajevu, najveći interes je upravo fokusiran na Sarajevo i na Sarajevski atentat - i mislimo da će biti jako puno ljudi koje će upravo ta tema najviše zanimati. Ali ono što je važno spomenuti za našu konferenciju je to da mi doista ne svodimo čitavu konferenciju na Sarajevski atentat, mi nismo od samog početka pristali na to da nas neki gurnu da pravimo samo priču o Sarajevskom atentatu i Mladoj Bosni, nego upravo želimo gledati te šire kontekste, naravno unutar ovih regionalnih pristupa.
I zbog toga Sarajevski atentat, priča o Sarajevskom atentatu, o Mladoj Bosni, njezinoj ulozi je izdvojena kao nešto što ima poseban značaj za našu konferenciju, ali ne sama po sebi – i nije najvažniji dio te konferencije. Ali vjerujemo da će najviše ljudi biti zainteresirano upravo za tu raspravu. Možda čak neće najveći broj učesnika biti zainteresiran za ta dva panela, za te dvije raspave, ali vjerujem da će - pošto je konferencija otvorenoga karaktera, svi su dobro došli - zbog otvorenosti konferencije biti najveći broj ljudi koje će te dvije teme najviše zanimati.
Kamberović: Mi upravo to pokušavamo. Mi želimo pokazati da se i na uzroke Prvog svjetskog rata ne samo može nego i mora gledati izvan tih nametnutih okvira u kojima se govori o Principu kao teroristi ili heroju. Ja sam siguran da jedino otvoreni razgovori i argumentirane diskusije mogu doprinositi prevazilaženju i tih stereotipa koji postoje i nekih unaprijed određenih razumijevanja onoga što se desilo prije 100 godina. Siguran sam da otvorena i argumentirana i slobodna diskusija o svim pitanjima može doprinijeti da ljudi na neki način iz drukčije perspektive počnu gledati na ono što se desilo prije 100 godina.
Kamberović: Ima nekoliko tema, a ta je jedna od zanimljivijih. Postoji još nekoliko panela koji su vrlo bliski temi o ženama i njihovoj ulozi u ratu, ali također postoji i neke od tema koje govore o pismima vojnika koje oni pišu sa fronta ili svojim ženama, djevojkama itd. Ja mislim da će te nove teme biti naš najveći doprinos o početku Prvog svjetskog rata. U nekim historiografijama, pa čak i u srpskoj, postoji čak i nekoliko monografija koje govore o ulozi pojedinih žena u Prvom svjetskom ratu, o ženama herojima u srpskoj vojsci - postoji neke ljudi koji su se time bavili. Ali mislim da će ova naša konferencija, dajući značaj tim pitanjima, u značajnoj mjeri utjecati na historiografiju o Prvom svjetskom ratu u budućnosti.
Kamberović: Mislim da će doći veliki, značajni i utjecajni historičari iz Evrope i svijeta na našu konferenciju. Ključni govornik će biti profesor Mark Mazower, koji je trenutno profesor na Columbia University u New Yorku, a inače je rodom iz Londona i pisac nekoliko knjiga o Balkanu i balkanskoj historiji tokom 20. stoljeća, jedan od autoriteta za globalnu historiju 20. stoljeća. Osim njega, tu je još niz drugih historičara koji dolaze iz čak 27 različitih zemalja, iz čak 54 različita grada. Mislim da je teško pronaći državu iz koje ne na konferenciju dolaze historičari – iz gotovo svih evropskih zemalja je barem po jedan historičar, plus historičari iz Sjedinjenih Država i Kanade.
Maloprije sam razgovarao sa profesorom Robertom Doniom, koji je jedan od učesnika na našoj konferenciji, ali tu je i niz drugih historičara koji su se bavili ili historijom Sarajeva, ili historijom Balkana i Evrope. Također je važno da dolaze historičari - od, recimo, Britanije, Francuske, do Ukrajine, Rusije, Makedonije, Grčke, Bugarske itd. - koji općenito imaju različita viđenja.
Ono što je sigurno je da konferencija neće biti konferencija istomišljenika, nego konferencija ljudi koji imaju različite poglede. Ali među tim svim historičarima, a riječ je o njih više od stotinu, nemamo historičara koji pristupaju historiji iz nekih dnevno-političkih razloga, koji politiziraju historiju, koji imaju velike i neodržive paralele, usporedbe itd., nego su to historičari koji maksimalno profesionalno rade svoj posao. Ja sam jako sretan da smo mi, jedna ekipa ljudi u Sarajevu koja je radila zajedno sa drugim institutima iz Evrope na pripremi ove konferencije, uspjeli odoljeti svim podmetanjima, insinuacijama koje su išle prema našoj konferenciji, da smo uspjeli odbaciti sve ono što nije akademski diskurs. Izražavam nadu da će sama konferencija proteći u toj jednoj otvorenoj, ali akademskoj raspravi - i ne sumnjam da historičari koji dolaze također imaju samo tu želju.
