Autor: Frud Bezhan (Prevela: Lejla Sarić)
Opraštajući se sa svojim kosovskim selom prije dvije godine Alejhim Maliqi rekao je rodbini da ide studirati u Egipat. Međutim, njegova porodica i vlasti vjeruju da se umjesto studiranja u Egiptu bori za militantnu organizaciju "Islamska država Iraka i levanta" (IDIL) u Siriji.
Penjemo se s mukom uzbrdo, blatnjavim putem kroz centralnu ulicu sela Busavate do otrcane male kuće od cigle.
Sredovječni čovjek u prljavom kombinezonu stoji na drugom kraju vrta, u hrpi namještaja okruženog korovom. Farba u bijelo drvenu šupu, brišući znoj sa čela.
"To je tragedija", kaže tiho farmer Fehmi Maliqi, sjedajući na škripeću stolicu. On misli na svog nećaka koji je nestao nakon što je napustio ovu siromašnu zajednicu u šumovitim dolinama na istoku Kosova.
Dvadesetsedmogodišnji Alejhim Maliqi 2014. godine rekao je porodici da je dobio stipendiju za studij na prestižnom Al-Azhar univerzitetu u Kairu. Zatim je jednostavno spremio svoju ženu i dvoje male djece i napustio Kosovo.
Niko više nije ga vidio, niti čuo nešto o njemu.
To što nije bilo vijesti podgrijalo je sumnju rodbine da se bori u Siriji. Ti su strahovi postali opravdani kada su kosovske vlasti u maju izdale međunarodni nalog za njegovo hapšenje.
Farmer Fehmi prelazi preko lica rukama na kojim je sasušena farba i odmahuje glavom.
"Nemamo više kontakt sa njim, tako da ne znamo gdje je i da li je živ", kaže Fehmi umorno.
Vlada smatra da je Alejhmi Maliqi među više od 300 ljudi sa Kosova koji su otišli da se bore za ekstremističke grupe na Bliskom Istoku. Taj podatak čini većinski muslimansko Kosovo, sa nešto manje od dva miliona stanovnika, evropskom državom sa najvećim brojem dobrovoljaca IDIL-a u odnosu na broj stanovnika.
Oko 50 Kosovara ubijeno je u borbama u Siriji i Iraku, dok ih se oko 120 vratilo na Kosovo.
Farmer Fehmi ostao je u porodičnoj kući nakon što su se drugi rođaci preselili u obližnje Gnjilane. Pažnja medija postala je nepodnošljiva i ostavila je vidljivog traga na Fehmiju koji opisuje Alejhima kao "ljubaznog, respektabilnog i pametnog".
"Volio je školu i bio sjajan učenik, kao i dobra osoba", priča Fehmi.
Medresa radikala
Njegov ujak kaže da je Alejhimov put ka radikalizaciji počeo nakon što je završio osnovnu školu i krenuo u vjersku srednju školu, medresu, u Gnjilanu, gdje je proučavao islamsku svetu knjigu Kur’an nekoliko godina.
Bio je prinuđen ići u medresu jer si porodica nije mogla priuštiti da finansira njegov odlazak u srednju školu, kaže Fehmi. Medresa je bila besplatna i Alejhim je bio smješten u školskom domu za učenike, te dobivao odjeću i džeparac.
Medresu je vodio Zeqirja Qazimi, zloglasni imam koji je od 20. maja ove godine na odsluženju desetogodišnje zatvorske kazne nakon što je sud njega i šestoricu njegovih saradnika osudio zbog ušešća u borbama na strani IDIL-a u Siriji od 2012. do 214. godine i pokušaja regrutovanja u redove te militante organizacije.
Pred kraj 2014. Kosovske vlasti zatvorile su 14 dobrotvornih ustanova, uključujući onu u kojoj je Alejhi pohađao vjerske časove, zbog sumnje da su povezane sa islamističkim grupama.
Nakon što je usvojen novi zakon, za učešće u borbama na stranim ratištima, građani Kosova mogu biti osuđeni na zatvorsku kaznu do 15 godina. Međutim, nekoliko ih je osuđeno, a mnogi su oslobođeni optužbi.
Deseci dobrotvornih organizacija i medresa koje su osnovale Saudijska Arabija i druge države Perzijskog zaljeva djeluju na Kosovu i promovišu ekstremnu verziju islama. Dobrotvorne ustanove su optužene za "pranje mozga" mladima i regrutovanje za ekstremne svrhe u inostranstvu.
Dobrotvorne organizacije sa Bliskog istoka ulaze u siromašne, seoske zajednice poput sela Busavate, koje su vlasti zanemarile i gdje je nezaposlenost oko 40 posto, što čini mlade lakom metom za indoktrinaciju.
Ta ultrakonzervativna ideologija, čini se, stekla je uporište u Busavateu.
"Mladi nemaju šta drugo da rade", kaže Fehmi, pokazujući prema glavnoj džamiji, jedinoj novoj zgradi u cijelom selu. "Siromašni su, tako da idu na molitve u džamiju kako bi im prošlo vrijeme".
"Svi se osjećamo posramljeno", dodaje.
Nakon školovanja u medresi u Gnjilanu, Alejhim se vratio u Busavate, postao seoski imam i to je radio narednih šest godina.
"Tada sam primijetio da se promijenio", kaže Abedin Maliqi, direktor seoske osnovne škole u koju je išao Alejhmi.
"Vidjeli smo da je postao ekstremniji", ističe.
Alejhim je nosio nepodšišanu bradu i u lokalnoj džamiji propovijedao strogi Šerijatski zakon, uključujući potpunu zabranu alkohola a za žene obavezno nošenje hidžaba.
"Volio sam ga mnogo jer je bio tako dobro dijete", kaže direktor škole.
"Iznenađen sam da je takvo dijete završilo tamo gdje je sad. Mislim da je on žrtva", komentariše direktor škole.
Abedin pokazuje policu punu medalja i trofeja, od kojih je većinu osvojio Alejhim, kojeg direktor naziva "svojim najboljim učenikom ikad".
"Danas ga se svi sramimo", dodaje, naginjući se nazad u svojoj škripavoj stolici.
Krađa krušaka
Prije tri godine Alejhim je molio oca da mu pomogne da otputuje u Egipat na studije. Otac je prodao jedinu kravu, koja je bila vrijedno porodično vlasništvo, za cijenu u protuvrijednosti od oko 900 američkih dolara, kako bi finansirao ono što je mislio da će biti obrazovanje sina.
Direktor osnovne škole Abedin Maliqi smatra da su siromaštvo i očaj stvorili od Alejhima osobu podložnu manipulacijama radikalnih islamskih dobrotvornih društava i medresa koje djeluju u tom području. I dalje su mu živa sjećanja na Alejhimovo djetinjstvo.
"Ukrao je kruške iz moje kuće kako bi ih prodao i kupio bilježnicu za školu", sjeća se Abedin Maliqi, prolazeći mračnim hodnicima škole.
"Srce me boli kada pomislim na Alejhima. Da imam mogućnost volio bih sjesti i popričati sa njim", navodi direktor škole, zastajući da obriše rukavima oči, te zaključuje: "Ali, ne znam kako da ga nađem i da li je još živ".
Facebook Forum