Kako je Agrokomerc platio ceh političkih prepucavanja

Agrokomerc, jedan od najvećih privrednih giganata bivše Jugoslavije, po treći će put u privatizaciju. Od nekadašnje kompanije koja je zapošljavala skoro 14.000 radnika, danas jedva da su ostali tragovi. Iako je iz rata izašao dobro očuvan, do danas je postao ruina. 2000 godine zaustavljana je prva privatizacija, a pet godina kasnije i druga. U međuvremenu opadala je i vrijednost, a rasla su zaduženja. Najveći dug od oko 70 miliona eura je prema radnicima, kojima nisu uplaćeni ni staž ni zdravstveno osiguranje, a ni zarađene plate. Agrokomerc je još jednom, baš kao i ranije, platio ceh političkih prepucavanja, koja i danas uzimaju danak.

Kada je nakon kontroverzne Cazinske bune, u kojoj su se 1950. godine krajinski seljaci pobunili protiv metoda kojima je tadašnja narodna vlast otkupljivala poljoprivredne proizvode i koja je ugašena u krvi, ovaj dio BiH izašao iz izolacije, dogodilo se privredno čudo - Agrokomerc.

Ljudi su do tada živjeli teško radeći na tuđoj zemlji, širom Evrope, prisjeća se svjedok podizanja Agrokomerca Muhamed Škrgić. Najprije je formirana zemljoradnička zadruga na čijem je čelu bio danas osuđeni ratni zločinac, a nekada najveća krajinska privredna nada Fikret Abdić. Prehrambeni gigant Agrokomerc, sa sjedištem u Velikoj Kladuši postaće jedno od najuspješnijih preduzeća u tadašnjoj državi:

„Agrokomerc je imao 1984., 1985. godine skoro 14.000 redovno zaposlenih ljudi i šest do osam hiljada kooperanata koji su aktivno surađivali s Agrokomrecom. Bilo je slučajeva, ne mali broj, gdje iz jedne porodice ima od četiri do šest članova familije koji svi rade u Agrokomercu“, priča Muhamed Škrgić.

Bio je jedno od rijetkih, ako ne i jedino veliko preduzeće sa sjedištem u provinciji.To je, vjeruje Škrgić, izazivalo ljubomoru tadašnjih velikih centara, što rezultira aferom Agrokomerc. Abdić biva uhapšen i optužen za kontrarevolucionarno ugrožavanje društvenog uređenja SFRJ. Glavna optužba bilo je izdavanje mjenica bez pokrića u vrijednosti od oko 400 miliona dolara.

Mnogi će reći da je to ipak bio početak kraja ovog giganta, čija je sudbina, čini se, od početka ovisila od politike. Nakon posljednjeg rata ovaj dio Krajine ponovno je izolovan. Opet zahvaljujući Fikretu Abdiću koji je tokom rata formirao tzv. Autonomnu pokrajinu zapadna Bosna izopćivši taj dio zemlje i počinivši ratne zločine.

Godinama nakon rata Cazinska krajina bila je crna rupa u Bosni i Hercegovini. Skoro dvije decenije političke snage koje u Abdiću vide zločinca pokušavale su zavladati područjem u kojem je on za mnoge i dalje Babo. Upravo Agrokomerc, kao simbol Abdićeve nekadašnje privredne, ali i destruktivne političke snage, plaća ceh.

Pokušaji Abdićevog povratka

Danas su mnogobrojni pogoni Agrokomerca, koji po procjenama stručnjaka vrijede oko 200 miliona eura, većinom napušteni. Na evidenciji je oko 500 radnika koji su ostali bez doprinosa i plate. U nekoliko navrata blokirali su upravne zgrade i organizirali štrajkove tražeći svoja prava:

„Deset godina nemam pravo na liječenje, ne primam platu! Ovo je katastrofa, zaista katastrofa!“

„Presude koje još nismo naplatili. Zdravstveno i socijalno nemamo. Ne možemo nikud.“

Kako su dugovi premašili 70 miliona eura, šanse za izlazak iz krize sve su manje. U januaru Vlada Federacije dala je saglasnost entitetskoj Agenciji za privatizaciju na plan po kojem u ovoj godini u proces privatizacije ide nekoliko giganata, među kojima i Agrokomerc. Već treći put.

„Prvo da kažem da je Agrokomerc uništen. Najčešće je bi predmet političkih bitaka različitih stranaka zbog različitih interesa, a najmanje se vodilo računa o interesima uposlenih radnika i o interesu lokalne zajednice. Naravno, da on ne može da bude prodat cjelovito, ne zato što to neće niko da uradi nego zato što to niko neće da kupi“, kaže Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.

Mada smatra da je rano govoriti o modelu privatizacije, Ekrem Šarić, v.d. direktora Agrokomerca, navodi kako su za sada našli način da bar brend opstane:

„Još 2000. godine imali smo sa jednom kompanijom slovenskom da smo realizirali, i to je isto blokirano. Da se tad realizirao taj projekat, možda mi danas ne bismo o Agrokomercu ni razgovarali. Mnogo je razloga koji nas spriječavaju da samostalno poslujemo – zbog blokiranih računa, zbog uvdene posebne šeme dužnika od strane Uprave za indirektno oporezivanje, zbog nedostatka obrtnih sredstava. Jedan aranažman imamo sa jednom privatnom kompanijom gdje smo postigli ono što smo htjeli - da se u objektima Agrokomerca, sa radnicima Agrokomerca, pod robnim znakom Agrokomerca ima jedan kontinuitet u proizvodnji“, navodi Šarić.

Paralelno, u život Agrokomerca na sve se načine pokušava vratiti i Fikret Abdić. Kroz Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara pokušava preuzeti firmu. Kako im to ne polazi za rukom, odlučili su napraviti novi projekat - Agrofenix. Mada je bilo najavljeno kako će već ove godine početi s radom, projekat je još u fazi izgradnje.

Baš kao što Abdić smatra da nije završio s Agrokomercom, jednako i država nije završila s Abdićem. Smatra se da Abdić pokradenim novcem od Agrokomerca pokušava izgraditi vlastitu imperiju. Agencija za privatizaciju FBiH je prošle godine došla do saznanja da su tri miliona eura, koji su bili pohranjeni na računu Agrokomerca u jednoj banci u Beču, najvjerovatnije završili u Abdićevom džepu, odnosno kao osnov za pokretanje nove firme. Zatražili su istragu, navodi Fazlić, navodeći da je ogromna imovina Agrokomerca koja se nalazi van BiH danas pod upitnikom:

„Ne postoje ni dobre evidencije kada je ta imovina u pitanju. Da li je to neko namjerno uradio ili je to rezultat nekakvog opšteg stanja koje je bilo, ja to ne znam, ali je činjenica da je ta imovina u prilično nesređenom stanju napadnuta sa svih strana. Mi smo pokretali određene aktivnosti u Hrvatskoj, naročito kad je u pitanju Fikret Abdić, jer je činjenica da je Fikret Abdić prisvojio i preduzeće u Austriji i preduzeće u Hrvatskoj, da je preko tih preduzeća, naročioto u Hrvatskoj, uspio da određenu imovinu prenese na svoje ime i na imena nekih članova svoje porodice. Podnijeli smo prijave Državnom odvjetništvu Hrvatske. Jedna je prijava odbijena zbog zastare“, pojašnjava Fazlić.

Agrokomerc će u prodaju, a iz Agencije za privatizaciju kažu kako će sav novac ići u oživljavanje firme. Tačnije - ukoliko išta ostane kad se vrate dugovi i povjeriocima i radnicima.