Riječ je o velikom naučnom skupu na kojem će biti otvoren dijalog o svim aspektima Prvog svjetskog rata. Učesnici konferencije razgovaraće i o posljedicama rata, ne samo političkim, socijalnim i ekonomskim već i psihičkim posljedicama na preživjele, kao i o mjestu i ulozi Prvog svjetskog rata u kulturi, medijima, književnosti i udžbenicima. Može li ovaj veliki naučni skup uticati na prestanak političkog manipulisanja Prvim svjetskim ratom, za Radio Slobodna Evropa govori direktor Instituta za historiju Sarajevo Husnija Kamberović.
RSE: Profesore Kamberoviću, šta očekujete od ovog velikog naučnog skupa?
Kamberović: Ono što očekujem je doista kvalitetna i argumentirana naučna rasprava. Mi smo od samog početka govorili da želimo napraviti isključivo naučnu konferenciju, koja će biti jedna tribina na kojoj će ljudi, polazeći sa različitih pozicija i iz različitih uglova, interpretirati ono što se desilo prije stotinu godina. Uoči samog početka konferencije mogu reći da referati, koje smo dobili za konferenciju, omogućavaju da se na događaje s početka Prvog svjetskog rata gleda iz različite perspektive i očekujem živu, korisnu i dobro argumentiranu naučnu raspravu.
RSE: Više puta ste pomenuli da se priča o Prvom svjetskom ratu, naročito o Sarajevskom atentatu, ne smije politizirati. Smatrate li da konferencija koju organizujete može pomoći upravo tome da se konačno stane u kraj politiziranju?
Kamberović: Mi ćemo se truditi da bude tako, ali postoji puno više onih koji politiziraju događaje prije stotinu godina nego nas koji se borimo protiv te politizacije. Ono što ja sigurno mogu reći je to da konferencija neće imati nikakve atribute politikantskog nastupa. Mi ćemo biti oštri doista i krajnje rigorozni prema svima koji budu pokušavali na konferenciji izlaziti izvan akademskog diskursa i nećemo dopustiti da konferencija bude politikantska. U tom smislu vjerujemo da može doprinijeti da ljudi i oni koji iz politikantskih razloga gledaju na događaje od prije stotinu godina djelimično promijene svoje poglede. Ali svjestan sam toga da će ostati i nakon naše konferencije onih koji ne razumiju da je Prvi svjetski rat počeo prije stotinu godina i da je završen prije 96 godina, nego vjeruju da Prvi svjetski rat još uvijek nije završen.
RSE: Sesija na kojoj će biti riječi o Sarajevskom atentatu, od same najave konferencije budi najviše pažnje javnosti u BiH. Zbog čega? Da li je opet riječ o politizaciji o kojoj stalno govorimo?
Kamberović: Mi smo odlučili da imamo dva panela. Jedan će biti u plenumu, a jedan će biti kao zaseban panel o Sarajevu 1914. godine. A panel koji će biti plenum čitave konferencije biće posvećen Mladoj Bosni. Razlog je jednostavan: konferencija se održava u Sarajevu, najveći interes je upravo fokusiran na Sarajevo i na Sarajevski atentat - i mislimo da će biti jako puno ljudi koje će upravo ta tema najviše zanimati. Ali ono što je važno spomenuti za našu konferenciju je to da mi doista ne svodimo čitavu konferenciju na Sarajevski atentat, mi nismo od samog početka pristali na to da nas neki gurnu da pravimo samo priču o Sarajevskom atentatu i Mladoj Bosni, nego upravo želimo gledati te šire kontekste, naravno unutar ovih regionalnih pristupa.
I zbog toga Sarajevski atentat, priča o Sarajevskom atentatu, o Mladoj Bosni, njezinoj ulozi je izdvojena kao nešto što ima poseban značaj za našu konferenciju, ali ne sama po sebi – i nije najvažniji dio te konferencije. Ali vjerujemo da će najviše ljudi biti zainteresirano upravo za tu raspravu. Možda čak neće najveći broj učesnika biti zainteresiran za ta dva panela, za te dvije raspave, ali vjerujem da će - pošto je konferencija otvorenoga karaktera, svi su dobro došli - zbog otvorenosti konferencije biti najveći broj ljudi koje će te dvije teme najviše zanimati.
