Novi izvještaj organizacije Hjuman rajts voč (Human Rights Watch, HRW) ukazuje da se Južna Koreja s napretkom tehnologije suočava s porastom krivičnih djela digitalnog seksualnog uznemiravanja koja utiču na kvalitet života svih žena u toj zemlji s potencijalno razarajućim posljedicama po žrtve, dok vlada čini premalo da promijeni svijest o mizoginiji i rodnoj nejednakosti, pišu svjetski mediji.
Prepreke u pristupu pravdi
Južna Koreja, globalni lider u informaciono-komunikacionoj tehnologiji, bori se s epidemijom digitalnih seksualnih uznemiravanja koja uključuju intimne slike uglavnom žena, napisao je Vašington post (The Washington Post) ukazujući kako vlada nije učinila dovoljno da iskorijeni prijetnju.
Prema izvještaju HRW-a objavljenom u srijedu, 16. juna, krivična djela digitalnog seksualnog uznemiravanja nanose veliku štetu svim ženama i djevojkama u Južnoj Koreji, gdje su široko prihvaćeni štetni stavovi i ponašanja prema ženama.
Naslov izvještaja na 92 strane "Moj život nije tvoj porno" bio je, ističe list, slogan koji je korišten na mitinzima u Južnoj Koreji 2018., kada je hiljade žena marširalo ulicama Seula protestujući zbog voajerističke pornografije proizvedene nezakonitim snimanjem i kritikujući vladu što ništa ne čini da iskorijeni tu praksu.
Od masovnog protesta 2018. godine, južnokorejska vlada je promijenila zakon i uvela mjere prevencije protiv krivičnih djela digitalnog seksualnog uznemiravanja i sistema podrške žrtvama. Međutim, žene i djevojke koje su se našle na meti još uvijek se suočavaju s preprekama u pristupu pravdi, poput nedostatka svijesti i bezosjećajne metode istrage, navodi se u izvještaju HWR-a.
Činjenica da se slike na internetu lako kopiraju doprinosi kontinuiranom uticaju digitalnog seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, koji ostavlja trajan uticaj na živote žrtava.
Eksperti kažu da je neophodan stroži niz propisa kako bi se, dodaje list, spriječila zloupotreba tehnologije u krivičnim djelima digitalnog seksualnog uznemiravanja, ali da je osnovnija potreba da se u srži zlostavljanja riješi osnovna kultura mizoginije.
Trauma za cijeli život
Hjuman rajts voč je utvrdio da su krivična gonjenja za seksualna uznemiravanja vezana za ilegalno snimanje u Južnoj Koreji porasla 11 puta između 2008. i 2017. godine, te da je epidemija digitalnog seksualnog zlostavljanja ostavila žrtve traumatizovanim za cijeli život, prenosi Gardijan (The Guardian).
Molka – upotreba skrivenih kamera za snimanje ili dijeljenje eksplicitnih slika žena bez njihovog pristanka – primorava žrtve da razmisle o napuštanju posla ili napuštanju zemlje, navodi se u izvještaju.
"Digitalno seksualno uznemiravanje je postalo toliko često i toliko zastrašujuće u Južnoj Koreji", naglasila je privremena direktorica Hjuman rajts voča za prava žena i autorica izvještaja Heder Bar (Heather Barr) dodajući da zvaničnici u pravosudnom sistemu – od kojih su većina muškarci – "jednostavno ne razumiju ili ne prihvataju da su to vrlo ozbiljna krivična djela."
U 2008. godini, manje od četiri odsto svih krivičnih gonjenja uključivalo je Molku, ali je to poraslo na 20 odsto – skoro 7.000 slučajeva – do 2017., pokazuju podaci Korejskog instituta za kriminologiju.
HRW je saopštio da vlada treba da uvede oštrije kazne za prijestupnike, poveća broj ženskih policajaca, tužilaca i sudija i pozabavi se lošim rezultatom Južne Koreje u oblasti rodne nejednakosti, napisao je Gardijan.
