Nekadašnja televizijska novinarka Jekaterina Duncova, koja se protivi ruskom ratu u Ukrajini i kojoj je u subotu onemogućeno da na idućim predsjedničkim izborima u Rusiji izazove trenutnog šefa države Vladimira Putina, podnijela je žalbu Vrhovnom sudu.
Članovi centralne izborne komisije su jednoglasno odbacili njenu kandidaturu, navodeći "brojne pogreške" u papirima koje je priložila pri svojoj registraciji.
U razgovoru za Reuters nakon podnošenja žalbe, Duncova (40), koja nije dobro poznata u Rusiji te sama priznaje da uživa podršku tek hiljade ljudi u zemlji s više od 140 miliona stanovnika, iskreno je kazala kako ne očekuje da će njena žalba biti uvažena.
Međutim, ona tvrdi da joj je nepravedno onemogućeno da učestvuje na izborima, na kojima se očekuje nova pobjeda Putina koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer više od 20 godina, podsjeća Reuters.
Kazala je da su vlasti, tako što joj nisu dozvolile da se kandiduje, nekim mladim Rusima oduzele mogućnost izražavanja svojih ubjeđenja u strogo kontrolisanom političkom ssistemu.
Duncova smatra da bi to moglo da potakne apatiju i bojkot kod nekih glasača na izborima u martu 2014.
"Imam osjećaj da se čisti teren (s kandidatima)... Prije svega nije povoljno za vas (za vlasti) da nema više nikoga, da su na popisu kandidata (samo) ljudi stariji od 70 godina", kazala je.
"Gdje su predstavnici mladih ljudi? Gdje su predstavnici ljudi koji žele razgovarati o miru, demokratskim vrijednostima, reformama, o povjerenju u instituciju moći?", upitala je.
Centralna izborna komisija, pak, navodi da se njihova odluka isključivo temelji na pravilima te da im je zadaća osigurati da potencijalni kandidati poštuju ispravne procedure.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u utorak nije spominjao navode Duncove, ali je rekao da ustav dozvoljava osobama s političkim ambicijama da se kandiduju za mjesto predsjednika ukoliko ispunjavaju pravne kriterijume za to.
Kremlj upućuje na ankete prema kojima 71-godišnji Putin uživa podršku od otprilike 80 posto te tvrdi da većina Rusa podržava ono što naziva ruskom "posebnom vojnom operacijom" u Ukrajini.
Putin rat u Ukrajini prikazuje kao egzistencijalnu borbu protiv Zapada za novi svjetski poredak, a sebe kao najpogodniju osobu koja će Rusiju dovesti do obećane pobjede, navodi Reuters.
Strogi zakoni o "lažnim vijestima", koji su uvedeni nakon što je Putin poslao desetine hiljada vojnika u Ukrajinu u februaru 2022. godine, predviđaju duge zakonske kazne za osobe koje se osudi zbog širenja lažnih tvrdnji o ruskoj vojsci.
Putinovi kritičari su ili pobjegli iz zemlje ili su, poput Alekseja Navaljnog, u zatvorima.
Jekaterina Duncova, koja kaže da će njene pristalice pokušati da nadgledaju način na koji se izbori provode, rekla je da je očito da će neki ljudi poništiti svoje glasačke listiće kako bi protestovali protiv onoga što je nazvala uskim izborom kandidata.
"Zašto to učiniti (diskvalifikovati me) i izazivati građane? Trebali bi da dolaze do biračkih mjesta s osjećajem da zaista doprinose", kazala je Duncova.