RSE: Rekli ste biće otvorena konferencija. Koliko, po vašem mišljenju, ovakvi naučni skupovi mogu dovesti do toga da se u BiH o početku i uzrocima Prvog svjetskog rata prestane govoriti isključivo kroz prizmu Gavrilo Princip - terorista ili heroj?
Kamberović: Mi upravo to pokušavamo. Mi želimo pokazati da se i na uzroke Prvog svjetskog rata ne samo može nego i mora gledati izvan tih nametnutih okvira u kojima se govori o Principu kao teroristi ili heroju. Ja sam siguran da jedino otvoreni razgovori i argumentirane diskusije mogu doprinositi prevazilaženju i tih stereotipa koji postoje i nekih unaprijed određenih razumijevanja onoga što se desilo prije 100 godina. Siguran sam da otvorena i argumentirana i slobodna diskusija o svim pitanjima može doprinijeti da ljudi na neki način iz drukčije perspektive počnu gledati na ono što se desilo prije 100 godina.
RSE: Još jedan od zanimljivih panela - o toj temi se, čini mi se, najmanje govori ili mi najmanje znamo - jeste položaj žena u Prvom svjetskom ratu. Ideja je ispričati priče tih žena, je li tako?
Kamberović: Ima nekoliko tema, a ta je jedna od zanimljivijih. Postoji još nekoliko panela koji su vrlo bliski temi o ženama i njihovoj ulozi u ratu, ali također postoji i neke od tema koje govore o pismima vojnika koje oni pišu sa fronta ili svojim ženama, djevojkama itd. Ja mislim da će te nove teme biti naš najveći doprinos o početku Prvog svjetskog rata. U nekim historiografijama, pa čak i u srpskoj, postoji čak i nekoliko monografija koje govore o ulozi pojedinih žena u Prvom svjetskom ratu, o ženama herojima u srpskoj vojsci - postoji neke ljudi koji su se time bavili. Ali mislim da će ova naša konferencija, dajući značaj tim pitanjima, u značajnoj mjeri utjecati na historiografiju o Prvom svjetskom ratu u budućnosti.
RSE: Za kraj ovoga razgovora nemoguće je da ne pomenemo da će brojna svjetska imena biti u Sarajevu 18. juna kada počinje konferencija. Možete li samo krako reći odakle sve očekujete naučnike?
Kamberović: Mislim da će doći veliki, značajni i utjecajni historičari iz Evrope i svijeta na našu konferenciju. Ključni govornik će biti profesor Mark Mazower, koji je trenutno profesor na Columbia University u New Yorku, a inače je rodom iz Londona i pisac nekoliko knjiga o Balkanu i balkanskoj historiji tokom 20. stoljeća, jedan od autoriteta za globalnu historiju 20. stoljeća. Osim njega, tu je još niz drugih historičara koji dolaze iz čak 27 različitih zemalja, iz čak 54 različita grada. Mislim da je teško pronaći državu iz koje ne na konferenciju dolaze historičari – iz gotovo svih evropskih zemalja je barem po jedan historičar, plus historičari iz Sjedinjenih Država i Kanade.
Maloprije sam razgovarao sa profesorom Robertom Doniom, koji je jedan od učesnika na našoj konferenciji, ali tu je i niz drugih historičara koji su se bavili ili historijom Sarajeva, ili historijom Balkana i Evrope. Također je važno da dolaze historičari - od, recimo, Britanije, Francuske, do Ukrajine, Rusije, Makedonije, Grčke, Bugarske itd. - koji općenito imaju različita viđenja.
Ono što je sigurno je da konferencija neće biti konferencija istomišljenika, nego konferencija ljudi koji imaju različite poglede. Ali među tim svim historičarima, a riječ je o njih više od stotinu, nemamo historičara koji pristupaju historiji iz nekih dnevno-političkih razloga, koji politiziraju historiju, koji imaju velike i neodržive paralele, usporedbe itd., nego su to historičari koji maksimalno profesionalno rade svoj posao. Ja sam jako sretan da smo mi, jedna ekipa ljudi u Sarajevu koja je radila zajedno sa drugim institutima iz Evrope na pripremi ove konferencije, uspjeli odoljeti svim podmetanjima, insinuacijama koje su išle prema našoj konferenciji, da smo uspjeli odbaciti sve ono što nije akademski diskurs. Izražavam nadu da će sama konferencija proteći u toj jednoj otvorenoj, ali akademskoj raspravi - i ne sumnjam da historičari koji dolaze također imaju samo tu želju.
