Kina je 17. juna lansirala raketu s tri astronauta prema svojoj svemirskoj stanici koja je još u izgradnji, a oni će obaviti najduži boravak u nižoj Zemljinoj orbiti u okviru svemirskog programa ove zemlje.
Raketa Long March 2F ponijela je svemirski brod Shenzhou-12 prema svemirskom modulu Tianhe. Lansiranje je obavljeno u 9.22 sati po pekinškom vremenu iz svemirskog centra Đijukuan u sjeverozapadnoj provinciji Gansu.
Shenzhou-12 je treća od 11 misija, a četiri će biti s ljudskom posadom, koje su neophodne za završavanje radova na prvoj kineskoj svemirskoj stanici. Gradnja je počela u aprilu lansiranjem najvećeg od tri modula.
Astronauti Nije Haišeng (56), Liju Boming (54) i Tang Hongbo (45) radit će i boraviti u modulu naredna tri mjeseca.
Oni će tokom boravka u Tianheu, koji je nešto veći od gradskog autobusa, testirati tehnologije modula, uključujući sistem za održavanje života.
- Kina uspešno spustila svemirsku letelicu na Mars
- Peking: Ostaci kineske rakete pali u Indijski okean
- Kina lansirala glavni modul prve stalne svemirske stanice
"Moramo napraviti svoj novi dom u svemiru i testirati niz novih tehnologija. Dakle, misija je teška i izazovna", rekao je Nije novinarima 16. juna.
Od čega se sastoji svemirska stanica?
Sada je lansiran najvažniji dio svemirske stanice koja će na kraju težiti ukupno 70 tona i sastojati se od prostora za život, naučnih laboratorija i teleskopa klase Hubble za posmatranje svemira.
Razni elementi bit će lansirani tokom narednih nekoliko godina. Izgradnju će pratiti redovne isporuke tereta, kao i ekspedicije s posadom.
Sa vanjske strane stanice nalazi se teleskopski spektrograf razvijen u Indiji za proučavanje ultraljubičastih zračenja koja dolaze iz dubokog svemira, poput eksplodiranih zvijezda.
Astronauti će biti pod nadzorom da bi se utvrdilo kako podnose duži boravak u svemiru fizički i psihološki. Sljedeća misija na svemirskoj stanici trajat će šest mjeseci.
"Ovo će biti prvi let s posadom na svemirsku stanicu u fazi izgradnje i sretan samo što nosim 'prvu štafetu'", dodao je Nije 16. juna.
Svemirske ambicije Kine
Kina posljednjih godina nije skrivala svoje svemirske ambicije.
Uložila je značajna sredstva u svoje svemirske napore, a 2019. postala je prva zemlja koja je poslala rover bez posade na daleku stranu Mjeseca.
Ali, morali su sami raditi na razvoju svemirske stanice dijelom i zato što je Kina isključena iz projekta Međunarodne svemirske stanice.
SAD, koje vode to partnerstvo (s Rusijom, Evropom, Kanadom i Japanom) neće sarađivati s Kinom u orbiti.
Kina kaže da je otvorena za učešće stranaca na svojoj stanici. U prvom redu to znači da bi bili domaćin naučnih eksperimenata. No, dugoročno gledano, vjerovatno će biti i posjeta stranih država. Rusija, koja je u prošlosti dijelila tehnologiju s Kinom, spomenula je mogućnost slanja svojih astronauta.
Predsjednik Kine Xi Jinping takođe je podržao svemirske napore zemlje, a kineski državni mediji redovito pišu o "svemirskom snu" kao koraku na putu "podmlađivanja nacije".
