Svečanim ceremonijama u Narodnom pozorištu, Ljetnom kinu i kinu Meeting Point, u petak uveče je otvoren 20. Sarajevo Film Festival. Smotra je započela projekcijama filmova "Mostovi Sarajeva", "Pasja ljubav" i "O konjima i ljudima".
Do 23. avgusta glavni grad Bosne i Hercegovine biće domaćin najznačajnije regionalne filmske smotre.
Pored toga što će prikazati skoro 250 filmova iz 60 zemalja, tu su radionice za mlade filmske autore i susreti profesionalnih filmadžija, te brojni popratni kulturni sadržaji. Sve ove aktivnosti učiniće da bh. prijestolnica tih devet dana živi punom snagom.
Prva noć 20. Sarajevo Film Festivala
Svoj 20. rođendan Sarajevo Film Festival slavi promovišući stvaralaštvo sedme umjetnosti. Iz godine u godinu iznjedrio je mnoge mlade autore, a njihovim iskusnijim kolegama omogućio značajnije afirmacije. Čini se da je olimpijski moto postao krilatica Festivala. Toga je svjestan i direktor SFF Mirsad Purivatra.
"Zakon biznisa je nemilosrdan. Filmski festival koji se ne razvija, nažalost, nije osuđen na propast ali je osuđen na jedno tavorenje. Stoga, tu nema puno razmišljanja - mi se moramo prilagoditi svim trendovima koje nameće ne samo filmska nego i čitava audio-vizuelna industrija", kaže Purivatra za RSE.
Ekipa bosanskohercegovačkih i inostranih selektora ove godine izabrala je rekordnih 247 filmova. Ostvarenja su raspoređena u 19 programa kako bi odgovarala uzrastu i ukusu publike - od dječijih do naslova specifične filmske estetike. U Takmičarskom programu za igrani film, koji donosi najveću nagradu - 16.000 eura, u utrci je devet filmova pretežno mladih autora.
"Ove godine se primijećuje da se autori baziraju na vrlo intimnim temama, na pitanjima identiteta, seksualnosti, porodice, uticaja tradicije i nekog društvenog konteksta koji je duboko uronjen historijski-običajno na život individue i na ono kako se, zapravo, savremeni čovjek može snaći u svim ovim događanjima kojima trenutno svjedočimo", ističe za RSE dramaturginja Aida Pilav.
Međutim, za nagradu Srce Sarajeva u Takmičarskom programu za igrani film i ove godine neće se boriti ostvarenja iz zemalja Zapadnog Balkana, osim jednog sa Kosova, dok - sa druge strane - dominiraju naslovi iz Turske i Gruzije.
"Širenjem regije, koja učestvuje u takmičarskim programima SFF-a, došlo je do toga da su naši filmovi (područje bivše Jugoslavije) nekako potisnuti u našem programu zato što mi kao osnovni kriterij, ipak, stavljamo kvalitet filmova", pojašnjava Elma Tataragić, selektorka ovog dijela programa.
Hrvatski filmski kritičar Jurica Pavičić uočava da se Sarajevo Film Festival već neko vrijeme, namjerno ili ne, odmiče od prostora bivše Jugoslavije.
"U jednom trenutku otkako se SFF orijentirao na premijere i mlađe autore, čini mi se da su, naprosto, procijenili da taj prostor ne daje kvalitetnu robu iako su proširili regiju, evo sada imamo i Gruziju posljednjih godina. Zapravo, proteklih godina vidim da je manje ex-Yu filmova u glavnom igranom programu Festivala i, vezano sa tim, čini mi se da je malo opao interes barem u Hrvatskoj za SFF", ocijenjuje Pavičić za Radio Slobodna Evrope.
"Iako su se u Hrvatskoj pojavljivali neki dobri filmovi, to su bili filmovi malo starijih autora, dakle ono što Sarajevo izbjegava iako mislim da je to nepotrebno. Međutim, dokumentarni program je skroz druga priča, tu su filmovi iz bivše Jugoslavije jako dobro prisutni", tvrdi Jurica Pavičić.
VIDEO: Sarajlije o SFF-u
Neizostavan segment Sarajevo Film Festivala je Talents Sarajevo namijenjen mladim obećavajućim filmskim kreativcima. Svih 69 učesnika imaće priliku da usavrše svoja znanja kroz edukativni i program umrežavanja.
