Dostupni linkovi

Jedinstvena etnografska zbirka: Karmelsko blago


Umjetnička fotografija Jasmina Fazlagića, nošnja iz Šujice
Umjetnička fotografija Jasmina Fazlagića, nošnja iz Šujice

U prelijepom zdanju samostana i duhovnog centra „Karmel sv. Ilije“ na obalama Buškoj jezera u općini Tomislavgrad nalazi se jedinstvena etnografska zbirka nošnji i nakita Hrvata BiH.

Ova, po mnogo čemu, posebna redovnička oaza, centar je kulturološko-duhovne i vjerske naravi u kojoj mjesta ima i za sport i muzejske djelatnosti. Postavljanjem stalne izložbe tradicijskog odijevanja i nakita Hrvata u Bosni i Hercegovini karmelićani su željeli dati doprinos očuvanju etnografskog naslijeđa, a duša tog hvale vrijednog pothvata je otac Zvonko Martić.

Nošnje je počeo prikupljati koncem devedesetih godina prošlog stoljeća, a povod je bila revija na kojoj su se diplomatskim predstavnicima u Sarajevu trebale predstaviti nošnje naroda BiH.

Otac Zvonko pored fotografije koja prikazuje nošnje iz Dervente
Otac Zvonko pored fotografije koja prikazuje nošnje iz Dervente

Drugi kolege bili su zaduženi za bošnjačke i srpske nošnje, i tada se došlo do toga da Hrvati u BiH nemaju institucije koja čuva nošnje iz različitih krajeva. Sve samostanske zbirke su zavičajne. Ne postoji nešto gdje možete doći i naći tri nošnje iz različitih krajeva", počinje priču otac Zvonko.

Tako je počelo. Onda je uslijedilo njegovo istraživanje utjecaja bh. naroda jednih na druge, što je u svibnju 2013. rezultiralo izložbom "Tradicijska odjeća i nakit Hrvata, Srba i Bošnjaka u Bosni Hercegovini".

Danas je to stvarno jedna velika zbirka, preko stotinu i nešto nošnji, hrvatskih kompleta, dvadesetak bošnjačkih, također dvadesetak srpskih, tako da je to već jedna velika zbirka", kaže on.

Svoj doprinos izložbi i tadašnjem kulturnom programu dali su i derviši Rifaijsko-bedevijske tekije iz Vareša. I mi smo bili tada u Karmelu, te se prisjećamo što nam je tom prigodom kazao šeih vareške Tekije Azmir Muftić:

Kosci, kupreška visoravan
Kosci, kupreška visoravan

Ne možemo da nađemo riječi za ovo što smo ovdje doživjeli i vidjeli. Otac Zvonko je inače, kao etnolog i etnograf, posjetio našu Tekiju. Mi smo mu našu malu zbirku stavili na raspolaganje, nešto od toga smo i poklonili za njihovu zbirku u samostanu. Pozvao nas je da sudjelujemo u ovoj manifestaciji i mi smo zaista oduševljeni. Ljubav prema vjeri, ljubav prema Bogu, ljubav prema Bosni i Hercegovini nas je dovela ovdje. Nadam se da su i oni zadovoljni koliko smo i mi", nije krio oduševljenje Muftić.

Za ljubav oca Zvonka derviši, ne samo da su došli u svečanim odorama, koje se inače ne iznose iz Tekije, nego su i nastupili u programu.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:07 0:00


Ja sam ponosan zbog toga. Bilo je nekoliko događaja u životu koji vam nešto izuzetno znače. Taj trenutak tog njihovog dolaska, naše zajedničke molitve, i kod početka sađenja perunika, a onda i molitve Prve večernje od Duhova, te godine za mene je bio jedan događaj koji je djelovao na cijelo moje biće, ne samo meni osobno nego na cijelu našu zajednicu ovdje, u Karmelu sv. Ilije. Te naše prijateljske odnose sa dervišima i dalje njegujemo, a najbolje je o svemu tome prokomentirala jedna žena u Duvnu: 'Šta to sada cvijeće sade derviši i karmelićani, to ne treba ni zalijevati, samo će nebo zalijevati", naglasio je otac Zvonko.

A znači mu i prijateljstvo i rad s umjetničkim fotografom Jasminom Fazlagićem iz Sarajeva. Ovjekovječiše oni narodne nošnje Hrvata, Srba i Bošnjaka Županije 10, a cjelokupno etnografsko blago duboko se dojmilo i dvoje Dubrovčana koji su u Karmel došli odmoriti se.

Gospodarstvenik Anđelko Ćorak kaže da se glas o svemu ovome treba pronijeti što dalje.

Mi smo se oduševili kad smo ovdje došli i sve to vidjeli, posebno te zbirke nakita, zbirke narodnih nošnji, katoličkih, pravoslavnih, muslimanskih, sve one najbolje što postoji i što su postojale. I pričat ćemo svima i kazat ćemo svima da to vide, jer se to treba vidjeti. Šteta je da ovo bude negdje zatvoreno, da mnogi koji bi to htjeli vidjeti, izučavati, proučavati, a za to ne znaju. U medijima nikad ni ja sam nisam tako nešto mogao saznati i čuti o tome svemu što su mi oči vidjele i osjetile u ovom mjestu i prostoru“, zaključuje Ćorak.

S pravom nam prigovoriše da je ono nedovoljno i medijski i turistički prezentirano. Stoga se nadamo da smo se ovom pričom barem malo iskupili.

XS
SM
MD
LG