Jevrejsko groblje „Borak“ osnovano je u Sarajevu sredinom 16. vijeka i, iza onog u Pragu, najveće je u Evropi. Tokom višestoljetnog postojanja groblje je prkosilo raznim historijskim previranjima, ali nikad nije bilo oštećeno sve do posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini. Početkom jula ove godine okončani su radovi na restauraciji i konzervaciji glavne kapije Starog jevrejskog groblja. Sredstva u iznosu od preko 27.000 eura obezbijedila je Njemačka. Iako predstoji još radova na sanaciji, Bosna i Hercegovina će uskoro pokrenuti proces za upis ovog groblja na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Staro jevrejsko groblje u Sarajevu jedno je od najvrijednijih memorijalnih kompleksa Starog kontinenta. Ono svjedoči o bosanskohercegovačkoj posebnosti i kulturno-historijskom naslijeđu ove zemlje, kaže predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović.
„Ja sad mogu s nadom kazati da ćemo mi najvjerojatnije pokrenuti proces za upis ovog groblja na Listu svjetske baštine. Odluka federalnog Ministarstva vanjskih poslova Njemačke da ovaj projekat uključi u svoj transnacionalni program zaštite kulturne baštine predstavlja dragocjen doprinos našem nastojanju da bh. Naslijeđe zaštitimo od fizičkog propadanja, ali i od ideološki motiviranog fragmentiranja i netačnog interpretiranja“, ističe Hadžimuhamedović.
Značaj ovog groblja za Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, a naročito za Jevreje koji ovdje žive je neizmjeran, ističe predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci.
„Ovo je spomenik koji dokazuje naše dugo trajanje i naš tolerantan život i suživot ovdje sa svima ostalima. Ovo groblje nikada u svojoj dugoj istoriji, pa čak ni za vrijeme Drugog svjetskog rata, za vrijeme nacističke okupacije nije bilo oštećeno, sve do naših posljednjih sukoba od 1992. do 1995., kad je imalo tu nesreću da se nađe na prvoj liniji i da bude teško bombardovano, minirano i dobrim dijelom razrušeno“, naveo je Finci.
Svjedočanstvo o suživotu
Ideja da se za restauraciju ulazne kapije i starih nadgrobnika na Jevrejskom groblju u Sarajevu obezbijede sredstva iz Programa za očuvanje kulturne baštine Ministarstva vanjskih poslova Njemačke javila se 2010. Radovi su započeli početkom ove godine, a završeni su u sedmom mjesecu, ističe ambasadorka Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Ulrike Maria Knotz.
„Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke je za ovaj projekat obezbijedilo više od 50.000 KM. Nakon projekata kao što su Crkva Svetog Trojstva u Vozućici i Džamije Ali-bega Kapetanovića u Vitini, Jevrejsko groblje je već naš treći projekat iz zaštite nacionalnih spomenika u BiH“, kaže Knotz.
Ambasadorka Knotz ističe da je „Borak“ poseban nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
„On svjedoči o protjerivanju Sefarda iz Španije, ali i o tome kako su našli novu domovinu, priča o vjerskoj netoleranciji, ali i o mirnom suživotu. Ljudi su sposobni i za jedno i za drugo - mogu se odlučiti. Karizmatično mjesto kao što je ovo groblje može biti putokaz - i ono je nadživjelo opsadu Sarajeva“, rekla je.
Jevrejsko groblje u Sarajevu predstavlja svojevrsni dokument o određenim aspektima života Sefarda, a kasnije i Aškenaza u bh. prijestolnici. Zbog svojih specifičnosti i vrijednosti, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2004. godine odluku o proglašenju Grobljanske cjeline - Jevrejskog groblja u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
„Podrška ovom projektu na jednak način kao i podrška restauraciji pravoslavne crkve u Vozućoj i džamije u Vitini potvrđuju našu uvjerenost da njemačka ambasada, štićenjem bh. naslijeđa i podrškom državnoj instituciji uspostavljenoj na temelju Dejtonskog sporazuma, primjerom ukazuje na principijelno zastupanje evropskih ideala u BiH i mi se iskreno nadamo da će i druge ambasade evropskih zemalja taj primjer slijediti“, kaže predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović.
U Bosni i Hercegovini još mnogo spomenika treba restaurirati i vratiti im prvobitnu funkciju, kaže predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci. On se nada da će Staro jevrejsko groblje „Borak“ uskoro biti u potpunosti obnovljeno i sačuvano za buduća pokoljenja.
