Nakon terorističkih napada u Parizu eskalirao je govor mržnje na internet portalima, ali i društvenim mrežama. Neki portali javno pozivaju na podršku takozvanoj Islamskoj državi, te otvoreno slave napade u Parizu. Sigurnosne agencije tvrde da će tome stati u kraj, dok im se sa istih tih portala šalju prijeteće poruke.
Da je internet postao najsigurnije i najmoćnije sredstvo širenja jezika mržnje pokazalo se i nakon terorističkih napada u Parizu. Neki internet portali u BIH koji podržavaju tzv. Islamsku državu, nekažnjeno danima slave masakr u glavnom gradu Francuske.
Tako je portal "Vijesti umeta", odmah nakon što je tzv. Islamska država preuzela odgovornost za teroristički napad u Parizu objavio njihovo saopštenje, a dan nakon toga objavili su i otvorenu prijetnju sigurnosnim agencijama u Bosni I Hercegovini.
“O budale jedne, o mulci jedni, pa tolika Francuska niti Amerika, sa svojim (ne) sigurnosnim agencijama ne mogu i nisu mogli zaustaviti napad naših vojnika, Allahovih robova mudžahida na vas i vaše države, pa kako da vi sa svojim jadnim “(ne) sigurnosnim” agencijama to uradite?”, piše na ovom portalu na kom nema autora tekstova I poruka koje se objavljuju. A neimenovani autor dodaje:
“Današnji dan je proglašen kao Dan žalosti, pa znajte da i mi žalimo sa vama, žalimo jer vas nismo još više pobili i ostavili smo mnoge u životu, ali in šaa Allah, i njima dolazi krvavi kraj”.
Na ovakvo pisanje reagovao je kratko ministar sigurnosti BIH Dragan Mektić sa porukom da se ovakvi slučajevi moraju procesuirati, te da se Tužilaštvo bez odlaganja pozabavi ovakvim slučajevima.
A dok se Tužilaštvo i ostale institucije ne pozabave širenjem jezika mržnje i prijetnjama koje dolaze sa internet portala, ali i društvenih mreža, postavlja se pitanje kako su ovaj ali i neki drugi portali mogli do sada da nesmetano rade, šalju prijeteće poruke i siju strah i mržnju među građanima?
Amela Odobašić iz regulatorne agencije za komunikacije kaže da ovo tijelo nije nadležno za kontrolu internet portala.
"Oni momenti kada Regulatorna agencija za komunikacije eventualno može da razmotri djelovanje, jeste kada od relevantnih instanci dobije odredjene naredbe, da poduzme mjere po određenim slučajevima", objašnjava Odobašić, uz napomenu da je RAK uljučen u aktivnosti koje Ministarstvo sigurnosti provodi kada je riječ o borbi protiv terorizma.
Analitičar Esad Bajtal kaže da mržnja ne može nikome donijeti ništa dobro, pa čak ni onima koji je šire.
"Pa mi smo imali iskustvo sa jezikom mržnje koji je počeo devedesetih godina pa znamo kako je sve završeno. Znamo na kraju krajeva i kako su prošli oni koji su počeli sa tim i koji su cijelu regiju uvukli u krv i blato naljudskost", kaže on.
Bajtal dodaje da mržnja ima efekat bumeranga i da se uvijek vraća tamo odakle je došla.
"U ljudskom smislu to su vrlo neodgovorna ponašanja, vrlo neodgovorni ljudi, vrlo neodgovorni portali i medji koji se laćaju te vrste javnog govora", navodi on i dodaje da je porazno to što se na portalima i društvenim mrežama na taka način ponašaju pojedinci koji anonimno pod pseudonimima "pričaju to što pričaju".
Govor mržnje eskalirao je i na društvenim mrežama. Dijele se tekstovi, neprovjerene informacije, sije se strah i mržnja, a komentari jasno pokazuju kako je internet najbolja platforma da se anonimno I bez odgovornosti može reći sve.
Direktor sarajevskog Medija Centra Boro Kontić podsjeća na izjavu jednog teoretičara koji je rekao da je novom fazom digitalnog, društvo otišlo nazad umjesto naprijed, jer "uzvici, povici i glasine imaju istu vrijednost kao informacije".
"Mi zapravo živimo u svijetu u kom su ljudski izlivi mržnje postali jednako važni kao informacije koje dobijamo. A oni se pojavljuju očigledno, zato što živimo u jednom duboko polarizovanom svijetu u kojem nerijetko ne dobijamo čestite informacije nego uglavnom dobijamo emocije. A kada dobijate emocije onda uvijek imate dva, tri pola, dakle imate i pozitivne i negativne", objašnjava on.
Kontić kaže da ga uvijek iznenade izlivi ljudske mržnje.
"Nažalost, mene uvijek začudi, pogotovo ovo kada se desilo u Parizu, taj izljev ljudske mržnje, ili nedostatak empatije, nedostatak susojećanja sa onim što se dešava. Nažalost, možda to nije tako u realnom svijetu ali u digitalnom je izgleda prirodno", zaključuje on.