Male kazne počiniocima
Iako digitalna seksualna uznemiravanja bilježe porast širom svijeta, ona su brzo uzeli maha u Južnoj Koreji, gdje počinioci zloupotrebljavaju najbrži internet na svijetu koji omogućava brzo širenje i onlajn prodaju fotografija, ukazuje BBC.
Napredak u tehnologiji znači da su kamere često sićušne - veličine dugmeta za košulju - i mogu se smjestiti u javna kupatila, hotelske sobe i svlačionice, ističe britanski javni servis dodajući kako je više od 30 hiljada slučajeva snimanja uz korištenje skrivenih kamera prijavljeno policiji u Južnoj Koreji između 2013. i 2018. godine.
Izvještaj Hjuman rajts voča, koji uključuje istraživanje u kojem je obuhvaćeno više od 500 žrtava, ustanovio je da je muka izazvana ovim krivičnim djelom bila toliko teška da je dovela do depresije i suicidalnih misli. "Digitalna seksualna uznemiravanja utiču na to kako žene i djevojke žive svoj život - kako se osjećaju u javnim prostorima, u prijevozu, korištenju toaleta, šta nose i kome vjeruju“, kazala je autorica izvještaja.
Iako moderna, južnokorejska prijestonica je - kao i ostatak zemlje - i dalje duboko konzervativna sredina što, ukazuje BBC, može da znači da se zlostavljanje nad ženama u određenim dijelovima društva ne shvata ozbiljno i od žena se često očekuje da poštuju određene standarde i da se uklope u stereotipni rodni kalup.
Stavovi počinju da se mijenjaju ali polako, ocjenjuje BBC dodajući da su uprkos nedavno izmijenjenim zakonima, kazne koje su izricane počiniocima ostale niske. Prema riječima Heder Bar, u 2020. godini 79 odsto onih koji su osuđeni za snimanje bez pristanka dobilo je uslovnu kaznu, novčanu kkaznu ili ponekad kombinaciju te dvije kazne.
Prema pisanju Rojtersa, južnokorejska policija je prošle godine razbila onlajn mrežu koja je namamila desetine žena i maloljetnih djevojaka u ono što su vlasti nazvale "virtuelnim porobljavanjem" ucjenjujući ih da šalju degradirajuće, a ponekad i nasilne seksualne slike o sebi.
Uslijed sve većeg broja tvrdnji o digitalnom seksualnom zlostavljanju, predsjednik Južne Koreje Mun Džae-in nedavno je pozvao policiju da se pozabavi time, uključujući i prošlomjesečni incident u vojsci, kada je pripadnica vazduhoplovstva izvršila samoubistvo nakon što ju je muški kolega seksualno uznemiravao, a vazduhoplovstvo navodno pokušalo da prikrije slučaj.
Posljedica rodne diskriminacije
Mada su digitalna seksualna uznemiravanja globalni problem, izvještaj koji je u srijedu objavio Hjuman rajts voč također je razotkrio male kazne u Južnoj Koreji kao i nedostatak zaštite za žrtve tih krivičnih djela koji opsjedaju žene u društvu gdje je rodna diskriminacija duboko usađena, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
U novom izvještaju HRW-a zasnovanom na intervjuima sa žrtvama i njihovim porodicama naglašava se da seksualna uznemiravanja obično uključuju intimne slike koje su ilegalno snimili i raširili i stranci i poznanici žena.
Vlada je, dodaje britanski list, kritikovana zato što se nije pozabavila rodnom nejednakošću, za koju analitičari kažu da podstiče digitalna seksualna uznemiravanja i zlostavljanja žena širom patrijarhalnog društva u Južnoj Koreji.
Zemlja je u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o rodnoj jednakosti (Global Gender Gap) za 2021. godinu rangirana na 102. od 156 mjesta, a najveći rodni disparitet je u ekonomskom učešću.
Prema podacima HRW-a, kako prenosi Fajnenšl tajms, južnokorejske žene rade četiri puta više neplaćenog posla od muškaraca i zarađuju 32,5 odsto manje.