„Vjerujem da će vrlo brzo ovo biti spomenik ne samo pod zaštitom bh. Komisije za zaštitu kulturne baštine nego i pod zaštitom UNESCO-a, i na taj način svjedočiti o dugotrajnom suživotu ljudi na ovim prostorima“, rekao je Finci.
Staro jevrejsko groblje u Sarajevu jedno je od najvrijednijih memorijalnih kompleksa Starog kontinenta. Ono svjedoči o bosanskohercegovačkoj posebnosti i kulturno-historijskom naslijeđu ove zemlje, kaže predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amra Hadžimuhamedović.
„Ja sad mogu s nadom kazati da ćemo mi najvjerojatnije pokrenuti proces za upis ovog groblja na Listu svjetske baštine. Odluka federalnog Ministarstva vanjskih poslova Njemačke da ovaj projekat uključi u svoj transnacionalni program zaštite kulturne baštine predstavlja dragocjen doprinos našem nastojanju da bh. Naslijeđe zaštitimo od fizičkog propadanja, ali i od ideološki motiviranog fragmentiranja i netačnog interpretiranja“, ističe Hadžimuhamedović.
Značaj ovog groblja za Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, a naročito za Jevreje koji ovdje žive je neizmjeran, ističe predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci.
„Ovo je spomenik koji dokazuje naše dugo trajanje i naš tolerantan život i suživot ovdje sa svima ostalima. Ovo groblje nikada u svojoj dugoj istoriji, pa čak ni za vrijeme Drugog svjetskog rata, za vrijeme nacističke okupacije nije bilo oštećeno, sve do naših posljednjih sukoba od 1992. do 1995., kad je imalo tu nesreću da se nađe na prvoj liniji i da bude teško bombardovano, minirano i dobrim dijelom razrušeno“, naveo je Finci.
Svjedočanstvo o suživotu
Ideja da se za restauraciju ulazne kapije i starih nadgrobnika na Jevrejskom groblju u Sarajevu obezbijede sredstva iz Programa za očuvanje kulturne baštine Ministarstva vanjskih poslova Njemačke javila se 2010. Radovi su započeli početkom ove godine, a završeni su u sedmom mjesecu, ističe ambasadorka Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Ulrike Maria Knotz.
„Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke je za ovaj projekat obezbijedilo više od 50.000 KM. Nakon projekata kao što su Crkva Svetog Trojstva u Vozućici i Džamije Ali-bega Kapetanovića u Vitini, Jevrejsko groblje je već naš treći projekat iz zaštite nacionalnih spomenika u BiH“, kaže Knotz.
Ambasadorka Knotz ističe da je „Borak“ poseban nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
„On svjedoči o protjerivanju Sefarda iz Španije, ali i o tome kako su našli novu domovinu, priča o vjerskoj netoleranciji, ali i o mirnom suživotu. Ljudi su sposobni i za jedno i za drugo - mogu se odlučiti. Karizmatično mjesto kao što je ovo groblje može biti putokaz - i ono je nadživjelo opsadu Sarajeva“, rekla je.
Jevrejsko groblje u Sarajevu predstavlja svojevrsni dokument o određenim aspektima života Sefarda, a kasnije i Aškenaza u bh. prijestolnici. Zbog svojih specifičnosti i vrijednosti, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2004. godine odluku o proglašenju Grobljanske cjeline - Jevrejskog groblja u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
„Podrška ovom projektu na jednak način kao i podrška restauraciji pravoslavne crkve u Vozućoj i džamije u Vitini potvrđuju našu uvjerenost da njemačka ambasada, štićenjem bh. naslijeđa i podrškom državnoj instituciji uspostavljenoj na temelju Dejtonskog sporazuma, primjerom ukazuje na principijelno zastupanje evropskih ideala u BiH i mi se iskreno nadamo da će i druge ambasade evropskih zemalja taj primjer slijediti“, kaže predsjedavajuća Komisije Amra Hadžimuhamedović.
U Bosni i Hercegovini još mnogo spomenika treba restaurirati i vratiti im prvobitnu funkciju, kaže predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci. On se nada da će Staro jevrejsko groblje „Borak“ uskoro biti u potpunosti obnovljeno i sačuvano za buduća pokoljenja.
„Vjerujem da će vrlo brzo ovo biti spomenik ne samo pod zaštitom bh. Komisije za zaštitu kulturne baštine nego i pod zaštitom UNESCO-a, i na taj način svjedočiti o dugotrajnom suživotu ljudi na ovim prostorima“, rekao je Finci.