Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, i njegova supruga Amina ove godine su uvećali svoju imovinu za još jednu nekretninu u centru Sarajeva. Lagumdžija je u proteklih deset godina uvećao porodičnu imovinu za skoro 1,2 miliona KM, ali sve promjene nije prijavio u imovinskim kartonima. Ovo je dio istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo.
Ukupna vrijednost imovine porodice Lagumdžija danas prelazi dva miliona KM. Podaci iz imovinskih kartona koje je Lagumdžija popunjavao kao kandidat za ministarske i poslaničke funkcije, pokazuju da su više od polovine ovog iznosa stekli nakon 2002. godine, kada je prijavio imovinu vrijednu skoro 860.000 KM.
„Ove godine ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija i njegova supruga Amina uvećali su svoju imovinu za još jednu nekretninu u centru Sarajeva. Oni su u maju kupili poslovni prostor površine 193 kvadratna metra u Skenderpašinoj ulici na Skenderiji i tri ograđena parking mjesta. Ove nekretnine su platili 536.000 KM, a vlasništvo je upisano na Aminu Lagumdžija i njenog oca Fahrudina Radonju, penzionisanog inženjera elektrotehnike“, piše CIN.
Poslovni prostor na Skenderiji kupili su Zlatko Lagumdžija i njegova supruga Amina, ali su kao vlasnici nekretnine upisani Amina i njen otac Fahrudin Radonja
Iako je u imovinskim kartonima navodio detaljne podatke o svojoj imovini i prihodima, Lagumdžija je u proteklih sedam godina, ipak, propustio da prijavi dio nekretnina ili njihovu stvarnu vrijednost i porijeklo.
„Tako nije prijavio stan u centru Sarajeva koji je njegova supruga kupila u septembru 2006. godine za 145.000 KM. Također, imanje u elitnom sarajevskom naselju Poljine je prikazivao kao nasljedstvo, iako ga je kupio zajedno sa puncem. Lagumdžija nije prikazao ni tačan iznos ulaganja u izgradnju vikendice na Poljinama i uređenja zemljišta.“
Prije deset godina Lagumdžija je prijavio da posjeduje stan u sarajevskoj Ulici Ćemaluša - vrijedan 280.000 KM, koji mu je 1999. godine dodijelio Ekonomski fakultet u Sarajevu. Na fakultetu Lagumdžija je zaposlen kao profesor.
„Tri godine kasnije Lagumdžija je za 383.200 KM kupio stan u Alipašinoj ulici. Stan u Ćemaluši je iznajmio, a prema podacima iz imovinskih kartona, Lagumdžija za najamninu dobiva 3.000 KM mjesečno. Bitno je naglasiti da je ključno da poreske i pravosudne vlasti provjeravaju da li legalni prihodi mogu pokriti uvećanje imovine. U slučaju Lagumdžije nismo našli dokaze da je trošio više nego što je zarađivao. Ali, ne znam n jedan pimjer u kome je poreska uprava kontrolisala pihode i imovinu političara“, navodi se.
Jednostavan recept
2002. godine sadašnji ministar vanjskih poslova BiH prijavio je stan u Dubrovniku vrijedan 200.000 KM, te vikendicu u sarajevskom naselju Hotonj oko 40.000 KM. Pri tome je naveo da je ove nekretnine naslijedio od roditelja. Svoju imovinu dodatno je uvećao 2003. godine, kada je sa puncem za 90.000 KM kupio 6.000 kvadratnih metara zemljišta i ruševni objekat na Poljinama, na čijim je temeljima izgradio vikendicu.
Imanje na Poljinama Lagumdžija je u imovinskom kartonu prijavio kao nasljedstvo vrijedno 180.000 KM. Foto: CIN
Novinaru CIN-a Erminu Zategi rekao je da je u gradnju vikendice i uređenje zemljišta uložio dodatnih 240.000 KM.
„Međutim, u dva imovinska kartona je naveo da je imanje na Poljinama naslijedio od roditelja, dok je njegovu vrijednost procijenio na ukupno 180.000 KM. Prema Lagumdžijinom objašnjenju, ovo imanje je prijavljivao kao naslijeđe, jer je u njegovu kupovinu uložio 40.000 KM koje je dobio prodajom naslijeđene vikendice u Hotonju. Kaže da nije imao obavezu prijaviti ulaganja u imovinu na Poljinama, dodajući da su imovinski kartoni bezvezni. Bitno je da postoji kontrola kako medija i javnosti tako i nadležnih institucija, jer je recept jednostavan. Što bolja i efikasnija kontrola - to manje korupcije.“
Najveći dio Lagumdžijinih prihoda čine profesorske plaće, naknade od intelektualnih usluga i autorskih prava, te prihod od iznajmljivanja stana. Prema izvještaju Ministarstva finansija BiH, Lagumdžija je za šest mjeseci 2012. godine kao ministar vanjskih poslova primao oko 4.900 KM mjesečno.
Centar za istraživačko novinarstvo već tri godine kontinuirano objavljuje podatke o imovini političara. Rezultat je baza podataka o imovini 120 političara iz BiH. Cilj je prikazati šta su imali na početku, a šta na kraju mandata, i kolika su njihova prijavljena primanja, kako bi građani imali više parametara na osnovu kojih mogu odlučivati na izborima.