"Tu su mladi autori koji se bave glumom, scenarijem ili su redatelji, producenti, a od ove godine po prvi put imamo radionice za direktore fotografije i filmske kritičare. Svi oni dolaze ovdje i uče od već etabliranih filmskih profesionalaca. Naglasak ovog programa je upravo da se mladi autori povežu međusobno", riječi su Ivane Pekušić, menadžerice programa Talents Sarajevo.
I CineLink je važna komponenta Sarajevo Film Festivala. Ovaj koprodukcijski market već 11 godina, tokom Festivala, dovodi međunarodnu filmsku industriju.
CineLink obezbjeđuje nagradni fond of preko 160.000 eura u novcu i uslugama, a može se pohvaliti impresivnim rezultatima prethodnih projekata koji nisu prošli neopaženo na velikim filmskim festivalima.
"CineLink predstavlja preko 20 projekata u različitim stadijima razvoja, od projekata koji su u vrlo ranoj fazi razvoja - dakle gdje postoji scenarij, producent, režiser i eventualno nešto malo početnih sredstava, do filmova koji su već u poodmakloj fazi razvoja i traže jednog partnera koji će zatvoriti finansijsku konstrukciju i omogućiti realizaciju projekta. Takođe, na CineLink se prijavljuju i projekti koji su u fazi postprodukcije", navodi za RSE Jovan Marjanović, rukovodilac industrijskog odjela Festivala.
Povodom stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata, SFF će prirediti i posebne projekcije. Riječ je o ostvarenjima koje čuva Britanski filmski institut.
"Prikazat ćemo ekskluzivne snimke kratkih zvučnih filmova iz perioda od prije 100 godina. Svako veče publika će moći vidjeti nešto malo dugačije, nešto što možda ima veze sa Prvim svjetskim ratom i tim periodom, ali - u biti - ti filmovi će nam pokazati šta se to dešavalo prije 100 godina i kako je to dokumentovano na filmu", pojašnjava Larisa Halilović, direktorka Britanskog savjeta u BiH.
U predizbornom periodu Bosne i Hercegovine koji završava izlaskom na izbore 12. oktobra, kada će institucije kulture umjesto adekvatnih novčanih sredstava dobijati samo mrvice, održati veliki projekat poput Sarajevo Film Festivala je ravno poduhvatu. Izdvajanja za kulturu često su netransparentna i dogovaraju se u mimohodu. Stoga se, umjesto podržavanja redovne kulturne produkcije, dešava festivalizacija kulture.
"Ako ćemo mjeriti kulturu samo po Sarajevo Film Festivalu onda smo mi na dnu samome. Općenito, mnoštvo festivala u Sarajevu ne čini dobro gradu i njegovom kulturnom životu. Smatram da bi redovni programi pozorišta, galerija i svih ostalih institucija - koje učestvuju u kreiranju kulturnog života ovog grada - trebali biti kvalitetniji i puno osmišljeniji nego što su sada, kako bi kulturu digli na jedan viši nivo", konstatuje Nisad Selimović, novinar sarajevskog lista "Oslobođenje".
I dok se odbrojavaju posljednji sati uoči otvaranja 20. Sarajevo Film Festivala, organizator ističe da su sve festivalske lokacije spremne za doček autora i gostiju, te broj akreditovanih medija iz BiH i svijeta.
Osim filmova, Sarajevo će prirediti i mnoge muzičke večeri, tako da će i bogatim noćnim životom grad biti upotpunjen. Pored Sarajlija i turista, taj ugođaj doživjeće i mladi iz drugih bh. gradova. Oni su učestvovali u "Operaciji kino", programu SFF koji se odvija tokom cijele godine a izvan perioda Festivala.
"Imamo djecu iz Zvornika, Prijedora, Širokog Brijega, Posušja, Tuzle, Gornjeg Vakufa, Uskoplja koji snimaju filmove i pišu prve kritike, tako da će više od stotinu mladih iz cijele Bosne i Hercegovine, uzrasta između 16 i 20 godina, biti naši gosti na SFF-u, oni će biti na projekcijama i prikazivati svoje filmove. To je naš mali doprinos - odgajanje jedne nove generacije koja će voljeti film i stvarati film", zaključuje Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.
