Popis u BiH: Jezik, nacija, vjera i druga poluotvorena pitanja

Nakon višegodišnjih političkih prepucavanja o popisu stanovništva u BiH i izgledu popisnice, koja su podijelila javnost i izazvala oštre polemike, Vijeće ministara objavilo je šturu informaciju u kojoj stoji da su pitanja za popis stanovništva u BiH, koji će se održati u oktobru 2013. godine, definisana.

Tako će ona koja se odnose na maternji jezik, nacionalnu i vjersku pripadnost biti poluotvorenog tipa.

Ovo je ostavilo u nedoumici kako stanovništvo tako i nevladin sektor, jer nikome nije jasno šta će se ustvari naći pred građanima.

„Najvjerovatnije će se raditi o formi popisnice koja neće biti otvorena, dakle gdje će se čitati modaliteti, odnosno koja će biti sugestivna i neće biti u skladu ni sa međunarodnim preporukama, ni sa standardima ljudskih prava kada je u pitanju popis. Ukoliko to ostane tako, mi ćemo definitivno insistirati na bojkotu popisa, odnosno na tome da građani i građanke BiH ne treba da sudjeluju u takvom diskriminatornom popisu“, kaže Darko Brkan iz Koalicije nevladinih organizacija "Jednakost".

Kako sada stvari stoje, Vijeće ministara potpuno je ignorisalo je preporuke EUROSTAT-a, čiji je direktor tokom nedavne posjete jasno kazao kako se EU zalaže za otvorena pitanja.

No, u Agenciji za statistiku smatraju kako se radi o kompromisnom rješenju, istom kakvo je bilo i na probnom popisu, ali i jedinom koje, pored otvorenih pitanja priznaje EU.

No, ono što je više problematično i od samih poluotvorenih pitanja jeste naknadno definisanje šifrarnika, smatra Lajla Zaimović Kurtović iz organizacije ACIPS.

„Znači da će tek naknadno biti određeno kako će se raspoređivati odgovori. To nije u skladu s uobičajenom praksom, ni EUROSTAT-A, ni ovoga što je Agencija do sada govorila da će šifrarnik biti posebno definiran prije popisa. Što se tiče treće problematične odluke - mogućnosti izjašnjavanja o entitetskom državljanstvu, ona, po meni, samo dodatno politički opterećeva cijeli proces implementacije popisa“, kaže Lajla Zaimović Kurtović.

Nejasno je također i kako će biti riješeno pitanje entitetskog državljanstva. U kratkom obrazloženju Vijeća ministara stoji da će obavezno biti pitanje jesu li državljani Bosne i Hercegovine, BiH i druge države, druge države i bez državljanstva. Izjašnjavanje o entitetskom državljanstvu stavljeno je kao mogućnost.

Dervo Sejdić navodi kako je sumnjičav u pogledu odluka Vijeća ministara. Ni njemu nije jasno šta se želi postići poluotvorenim listama:

„Jedino što sam sebi mogu tumačiti jeste da bi moglo biti neobavezno odgovaranje na ta pitanja, dok, recimo, pitanje o državljanstvu je obavezno. Ako je to izmjena u smislu da se mijenja i zakonska odredba gdje je bilo izjašanjavanje o maternjem jeziku obavezno, i u slučaju da ispitanik ne odgovori postojala je mogućnost njegovog sankcionisanja - onda je to napredak. Međutim, nije mi jasno šta doslovno znači poluotvoreno pitanje“, kaže Sjedić.

Sigurni jedino troškovi

Također ostaje otvoreno i još jedno pitanje koje se već mjesecima provlači - hoće li se, recimo, Bošnjaci i muslimani svrstati pod istu kategoriju, kako je to ranije u javnosti plasirano kao mogućnost.

Ono što je sigurno jeste da će popis koštati oko 23 miliona eura. Sedam miliona trebalo bi da obezbijedi EU. Kako je ranije rekao ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić, to će ovisiti o ishodu nalaza monitoring misije:

„Sedam i po miliona i bilo koji drugi grant za terenski rad nećemo dobiti sve do trenutka dok ne dobijemo pozitivan stav o tome da smo ostvarili potreban napredak i da smo izvršili sve potrebne pripreme“, navodi Hadžić.

Monitoring misija će krajem maja donijeti konačnu odluku o tome jesu li ispunjeni svi neophodni uslovi za provođenje popisa stanovništva u BiH. Brkan se nada da neće prihvatiti prijedlog Vijeća ministara - jer bi to značilo ozakonjenje diskriminacije:

„Očito da Vijeće ministara ima problem sa time šta su evropski standardi u vezi sa pitanjem popisnice, pogotovo u kontekstu osjetljivih pitanja, gdje je jasno da to moraju biti otvorena pitanja, odnosno da svako ima pravo da se izjasni kako god želi i na bilo koji način. Ukoliko to ne bude slučaj, mislim da bi međunarodna monitoring misija prvo trebala dati preporuku da se popis ne desi u takvoj formi, odnosno da se odgodi ili čak otkaže, odnosno da zahtijeva od naših vlasti da hitno mijenjaju tu stvar i da je vrate na neki standard koji je prihvatljiv njima, Evropskoj uniji, a i sa aspketa ljudskih prava“, kaže Brkan.

Politička sporenja oko popisa stanovništva dovela su do toga da BiH, uz Liban ili Somaliju, nije provela popis 2011. godine, kada su to uradile ostale zemlje svijeta. Pošto se u BiH vlast dijeli upravo prema rezultatima posljednjeg popisa, koji je bio 1991. godine, političari su imali dilemu kada i kako ga primjenjivati, tačnije može li to uticati na raspodjelu fotelja.

U posljednje vrijeme intenzivirane su i kampanje u pravcu nacionalnog izjašnjavanja, u kojima se građane koji se žele izjasniti mimo korpusa koji se nalazi u diskriminatornom ustavu, zastrašuje time kako će biti obespravljena manjina kojoj u konačnici prijeti represija.