Najesen bi i zvanično trebala početi gradnja državnog zatvora. Na objavljeni glavni tender za izvođenje radova do sada se prijavio veliki broj domaćih i stranih firmi. Rok za dostavljanje ponuda je 12. juni. Prve zatvorenike trebao bi primiti već za dvije godine. Bar je takav plan. Nakon sedam godina od polaganja kamena temeljca, ovo je treći rok i druga finansijska konstrukcija.
Državni zatvor će imati površinu od oko 24.000 m2, a sadržavaće samo jednokrevetne ćelije za 348 zatvorenika, površine oko 12 m2. Po potrebi će se obezbjeđivati sva potrebna ljekarska zaštita, bez napuštanja zatvorskog kruga. Objekat će imati minimalne troškove za energente zbog maksimalne uštede energije kroz korištenje samoobnovljivih izvora energije, te minimalne troškove održavanja.
Ovo čudo zatvorskog kapaciteta davno je trebalo da primi prve stanare, osuđenike i pritvorenike Suda BiH. Najprije 2008., a potom ove godine. No, dalje od kamena temeljca nije se otišlo. Za dvadesetak dana zatvoriće se međunarodni tender, a najesen bi trebalo da počnu radovi, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak.
Bariša Čolak
„Ja vjerujem da će početak gradnje biti ove godine jer su oba tendera, za pretkvalifikaciju, tj. za nadzor, i glavni tender raspisani. Mislim da će se povjerenstvo oko ovog prvog odlučiti ovih dana jer je on završen, a ovaj drugi se zaključuje narednog mjeseca, mislim 12. šestoga. Dakle, treba obaviti taj dio posla i onda najpovoljniji ponuđač će ući u posao i radiće se. Realno je očekivati završetak 2015, s obzirom da je rok gradnje 24 mjeseca. Ja očekujem da će u tom vremenskom intervalu zatvor zaista biti izgrađen“, kaže Čolak.
Izgradnju zatvora od samog početka pratile su brojne kontroverze. Ponajprije one u pogledu povećanja troškova. Naime, prva je procjena govorila o blizu 15 miliona eura, da bi nakon toga bila uvećana na više od 35, što se entitetima nije dopalo. Govore bivši entitetski ministri pravde RS i FBiH, Džerard Selman i Feliks Vidović:
„Rečeno je da će to biti 14 miliona eura s tim da se kapacitet zatvora smanjuje na 300 osuđenih lica. Prihvatili smo i to. Međutim, na petoj ministarskoj konferenciji ministara pravde kantona, entiteta i BiH dolazimo do informacije da taj projekat košta 39 miliona eura sa kapacitetom od 300 osuđenih lica. Mislim da skupljeg zatvora u svijetu neće biti“.
„Meni zvuči da je projekt preskup, a kad kažem preskup pokušavam ga porediti sa proširenjem kapaciteta, odnosno građenjem novih objekata koje smo radili mi u Federaciji.“
Povećani troškovi
Na povećanje troškova, ali i moguće malverzacije ministra pravde je svojevremeno upozoravao i bivši direktor projekta Jugoslav Jovičić. U dopisima je upozoravao kako bi zbog strukture tendera domaće firme mogle postati nekonkurentne. Također je ukazao i da nikada nije objašnjeno ko je kriv za neuspjeh prvog projekta, kao i to da je, i pored neuspjeha, angažovan isti projektant.
Za sedam godina, koliko je prošlo od postavljanja kamena temeljca, jedva da je išta urađeno. Glasnogovornica Ministarstva pravde BiH Marina Bakić navodi kako je ipak urađeno dosta.
„Nije se čekalo. Za ovo vrijeme dok se radio novi projekat urađeno je mnogo pripremnih radova, urađen je pristupni put, urađena je pripadajuća rasvjeta, bunar, izvršena su geomehanička ispitivanja. Dakle, urađeno je mnogo toga“, navodi Bakić.
Za sve to vrijeme BiH plaća boravak osuđenika u entitetskim zatvorima, i to skoro po hotelskoj cijeni.
„Plaćamo 20 eura po jednoj osobi jedan dan, što znači, zavisno od broja lica, u prosjeku između 40 do 60 hiljada KM“, kaže rukovodilac sektora za izvršenje krivičnih sankcija pri Ministarstvu pravde BiH Mustafa Bisić.
Troškovi se povećavaju i sa odvoženjem i dovoženjem zatvorenika i pritvorenika pred sud, a raste i opasnost od nepredviđenih okolnosti zbog daljine prijevoza, kakva je, recimo, bjekstvo.
Političke prepreke trebalo bi da su prošlost, nada se ministar Čolak:
„Ja u ovoj našoj zemlji ne mogu nikada tako nešto isključiti, ali vjerujem da su svi konačno shavtili da nam je zaista taj zatvor potreban. I očekujem da više ne bude bilo kakvih smetnji na tom putu.“
Sudeći prema ministrici pravde RS Gorani Zlatković, smetnji neće biti:
„Smatramo da kapacitet koji je planiran u projektu za izgradnju takvog jednog objekta trebamo podržati.“
Zatvorski „Hilton“ tako bi, ako sve bude teklo po planu za dvije godine primio prve stanare. Biće to jedan od najsavremenijih zatvora na Balkanu. Projektom su potpuno zadovoljeni evropski standardi, a najveći dio sredstava biće utrošen na najnovije visokosigurnosne sisteme. Sve ovo samo ako bude izgrađen na vrijeme.
