Gubitak novca iz EU: Kako vlasti RS obmanjuju javnost

Vlasti Republike Srpske, sudeći prema reakcijama najviših entitetskih zvaničnika, ravnodušne su prema činjenici što je Bosna i Hercegovina nedavno ostala bez 45 miliona eura iz IPA fondova. Nakon što je Komitet Evropske unije donio takvu odluku, predsjednik RS Milorad Dodik pozvao je javnost da „ne pravi galamu“ jer, kako tvrdi - novac nije ni bio namijenjen Republici Srpskoj. Opozicija i neke međunarodne organizacije takav komentar ocijenili su skandaloznim i neistinitim, optužujući vrh RS da spinuje javnost.

Zbog nepostizanja dogovora o provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kao i dogovora o mehanizmu koordinacije u odlučivanju o pitanjima vezanim za evropske integracije, Bosna i Hercegovina nedavno je ostala bez gotovo stotinu miliona maraka namijenjenih raznim projektima. Ipak, i pored opustošenog budžeta, vlasti Republike Srpske to nisu shvatile tragično.

„Dakle, ništa se ne gubi. Nemojte praviti galamu, što se tiče toga. Nije ni bilo namijenjeno RS-u, bilo je namijenjeno raznim agencijama i pojačanju kapaciteta na nivou BiH. A kad vidim šta rade agencija za lijekove, sad bih se iselio na Mjesec“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

U opozicionoj Partiji demokratskog progresa oštro su kritikovali bahat stav vlasti prema novcu iz IPA fondova, podsjećajući da je on bio namijenjen i za brojne projekte u Republici Srpskoj. Reagovala je entitetska premijerka Željka Cvijanović, zahtijevajući od čelnika te stranke da objasne o kojim se tačno projektima radi.

Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović udovoljio joj je navodeći da su otkazani projekti transporta koji u RS uključuju putnu komunikaciju Sarajevo -Vardište, Ugar - Kneževo - Banjaluka, kao i željezničku prugu Kostajnica - Doboj i Doboj - Brčko.

Borenović je precizirao da bi otkazani projekti obuhvatali i podršku konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, kao i unapređenje zatvorske infrastrukture, uključujući rekonstrukciju zatvora u Bijeljini:

„Podrška nadležnim institucijama za provođenje zakona (modernizacija, razvoja informacionih tehnologija), jačanje kapaciteta parlamenata u Bosni i Hercegovini u kontekstu pristupanja (uključujući i Narodnu skupštinu Republike Srpske), bio je plan IPA-e u 2103.da se e-legislativa koja bi pomogla i vama i građanima RS-a. To je propalo.“

Potpredsjednik PDP-a podsjetio je Željku Cvijanović da je RS izgubila šansu da ojača administrativne kapacitete Uprave za indirektno oporezivanje, čije je sjedište u Banjaluci, kao i da učestvuje u programima Evropske unije za studente, profesore, medije i za kulturu. Sve je to Borenović sročio u Kratkom kursu o IPA fondovima, namijenjenom, kako je rekao, predsjednici Vlade. Željka Cvijanović uzvratila je kratko i bez detalja:

„Nema tu nikakvog znanja, ima previše histerije, previše mlataranja. Da bih čitala nečija pisama moram da znam da ću odatle naučiti.“

Izvršni direktor organizacije Transparency International BiH Srđan Blagovčanin kaže da je skandalozno to što entitetska Vlada sistematski obmanjuje građane RS o blokadi sredstava iz IPA fondova. Priče o tome kako bi taj novac bio uložen u državne agencije, što podrazumijeva dalji prenos nadležnosti, za Blagovčanina su nedvosmislene.

„Jeste riječ o pokušaju spina Vlade, gdje se pokušava tražiti uzrok problema negdje drugo - nekakvim zahtjevima za centralizaciju, u situaciji kada je ekonomska kriza jako izražena i kada je kompletno funkcionisanje budžeta i funkcionisanje vlasti na ivici kolapsa“, ističe on.

Blagovčanin naglašava da vlasti RS sada već otvoreno potcjenjuju inteligenciju građana. Dok propuste pravdaju pričama o bauku centralizacije, entitetski budžeti zjape prazni, a Bosna i Hercegovina u kontekstu evropskih integracija gotovo i da se ne spominje