Osnivač Wikileaksa Julian Assange dobio je pravo da se žali na odluku o izručenju Sjedinjenim Državama nakon što su sudije u Londonu odlučile da garancije koje su ranije tražili od SAD nisu zadovoljavajuće.
Ovo je najnoviji razvoj u slučaju pokušaja izručenja Assangea kojeg SAD traže po 18 tačaka optužnice zbog objavljivanja stotinu hiljada tajnih dokumenata.
Prošlog mjeseca, Visoki sud u Londonu je odlučio da će, bez određenih američkih garancija, Assangeu biti dozvoljeno da pokrene novu žalbu protiv izručenja. Te garancije uključivale su da u slučaju američkog suđenja Assange ima pravo da se pozove na Prvi amandman i pravo na slobodu govora, zatim da neće biti novih optužbi koje bi mogle da dovedu do izricanja smrtne kazne.
Odluka je donesena nakon Assangeovog argumenta da se na mogućem suđenju u SAD-u neće moći osloniti na svoje pravo na slobodu govora.
Dvoje sudija Višeg suda rekli su da su mu dali dozvolu da uloži žalbu kako bi saslušali njegov argument da bi mogao biti diskriminisan na osnovu toga što je strani državljanin.
Njegov advokat Edward Fitzgerald rekao je sudijama da ne bi trebali prihvatiti garancije američkih tužilaca da se Assange, rođeni Australac, može osloniti na zaštitu i prava u okviru Prvog amandmana, jer američki sud neće biti obavezan da prihvati to pravo.
"Ovo je očigledno neadekvatna garancija", rekao je Fitzgerald sudu. No, njegov advokat je prihvatio drugu garanciju da se Assange neće suočiti sa smrtnom kaznom.
Stotine demonstranata okupilo se ispred suda uoči odluke, a Assangeov pravni tim je rekao da bi u slučaju da je izgubio osnivač WikiLeaksa je mogao biti u avionu za Ameriku u roku od 24 sata.
"Sudije su donijele ispravnu odluku. Proveli smo dosta vremena slušajući kako Sjedinjene Države pokušavaju uljepšati stvari, ali sudije nisu prihvatile," rekla je njegova supruga Stella.
Sada će imati nekoliko mjeseci da pripremi žalbu koja će se odnositi na to da li će američki sudovi zaštititi njegovo pravo kao australskog državljana na slobodu govora.
Ovom odlukom Assange se nalazi korak bliže ka kraju pravne bitke koja u Britaniji traje više od 13 godina. Prije odlaska u zatvor Assange je proveo sedam godina zatvoren u maloj ambasadi Ekvadora u Londonu u koju se sklonio kako bi izbjegao izručenje Švedskoj zbog optužbi za seksualni napad. Ove optužbe su kasnije odbačene.
Nakon što mu je 2019. ukinut azil Ekvadora zatvoren je zbog kršenja uslova kaucije, a Sjedinjene Države su započele proces izručenja. Američke vlasti kažu da su njegovi postupci bili nepromišljeni, da su naštetili nacionalnoj sigurnosti i da su ugrozili živote agenata. Njegove pristalice kažu da su optužbe napad na novinarstvo i slobodu govora.
Prošle sedmice je američki predsjednik Joe Biden rekao da razmatra zahtjev Australije da odustane od krivičnog progona, za šta je Assangeov američki advokat rekao da je "ohrabrujuće". Wall Street Journal je također objavio da su u toku rasprave o potencijalnom sporazumu o priznanju krivice. Ukoliko sudije pristanu na izručenje, jedino bi intervencija Evropskog suda za ljudska prava mogla da ga blokira. No sud je već dva puta odbacio prijave osnivača WikiLeaksa.
Šta je prethodilo deceniji u pritvoru?
U aprilu 2010. godine WikiLeaks je objavio video snimak koji prikazuje američki vojni helikopter Apache korišten za pucnjavu tokom koje je na ulici Bagdada 2007. ubijeno nekoliko iračkih civila i dva novinara Reutersa.
