Režiser filma o Ivici Todoriću „Gazda“, Dario Juričan, najavio je svoj novi film „Gazda: Početak“ za čije dovršavanje pokreće crowdfunding kampanju. Novi se film bavi korupcijom i katastrofalnim stanjem pravosuđa u hrvatskom društvu koje se ranije nije uspjelo obračunati sa kraljem pljačkaške privatizacije u Hrvatskoj Miroslavom Kutlom, pa - tvrdi Juričan - neće moći ni sa Todorićem.
I prije Agrokora bio je Agrokor, podsjeća režiser izvrsnog dokumentarca o usponu Ivice Todorića Dario Juričan. Zvao se Globus grupa, vlasnik mu je bio Miroslav Kutle i u devedesetima je zapošljavao 10.000 ljudi. U veljači 2000. godine stvar je pukla, sustav se raspao, tisuće su ljudi završile na ulici, a nekuda je nestalo milijardu i tristo milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Kutle je živ i zdrav, živi u vili u istočnom zagrebačkom podsljemenskom naselju Markuševac, preživio je svih 11 sudskih procesa koji su se protiv njega vodili. Točnije, jedan je proces razdvojen i u jednoj od polovica je proglašen krivim – i to je sve. I to je Juričanu bio motiv da krene sa novim filmom.
„Potražili smo odgovor na pitanje – hoće li se i kako će se suditi Ivici Todoriću? Ako je gospodin Kutle navodno najveći zlotvor devedesetih koji je upropastio hrvatsku privredu, kako to da on ima jednu pravomoćnu presudu, i to na pola?! Kako će se onda suditi Ivici Todoriću koji je daleko veća riba od Miroslava Kutle po prihodima, broju radnika i moći koju je do jučer imao?“
Juričan sumnja u uspjeh sudskog postupka protiv Agrokora. Zašto? Kada je Kutle dospio u pritvor, jako ga je mnogo ljudi posjećivalo, a da sutkinja koja je vodila postupak o tome nije imala pojma. Osoba koja je znala za to bio je tadašnji predsjednik Općinskog suda u Zagrebu. Je li za to kažnjen? Ne, čak naprotiv – sada je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske i zove se Đuro Sessa.
Nisu se promijenili ni bitni ljudi u politici. Iako sada nema nijednu izvršnu funkciju, Vladimir Šeks je i pred 20 i 10 godina i sada, i u vrijeme Kutle i Globus grupe, kao i u vrijeme Ivice Todorića i Agrokora podjednako moćan i utjecajan, kaže Juričan.
„Gospodin Vladimir Šeks je sve znao i bio je upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića. Što je napravio – znamo danas. Priča da ništa nije znao i da institucije nisu odradile svoj posao. Ta institucija koja nije odradila svoj posao zove se Vladimir Šeks, koji i danas vedri i oblači ne samo kao savjetnik premijera, nego i kao siva eminencija hrvatskog pravosuđa.“
- Pročitajte i ovo - Čulić: Hrvatska privatizacija je udruženi zločinački pothvat
Juričan kaže kako ga naravno zanima sustav političkih interesa i potpore koju je Todorić imao, ali posebno su zanimljiva tema javni mediji koji su - kao pred 25 godina o Kutli - posljednjih petnaestak godina šutjeli ili apologetski pisali o Todoriću i Agrokoru.
„Tko su ti ljudi u javnom servisu koji nisu dozvoljavali da se priča o Agrokoru? ja ne mogu utkjecati na privatne medije, ali mogu postaviti pitanje: što se to dešavalo unutar javnih servisa da se u njima nije moglo plasirati priče o Agrokoru? Nije baš da se ne zna tko su bili urednici u to vrijeme koji su sputavali novinare, i sigurno da ima hrpa novinara unutar javnih servisa koji će vrlo rado pričati o tome, i to je zapravo ono što mi svi želimo čuti.“
Novinarka i glavna istraživačica na projektu Mašenjka Bačić izvijestila je da se radilo u arhivima i bibliotekama, i da je obavljeno pedesetak intervjua. Dok su se političari i moćnici rado odazivali, ona kaže kako je mnogo od onih koji su pokušali spasiti svoje tvrtke od propasti u koju ih je odveo Kutle umrlo, oni koji su živi imaju psihičke ili fizičke posljedice od te borbe, a mnogi od njih ne žele pred kamere, jer su ozlojeđeni na cijeli sustav.
„Moramo se boriti, jer ljudi koji se ne bore niti ne zaslužuju svoja prava,“ poručila je članica tima, odvjetnica Ljiljana Maravić Pirš. Po njenoj ocjeni, žalosno je što se zanemaruje mogućnost individualnog angažmana. „Snaga svakog čovjeka koji se udruži radi činjenja neke dobre stvari može rezultirati jako velikim promjenama, i čekamo da se to dogodi“, kazala je odvjetnica, inače po Juričanovim riječima „zadužena za optimizam u ekipi“.
Juričan najavljuje premijeru filma sredinom prosinca, ali za dovršetak projekta treba novaca, jer je sve do sada financirao iz vlastitog džepa. Zato je pokrenuo crowdfunding kampanju sa ciljem da prikupi 20.000 dolara dovoljnih za dovršetak filma, tiskanje knjige i njenu distribuciju po knjižnicama širom Hrvatske.
Facebook Forum