Osigurati izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Federacije BiH, Jerko Ivanković – Lijanović, govori o posljedicama koje bi mogle nastati ukoliko se obustavi izvoz pojedinih poljoprivrednih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, nakon što ova zemlja bude primljena u Evropsku uniju, te o položaju ove grane privrede u BiH.

RSE: Nedavno ste upozorili na nesagledive posljedice za BiH koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju. Zbog čega bi se to moglo desiti?

Ivanković – Lijanović: Nažalost, iz Bosne i Hercegovine se ne mogu izvoziti proizvodi životinjskog porijekla u Evropsku uniju, što znači – ulaskom Hrvatske u EU proizvodi životinjskog porijekla neće se moći izvoziti ni u Hrvatsku. To će biti velika šteta za naše poljoprivredne proizvođače jer u ovom trenutku jedno od najvažnijih izvoznih tržišta za proizvode životinjskog porijekla je Republika Hrvatska.

RSE: Kojim mjerama je moguće preduprijediti ovu situaciju?

Ivanković – Lijanović: Ja sam već uputio pisma i obavio sastanke sa direktorom Ureda za veterinarstvo moleći da se poduzmu sve potrebne radnje kako bi ovu narednu godinu dana iskoristili da osiguramo izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Evropsku uniju, a to znači, ulaskom Hrvatske, i u Hrvatsku. Još dok sam bio član Parlamenta BiH sam jednim zaključkom, koji je tada Parlament usvojio, obvezao Vijeće ministara da naprave mapu puta po kojoj bismo praktično realizirali ovu aktivnost do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Bojim se da se inertnim odnosom Vijeća ministara neće uspjeti riješiti taj izvoz i naši proizvođači će pretrpjeti velike štete.

RSE: To bi značilo novo pogoršanje ionako teške situacije u kojoj se nalaze bh. poljoprivrednici, posebno proizvođači hrane.

Ivanković – Lijanović: Da, i to značajno, jer bi izgubili taj izvoz, a objektivno, nemate mogućnosti plasman tih proizvoda preusmjeriti na neka druga tržišta, jer je region prepun proizvoda, a u Bosni i Hercegovini su naši proizvođači pritisnuti nelojalnom konkurencijom koja dolazi iz uvoza.

Posljedica pogrešne politike

RSE: Voćari, odnosno poljoprivrednici koji uzgajaju šljivu, suočili su se s novim problemom koji je prijetio da potpuno zaustavi izvoz ovog voća u EU. Šta je Ministarstvo preduzelo?

Ivanković – Lijanović: Evropska komisija je uvela carinu na šljivu iz Bosne i Hercegovine. U toj nesreći je jedina sreća što nam je Evropska unija pokazala da i mi imamo pravo na zaštitu domaće proizvodnje, što ja u našoj zemlji promoviram i tražim već deset godina, ali naše vlasti na državnoj razini nisu se usudile, ili nisu željele, nešto takvo napraviti. Sada kroz taj primjer vidimo da za svaku proizvodnju koja je u BiH, ukoliko je ugrožena, možemo uvesti carine, kao što je to uvela Evropska unija na našu šljivu. Ja ću pokušati ublažiti tu štetu na način da ćemo osigurati jedan dio sredstava da podržimo taj izvoz koji se dešava u ova dva mjeseca.

RSE: Za poljoprivredu predviđena su novčana sredstva iz IPA fondova.

Ivanković – Lijanović:Najvažnija sredstva za poljoprivredu i ruralni razvoj će se koristiti kada postanemo kandidat. Nažalost, zbog ovih odnosa unutar Vijeća ministara i blokade od strane stranaka iz Republike Srpske implementacije novog Vijeća ministara, taj status kandidata ćemo vjerovatno još dugo čekati. Iz tih razloga nećemo doći do IPA sredstava za ruralni razvoj, što je za naše poljoprivrednike vrlo važno. Ono što ja pokušavam napraviti, to je da očuvamo proizvodnju u tom periodu jer ćemo sredstva moći povlačiti ako budemo imali proizvodnju. Ako ne budemo imali proizvodnju onda nećemo moći ni povlačiti ta sredstva koja nam budu na raspolaganju kad postanemo kandidat.

RSE: Poljoprivreda je, kako se to često kaže, ogroman potencijal u Bosni i Hercegovini, ali je ona još uvijek nekonkurentna, a cijela ta privredna oblast je prilično neuređena. Zbog čega?

Ivanković – Lijanović: To je posljedica potpuno pogrešne politike koja se vodila proteklih petnaest godina jer se nije izdvajalo dovoljno sredstava za poticaje u poljoprivredi, a isto tako se nije štitila poljoprivredna proizvodnja, i to je dovelo do ove jako teške situacije. Samo ako uzmemo primjer da jedna Evropska unija 43 posto proračuna izdvaja za poljoprivredu, a mi u Bosni i Hercegovini uspjevamo sada svega tri posto izdvojiti za poljoprivredu. To govori koji je kapacitet konkurentnosti u Evropskoj uniji, a koji je kapacitet konkurentnosti kod nas. Slična je situacija i u susjednim zemljama. S druge strane, imamo potpuno otvoreno tržište gdje je uvoz nelojalne konkurencije jako izražen.