Umjetnička djela, slike, grafike, porcelan i keramika, radovi na tekstilu bosanskohercegovačkog autora Muhameda Kadrića – Hame nalaze se u više od 180 zemalja Evrope i svijeta. Muhamed je postavio i svjetski rekord u više od milion proizvedenih i prodatih suvenira od porcelana i keramike.
Autor je dizajna za alu felge „MAM“ koje se iz Njemačke širom svijeta plasiraju u milionskom tiražu. Član je udruženja likovnih umjetnosti Njemačke i međunarodnog udruženja umjetnika UNESCO, Pariz. Njegovi radovi su stigli do najpoznatijih ličnosti svijeta.
Muhamed Kadrić – Hamo rođen je 1950. godine u Goraždu. Odrastao je u Gradačcu, školovanje nastavio u Sarajevu, gdje je godinama radio i stvarao. U srednjoj umjetničkoj školi profesori su mu bili čuvene legende slikarstva i umjetnosti: Mica Todorović, Vlade Vojnović, Ismet Mujezinović, Hamid Tanović, Zuko Džumhur.
Od 1975. godine Hamo radi u Njemačkoj gdje je specijalizirao rad na keramici. Imao je veliki broj izložbi, radove je izlagao širom svijeta a većina je bila vezana za Olimpijske igre. Vlasnici njegovih umjetničkih djela su najpoznatije ličnosti iz svijeta politike, šou-biznisa, sporta.
„U Njemačkoj učestvujem u velikim projektima, kao što je Nacionalni teatar Manhajma (Manheim), ili 1.200 godina grada Lajmena (Leimen), gdje je rođen Boris Becker, a ustvari to je rimsko mjesto. Tako da sam u svom radu predstavio ogroman period od Rimljana do Borisa Beckera.
Moje izložbe su u svim svjetskim metropolama – od Tokija do Njujorka. U Americi sam radio rad o Glenn Curtissu, pioniru avijacije, to je u državi Njujork, za Tom Bradleyja, gradonačelnika Los Anđelesa. Inače sam slikar mira.
Moja poruka je Peace and love for all time, Frieden und Liebe für alles Zeiten – Mir i ljubav za sva vremena. S tom porukom, napravio sam prvi olimpijski tanjur, u Sarajevu, davne 1979. godine. Iza toga radio sam projekat za izložbu u Los Anđelesu, za Ljetne olimpijske igre. Zatim je došao moj projekat za Kalgari (Calgary), onda za Atlantu, za Seul, itd. Privukao me je i fudbal – najvažnija sporedna stvar na svijetu, tako da sam autor mnogih projekata, za njemački fudbalski savez, za Franza Beckenbauera i druge fudbalere, zatimza bivšeg predsjednika FIFA-e, Blattera i za sadašnjeg Giannija Infantina, kao i za predsjednika UEF- e, SlovencaAleksandra Čeferina“, kaže Kadrić.
Kroz svoj umjetnički rad, Muhamed - Hamo Kadrić nastoji u BiH ali i u zemlje regije prenijeti model za bolju budućnost. U toku rata dokazao se kao humanista, radeći i osnivajući neophodne institucije za bh. građane, posebno u Štutgartu, u Njemačkoj. Takođe je predsjednik svjetske organizacije Rotes Hertz - Crveno srce.
„U toj organizaciji sam ujedinio sve nacije i vjere svijeta u jednom srcu. To je bilo u toku rata kada sam želio pomoći, najviše nevinoj i napaćenoj djeci u BiH. Putem te organizacije sam poslao sliku Bilu Klintonu, odnosno njegovoj kćerki, s porukom da vide malog Muju bez ruku i nogu. To nije bilo presudno ali vjerujem da je uticalo da se rat prekine u BiH. Možda je to moje najsvjetlije djelo, jer je konačno stalo ubijanje. Ostao sam u dobrim kontaktima s bivšim američkim predsjednikom“, dodaje.
Nakon brojnih putovanja, izložbi i rada u najpoznatijim svjetskim destinacijama, rado se vraća u Bosnu i Hercegovinu. O svom velikom i vjerovatno najznačajnijem projektu kaže:
„Moja najzanimljivija aktivnost je na velikoj karti hiljadugodišnje Bosne, kraljevske zemlje Bosne. Tim se moramo dičiti. Imali smo veliko kraljevstvo, nažalost ono je zaboravljeno i nalazi se pod velikim metrima pijeska kojeg moramo otkopati. Moramo doći do izvora, odakle smo i ko smo. Mi smo jedan od najstarijih naroda Evrope. Sad, kad Evropu razgrađuju, trebamo je mi spojiti. Mi smo nekad bili Evropa. Bosanski ban, Kulin Ban, 1183. godine daje povelju Dubrovčanima o slobodnom kretanju i trgovini. To u prevodu znači viza za Evropu.
Kralj Tvrtko, jedan od najmoćnijih kraljeva u tadašnjoj Evropi, krunisan je u Prijepolju 1377. stvorio je ogromno kraljevstvo. Ono se nažalost ratovima smanjivalo ali, mi se trebamo ponositi time. Bosanci i Hercegovci ne trebaju ničega da se stide. Ja Evropljane pitam: Molim vas, kad ste vi stvoreni, a kad smo mi ?Mi smo Evropljani, evropski narod, bogumili, stari dobri Bošnjani. I stoga sam tu kartu napravio, za sve ljude svijeta, pogotovo za djecu – da nauče i da vole svoju zemlju, svoju jedinu majku Bosnu, a kroz to tražim jedan simbol, možda najljepši simbol na svijetu – to je naš stećak.
On je prošle godine upisan na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Sada pravim na jednom stećku hiljadugodišnju zemlju Bosnu. To će biti moja intimna sehara života jer taj stećak govori o svim kraljevskim gradovima Bosne, o svim ćuprijama Bosne, o našem najvećem kralju Tvrtku, o Kulinu Banu, njegovoj Povelji, o Zmaju od Bosne, posljednjem bosanskom veziru Huseinu Gradaščeviću, s kojim se trebamo ponositi. Taj stećak će, nadam se, biti svjetionik za neke buduće generacije. I s tim se moramo ponositi i krenuti u novi život, u novu United Europe, Ujedinjenu Evropu, koja će opet iz srca Bosne biti ujedinjena.“
Facebook Forum