Autor: Tony Wesolowsky
Prevela: Ena Stevanović
Rusija dovozi oružje u svoju zapadnu enklavu Kalinjingrad tolikom brzinom da je ovaj region postao jedan od najnaoružnijih u Europi. Zvaničnik NATO-a koji je želio ostatio anoniman je rekao za RSE/RL da Rusija u ovo područje dovlači „tisuće vojnika, uključujući i mehanizirane pješačke brigade, pomorske vojne zrakoplove, moderne protuzračne jedinice obrane i stotine oklopnih vozila".
Vojne aktivnosti u Kalinjingradu, koji nema kopnenu granicu sa Rusijom i koji graniči sa članicama Europske unije Litvom i Poljskom su izazvale veliku zabrinutost u Varšavi i Vilniusu koja se mogla čuti sve do Brruxellesa i Washingtona.
„Velike vojne vježbe se sprovode u okolici Kalinjingrada, vrlo blizu naše granice“, rekao je bivši litavski premijer Andrius Kubilius. "Pa naravno da smo zabrinuti takvim vojnim zbivanjima u neposrednoj blizini naših granica."
Zbog ovih zbivanja NATO ovog mjeseca provodi vojne manevre u Poljskoj i Baltičkim zemljama, američki vojni konvoj je nedavno putovao diljem istočne i srednje Europe kako bi pokazao svoju predanosti zaštiti ovog regiona, a Washington, kako se izvješćuje, raspravlja o tome da li da pohrani tešku vojnu opremu u nekoliko baltičkim i istočnoeuropskih država koje graniče sa Rusijom.
Kalinjingrad, koji se nalazi uz obalu Baltičkog mora što je nekad bila Istočna Pruska, je uvijek imao veliku stratešku vrijednost. Nakon njemačke aneksije 1945. godine, Kalinjingrad je tijekom sovjetskog perioda bio zatvorena vojna zona u koju se moglo ući samo sa posebnom dozvolom.
Sada se tamo nalazi baza Ruske baltičke flote, kao i zračne baze Černiakovsk i Donskoje sa tisućama ruskih vojnika koji su tamo stacionirani.
Kako se zahuktava sukob sa Zapadom, Rusija smatra Kalinjingrad idealnim mjestom na koje treba rasporediti svoje trupe, kaže Dmitrij Gorenburg, ruski vojni stručnjak u korporaciji CNA u Arlingtonu, Virginia.
„Iz Kalinjingrada možete pravo ići van, tu su Švedska, Poljska, a ni Njemačka nije daleko. Dakle, to je kao neka vrsta isturene baze, bez nužnosti napuštanja vlastite države“, objašnjava Gorenburg.
Gorenburg dodaje da je rastuća vojna uloga Baltičke flote u suprotnosti sa njenom mirnom prošlošću.
"To je vrlo blizu svih brodogradilišta. To je mjesto na kojem su testirani mnogi brodovi. Njegov glavni zadatak prije krize su uglavnom bile aktivnosti usmjerene na obranu priobalnog područja. Dakle, donedavno doista nije bilo mnogo vojnih aktivnosti na Baltičkom moru“, kaže Gorenburg.
Kako navodi NATO i regionalni analitičari, jedna od najvećih broga Zapada je to da li je Moskva trajno rasporedila iskander rakete u Kaliningradu.
Iskanderi su poznati po tome što mogu prenositi obične, ali i nuklearne projektile i po tome što imaju raspon od oko 400 kilometara, što znači da, ukoliko budu raspoređeni u Kalinjingradu i veliki europski gradovi poput Berlina ili Varšave bi bili u njihovom dometu.
Kremlj je i ranije koristio prijetnju da će rasporediti iskandere u Kalinjingrad kao kartu u pregovorima. Moskva je 2008. godine zaprijetila da će rasporediti svoje projektile u Kalinjingrad ukoliko Washington bude insistirao na izgradnji komponenti američkog proturaketnog štita u Poljskoj i Češkoj.
Američki predsjednik Barack Obama je 2009. godine obustavio ove planove.
Iskanderi su navodno razmješteni, barem privremeno, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da započnu vojne vježbe u Kalinjingradu u decembru 2014. i u martu 2015. godine bez prethodne najave Zapadu. Vojne vježbe održane od 5. do 10. decembra nisu bile ništa manje impresivne sa oko 9.000 vojnika i 55 ratnih brodova koji su u njima sudjelovali.
Potencijalna prijetnja koju nameće raspoređivanje iskandera je natjerala Poljsku da obnovi svoj obrambeni sustav, kako kaže Pavel Fleischer, znanstveni suradnik varšavske Fondacije "Casimir Pulaski".
"Nedavno smo završili postupak nabavke za novi obrambeni sustav, izabrali smo američki Patriot [zračni i proturaketni sustav]", rekao je Fleischer za RSE / RL. "Dakle, mi smatramo da će se naše sposobnosti povećati tijekom sljedećih nekoliko godina."
Poljska je u martu najavila da želi nabaviti i Tomahawk projektile za podmornice najkasnije do 2030. godine.
Strah od provokacija
Vladini zvaničnici u Litvi, koja je glavna željeznička veza između Rusije i Kalinjingrada, su zabrinuti da bi Rusija mogla orkestrirati provokacije u eksklavi kako bi napetost eskalirala.
„Mi se bojimo bilo kakvih provokacija u tranzitnim rutama, kako željezničkim tako i rutama plinovoda i električne energije koje bi mogle biti organizirane kako bi Moskva imala izgovor za započinjanje agresivnih aktivnosti“, objašnjava Kubilius, lider Union partije desnog centra.
U maju se Litva pridružila Latviji i Estoniji najavljujući da će tražiti stalnu prisutnost NATO-a na njihovom tlu kako bi se suprotstavili sve većim ruskim vojnim aktivnostima. Sve tri pomenute zemlje imaju značajnu ruske manjine i stoga strahuju da bi Kremlj mogao rasplamsati tenzije i u njihovim državama. NATO je rekao da će proučiti prijedlog.
Ruski veleposlanik u EU Vladimir Čizhov je kazao da je zahtjev za stalnim prisustvom NATO-a motiviran "lokalnom politikom, a ne stvarnom sigurnosnom situacijom."
Zbog sve većih tenzija u Baltičkim zemljama, New York Times je 13. juna objavio da je „Washington spreman rasporediti tenkove, borbena vozila i drugo teško naoružanje za gotovo pet tisuća američkih vojnika koji se trenutno nalaze u baltičkim i istočnoeuropskim državama“.
Rusija opravdava svoje aktivnosti u Kalinjingradu oslikavajući Zapad kao agresora, ukazući na širenje NATO-a na bivše sovjetske satelitske države te upozoravajući na raspoređivanje vojnika NATO-a u blizini ruskih granica.
New York Timesov izvještaj o planiranom raspoređivanju teške vojne opreme u baltičkim zemljama i u Istočnoj Ukrajini je zabrinuo Moskvu.
Zvaničnik ruskog Ministarstva obrane je rekao da bi takva američka akcija predstavljala „najagresivniji korak Pentagona i NATO-a od Hladnog rata.“
Iako nije spomenuo Kalinjingrad, general Jurij Jakubov je 15. juna rekao da „Rusija neće imati drugu opciju nego da poboljša svoje postrojbe i snage na zapadnom boku".
Kako bi dali do znanja da to nije bila samo prijetnja, Putin je već slijedećeg dana najavio da će Rusija ove godine dopuniti svoj nuklearni arsenal sa više od 40 novih interkontinentalnih balističkih raketa.