Nekoliko godina ranije, tačnije 2006. godine Assange je osnovao WikiLeaks, sajt specijalizovan u objavljivanju velikog broja podataka, dokumenata, cenzurisanog ili nedostupnog zvaničnog materijala koji uključuje ratove, špijuniranje i korupciju.
U intervjuu za njemački Der Spiegel, 2015. godine Assange je WikiLeaks opisao kao "divovsku biblioteku sa najtraženijim dokumentima na svijetu".
Iako je mreža postojala četiri godine, objavljivanje videa na konferenciji u Washingtonu sa ulica Bagdada i ubistva civila i novinara Reutersa stavilo je WikiLeaks i njegovog osnivača u centar pozornosti.
Objavu pod naslovom "Kolateralno ubistvo" pratilo je više od 90.000 povjerljivih američkih vojnih dosijea iz afganistanskog rata, 400.000 iz Iraka, a u novembru 2010. objavljeno je oko 250.000 američkih diplomatskih depeša koje pokrivaju skoro svaku zemlju na svijetu. U objavljivanju ovih dokumenata učestvovali su i New York Times, The Guardian kao i njemački Der Speigel koji su kasnije osudili poteze WikiLeaksa da objavi ostatak dokumenata bez cenzurisanja imena.
Dokumente je omogućio vojni analitičar stacioniran u Iraku, Bradley Manning, koji će kasnije promijeniti spol i ime u Chelsea, te biti osuđen na 35 godina zatvora po 20 tačaka optužnice za krađu i špijunažu.
Manning, nakon što je odslužila sedam od 35 godina zatvorske kazne dobila je pomilovanje od bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame.
Počinje pravna bitka
Ubrzo nakon toga počinje pravna bitka Juliana Assangea protiv kojeg Švedska 2010. godine podiže optužnicu za silovanje i seksualni napad, što on poriče. Assange koji se u to vrijeme nalazi u Londonu, predao se policiji te je pušten pod uslovom kaucije.
Dvije godine nakon toga, kada je Vrhovni sud Velike Britanije odredio da bi trebao biti izručen Švedskoj, Assange, od straha da bi ga Švedska mogla izručiti Sjedinjenim Državama, traži azil u ambasadi Ekvadora.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je također dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što mu je u aprilu 2019. godine, ukinut azil britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.
Uhapšen je na osnovu naloga koji je izdao sud za prekršaje u Westministeru 29. juna 2012. godine kada se Assange nije pojavio na sudu čime je prekršio uslove kaucije što će ga dovesti do osude na 50 sedmica zatvorske kazne. Iako je u međuvremenu odslužio ovu kaznu i dalje se nalazi u zatvoru do odluke o izručenju.
Isti dan kada je uhapšen, američko tužilaštvo je javno objavilo optužnicu protiv Assangea za zavjeru pristupa tajnom vladinom kompjuteru sa bivšom vojnom analitičarkom Chelsea Manning 2010. godine.
Prema optužnici Assange je pomogao Manning da otkrije lozinku koja se nalazila na kompjuteru američkog Ministarstva odbrane koji je bio povezan na mrežu koju je vlada koristila za tajne dokumente i komunikaciju.
Uslijedile su i dodatne tačke optužnice, a Sjedinjene Države su zvanično u junu 2019. zatražile izručenje Assangea na osnovu 18 tačaka optužnice, uključujući 17 optužbi za špijunažu i jednu optužnicu za hakiranje vladine kompjuterske mreže. Tadašnja ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Priti Patel odobrila je izručenje.
U februaru ove godine Assangeov pravni tim je zatražio dozvolu za konačnu žalbu, tvrdeći da je slučaj politički motivisan, da se radi o napadu na slobodu govora i novinarstva, te da bi se Assange mogao suočiti sa smrtnom kaznom ako bude osuđen.
Visoki sud je odbacio njegove argumente, uz izjavu da SAD moraju dati garancije da se on neće suočiti sa smrtnom kaznom i da će imati pravo da se osloni na pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana iako nije američki državljanin.
Ako Assange bude izručen Sjedinjenim Državama mogao bi se suočiti sa 175-godišnjom zatvorskom kaznom.
Facebook Forum