Za mljekare iz Bosne u Hercegovine, tržište Evropske unije i dalje je nedostupno. Bez izmjena zakonodavstva neće ga ni biti, poručuju iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Sa druge strane, proizvodači mlijeka upozoravaju da je krajnje vrijeme za vlasti na svim nivoima, da počnu raditi na zaštiti domaće proizvodnje mlijeka, koje je sve ugroženije i zbog ukidanja kvota za mlijeko u EU.
Kontrolna misija Evropske unije za hranu i veterinarstvo iz Dablina prošle godine izvršila je provjeru postupka i proizvodnje obrade mlijeka u Bosni i Hercegovini i konstatovala šest ključnih nedostataka, zbog kojih mlijeko ne može na evropsko tržite.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da su do sada eliminisana četiri nedostatka.
„Ostala su dva ključna nedostatka - sistem službenih kontrola odnosno uspostave centralnog kontronlog tijela i pitanje kvaliteta sirovog mlijeka. Inspektori su konstatovali da kvalitet sirovog mlijeka ne odgovara standardima Evropske unije i zatraže da eliminišemo one farme koje ne ispunjavaju ove standard”, istakao je Šarović.
Ministar Šarović najavio je da će Bosna i Hercegovina do 12. aprila poslati odgovore u Dablin na koji način će se kroz izmjene zakonodavstva uspostaviti centralno odgovorno tijelo.
„Ono što je najvažnije, mislim da smo došli do odgovarajućeg riješenja. Komisija u Dablinu dobiće odgovor da je Bosna i Hercegovina spremna da uspostavi centralno odgovorno tijelo kako bi se došlo do izmjene ključnih zakona, prije svega Zakon o veterinarstvu BiH”, kazao je ministar Šarović.
Prozvođači i preređivači mlijeka već duže vrijeme upozoravaju predstavnike svih nivoa vlasti u BiH da je krajenje vrijeme da počnu rješavati probleme tržišnih viškova mlijeka u zemlji. Oni traže iznalaženje sistemskih i trajnih rješenja kako bi se spasila domaća mljekarska industrija od propadanja, pogotovo nakon ukidanja proizvodnih kvota u Evropskoj uniji, prvoga aprila.
Proizvođači strahuju da će u narednom periodu morati ugasiti proizvodnju mlijeka, pogotovo na manjim farmama.
Draženko Budimir, direktor zadruge “Livač” iz Laktaša, koja se bavi proizvodnjom mlijeka i sira, kaže da će mali proizvođači izgubiti tržišnu utakmicu ukoliko ne prošire proizvodnju.
“Budući da su ukinute kvote, očekuje se povećana proizvodnja mlijeka u Evropskoj uniji. Naravno, mi nemamo takve subvencije i mogućnosti da njima pariramo, a pogotovo ako ne uspijemo proizvoditi jeftinu hranu, bićemo u velikim problemima”, rekao je Budimir,
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača-mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac, upozorava da bi se nakon ukidanja ograničenja na proizvodnju mljekarima u EU, situacija na tržištu BiH mogla dodatno pogoršati. Zbog nemogućnosti plasmana, padaju i cijene mlijeka, a opao je i otkup mlijeka za 8 posto, kaže Usorac.
„Pojedine mljekare su otkazale otkup mlijeka i snizile cijenu. U prijedorskoj regiji 'Dukat' i 'Zot' su otkazali otkup mlijeka, a mljekara iz Kozarske Dubice počela je da uvodi red kada je u pitanju kvaliteta mlijeka, i otkupljuje samo ekstra klasu“, objašnjava Usorac.
Procjenjuje se da je trenutno u mljekarama u BiH na stanju više od 10 miliona litara mlijeka, a za koje nema rješenja.
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Federacije BiH Mehmed Nikšić sumnja da je do sada izvršna i zakondavna vlast u BiH bila pod velikim uticajem uvozničkih lobija i da zbog toga nije činila ništa da riješi višegodišnje probleme kako proizvođača mlijeka tako i većine poljoprivrednika u BiH.
„Pošto imamo korumpiranu vlast,oni jednostavno prave ovako haotično stanje kakvo jeste. Tu se sad pojavljuju mega tržni centri koji uzimaju naše proizvode na odgodu čak i do 180 dana. Sve su to problemi gdje bi izvršna vlast morala odraditi svoj dio posla. Krajnje je vrijeme da neko u toj vlasti počne raditi kako bi opravdao enormno visoke plate“, kaže Nikšić.
Inače prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH u prva dva mjeseca 2015 godine, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH iznosio je oko devet, a izvoz pet miliona evra.
„Ono što je karakteristično je da smo mi izvozili uglavnom sirovo mlijeko i to u zemlje CEFTA-e jer naše mlijeko ne može ići na tržište EU. S druge strane smo uvozili najviše mliječne proizvode", objašnjava portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Ratko Kovačević.
Bh. mljekari prijete i novim protestima ako se ne učni ništa konkretno. Još od novembra prošle godine, traže veću kontrolu mlijeka na granicama i obezbjeđivanje plavog dizela za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Takođe traže da se omogući transportovanje mlijeka iz BiH preko zemalja EU za izvoz u Rusiju i Tursku, te obezbjeđivanje svih potrebnih uslova za izvoz mlijeka u Evropsku uniju.